Mogu li zgrade 'juriti 200 km/h'?

Vrlo, vrlo, vrlo često uspoređujemo zgrade s automobilima. Zašto? Zato što je to prilično lako, principi su isti, pravila igre čak vrlo slična, a konačna posljedica prilično različita. 

Tako je na posljednjem okruglom stolu koji je organizirao ZGRADOnačelnik.hr u raspravi krenula usporedba zgrade i automobila. Rečeno je kako:

• automobile redovito servisiramo   
• automobile redovito održavamo
• automobile redovito osiguravamo
• automobile 'lickamo i pickamo' (ne svi naravno)
• kada kupujemo automobil, itekako ćemo istražiti tržište
• za automobile se itekako brinemo

Naravno, servisiranje i osiguravanje nije posljedica dobre volje građana i njihovog entuzijazma svake godine ići na tehnički pregled, nego je posljedica zakona i represije. Ako s neregistriranim i neosiguranim automobilom vozite po cesti, znate koje su posljedice. 

A koje su posljedice ako vaša zgrada 'nije registrirana i osigurana'? Zapravo nikakve. Iako je tehnički pregled zgrade propisan Zakonom o gradnji, to rijetko koja zgrada radi. Što se tiče osiguranja, da, postoji zakonska obaveza, no ako zgrada nije osigurana, nema kazne. Srećom, upravitelji zgrada vode računa o, barem, osnovnom osiguranju zgrade.

Zgrade na 200 km/h

No, da se vratimo na panel raspravu. Državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir rekao je da je zgrada kao motor - projektiran je da radi dugo, da se održava i da ne može izdržati opterećenje veće od onoga koje mu je zadano. Dakle, ako je taj motor projektiran da vozi 60 km/h onda se teško može očekivati da ga se natjera na 200 km/h. 

Zgrade u Hrvatskoj propadaju, ali zato automobile redovito servisiramo i održavamo!

No, tih 200 km/h se dogodilo zgradama koje su stradale u potresima. Naime, sve one koje su sagrađene do potresa u Skopju 1963. godine, nisu projektirane da izdrže velika seizmička opterećenja kao one zgrade koje su zagrađene, recimo, prije 10 godina. Ima tu još razloga koji se mogu navesti, no to je u principu to,

Ipak, to su zgrade i kuće koje su stradale jer ih je zadesio udar za koji nisu projektirane. A što je s ostalima zgradama  u Hrvatskoj?

AUTO ILI STAN - Više vas košta automobil nego pričuva

Sve su one projektirane da 'voze 60 km/h', je li tako? Ako automobilsku analogiju opet primijenimo na zgrade, to bi zvučalo ovako: 

- Ako je motor projektiran da vozi 60 km/h on će godinama i desetljećima raditi i voziti bez problema. No, uz jedan uvjet - da ga se redovito servisira, održava i pregledava. 

Naime, kada u vožnji automobilom čujemo da nešto lupa što napravimo - odemo mehaničaru. Ako motor u automobilu čudno radi, proizvodi neke zvukove, što radimo - odemo mehaničaru. Svake godine, preporučeno je barem jednom godišnje i mislim da većina vozača to radi, prije tehničkog pregleda ode kod svog mehaničara, ako ništa drugo, promijeniti ulje, filtere i da nam naš mehaničar baci oko na kočnice. 

ISPUNITE ANKETU - Jeste li zadovoljni životom u zgradi

A zgrada? Kada kapa s krova (onako malo), zovemo li majstora? 

Kada je pukla fasada, raspada se i pada, zovemo li majstora da to popravi? 

Kada je napukla neka cijev i malo curi voda,  zovemo li majstora? 

U konačnici, kada netko ne zatvori vrata od ulaza, zatvorimo li ih? 

Nećemo dati odgovor na ova pitanja, to morate sami. 

Da, servis zgrade i servis automobila nisu isto, cijena definitivno nije ista. No, nije ni vrijednost stanova u toj zgradi, zar ne? Ako imate zgradu od 10 stanova, svaki je prosječne veličine od 65 metara četvornih i svakome od njih je prosječna vrijednost od 2.000 eura po kvadratu, dobijemo da je vrijednost svih tih stanova 1,3 milijuna eura! (Nismo uračunali vrijednost zajedničkih dijelova zgrade). 

A popravak nekog dijela košta recimo 3.000 eura, ili treba uložiti 60.000 eura. Ako uzmemo potonju vrijednost, onda je to 4,6 posto vrijednosti svih 10 stanova. Koliko je onda to vrijednost po stanu? 

Kako si uopće možemo priuštiti najam ili kupnju nekretnine?

S druge strane, ako je vrijednost jednog automobila 15.000 eura, a popravak nekog dijela košta 1.000 eura, to je 6,6 posto njegove vrijednosti. 

Između ova dva postotka je jedna razlika - za automobil smo (u većini slučajeva) spremni platiti 1.000 eura i sami odlučujemo, a za zgradu čak i nismo, a ne plaćamo sami, nego nas 10. 

Na spomenutom panelu izrečena je jedna iznimna rečenica (izrekla ju je Vesna Bukarica s Energetskog instituta Hrvoje Požar). 

- Zgrade se moraju obnoviti. Točka!

To svi zapamtimo...

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!

Pratite nas na društvenim mrežama - Facebooku i LinkedInu. Poslušajte i pogledajte zanimljivosti na našem YouTube kanalu i u emisiji ZGRADOnačelnik. Svakako se prijavite i na mjesečni newsletter.

Uključite se u Facebook grupu PREDSTAVNICI SUVLASNIKA, jednu od najaktivnijih grupa na društvenim mrežama. Pratite iskustva drugih, pitajte za mišljenje ostale članove, pomognite drugome.

A kada vam je uistinu potrebna konkretna pomoć za rješavanje problema, obratite nam se za SAVJET.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.