Međuvlasnički ugovor
Izvor: katemangostar/Freepik
GDJE NASTAJE PROBLEM

Međuvlasnički ugovori su temelj uređivanja odnosa stanara

Međuvlasnički ugovor se zaključuje da bi se uredili međusobni odnosi suvlasnika u vezi s upravljanjem i korištenjem nekretnine, odnosno da bi se olakšalo upravljanje stambenom zgradom.

Dok su ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević i predsjednik udruge poreznih obveznika Lipa Davor Huić razgovarali o porezu na nekretnine, podacima koje Vlada koristi pri donošenju Zakona o upravljanju i održavanju zgrada i odnosu Hrvata prema imovini, u raspravu je upala i tema međuvlasničkih ugovora suvlasnika zgrade.

- Do ovog Zakona nije bilo tzv. međuvlasničkih ugovora koji su osnova i fundament privatnog vlasništva. (Zapravo, obveza donošenja međuvlasničkih ugovora postojala je i do sada, međutim dobar dio tih ugovora nije propisivao konkretne obveze, zastario je i nije adekvatno regulirao odnose suvlasnika u zgradi, op.ur). Jeste li znali da u Švicarskoj postoje međuvlasnički ugovori koji brane da imate u stanu mačku ili možda baš svi imaju mačke, ali nemaju pse? Koja je tu zapravo ideja? Mi smo odlučili živjeti u zgradi skupa, mi između sebe moramo regulirati odnos - što se smatra vanjskim dijelom zgrade, što se smatra stubištem, kako mi menadžeriramo time, tko će to za nas raditi? Moramo izvršavati svoje financijske obveze vis-a-vis toga, ugovorno smo vezani i nema opcije hoćemo li mi to potpisati nego je to zakonska obveza - komentirala je Pribičević u Špici s Macanom.

To je kod nas tek sad uvedeno kao zakonska obveza, a Pribičević smatra da je to jako dobro jer je temelj za uređivanje raznih odnosa. Međutim, problem nastaje u onom dijelu Zakona koji sugerira da se dvije trećine stanara mora složiti da se stan može koristiti za dnevni najam.

- Problem je ako imamo nešto što je tako jako restriktivno onda se može dogoditi da dođe neki stranac, neki developer na nekakvo mjesto koje je seksi i jednostavno kupi cijelu zgradu sa stanovima. On je tada jedini vlasnik, sam sebi dozvoljava da svaki od stanova bude u najmu i priča gotova. Opet imamo zahtjev koji disproporcionalno utječe na male i velike. Ne možeš napisati takvu odredbu koja će nekome davati konkurentsku prednost - ukazala je ekonomistica.

Na pitanje Krešimira Macana hoće li novi Zakon ipak spriječiti prenamjenu stambenih jedinica u apartmane, Pribičević smatra da je ovo korak koji može odvesti u tom smjeru.

- Mi samo trebamo dati ljudima alate da se od toga brane pravnim putem - odgovorila je.

Ipak, Davor Huić se ne slaže s takvim stavom i sugerira da se nikoga ne bi trebalo sprječavati da svoju nekretninu iznajmljuje dnevno ako mu to omogućava veću zaradu.

- Ulaziš u bazično pravo vlasnika da raspolaže svojom imovinom - dodao je.

Unatoč neslaganjima, za kraj je jednoglasno zaključeno da međuvlasnički ugovori moraju postojati, a u samom ugovoru može biti definirano i što može biti predmet ugovora kako bi se izbjegli “suludi zahtjevi” koji ne predstavljaju svima jednaku razinu zabrana.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.