- Šef splitske Čistoće: Imamo ŠEST ključnih operativnih problema
- Trećina stanovnika EU noću trpi prekomjernu buku
- Energetskim sektorom dominiraju muškarci. Je li vrijeme za promjene? Saznajte na konferenciji
- Šef zagrebačke Čistoće: Možemo reći da su građani puno zadovoljniji nego prije
- Energetski prioriteti EK za 2025.: I stanovanje treba uključiti u energetske planove
- Možemo li prestati bacati novac na loše zgrade?
- Od otpada do bogatstva: Kako pepeo može postati ključna sirovina za budućnost
- Kako pokrenuti stambenu zadrugu: Vodič korak po korak
- Legrad dodjeljuje sredstva za uređenje nekretnina
- Predstavnici suvlasnika i upravitelji su kriminalci?

Hoće li se promijeniti mentalitet suvlasnika sada kada je stupio na snagu Zakon o upravljanju i održavanju zgrada? To pitanje otvara cijeli spektar tema o tome kako doživljavamo odgovornost prema vlastitoj imovini, zajednici i društvu u cjelini. Jesu li Hrvati još uvijek skloni vjerovati da bi država trebala preuzeti brigu o svemu, pa i o održavanju njihovih nekretnina, ili smo spremni preuzeti vlastitu odgovornost za uvjete života?
Ova se promjena ne odnosi samo na financijske aspekte, već i na način na koji percipiramo ulogu države i pojedinca u stvaranju održive zajednice. Je li država spasitelj ili partner ili možda maćeha? Upravo ta dilema postaje ključna kada razmatramo što neki zakon može donijeti i kako ga iskoristiti za unaprjeđenje kvalitete života u zgradama.
Država kao spasitelj, partner ili maćeha?
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada koji je 1. siječnja 2025. godine stupio na snagu predviđa mogućnosti sufinanciranja određenih radova, poput ugradnje dizala ili obnove fasada u zaštićenim zonama. Ovo je korak naprijed, no je li pravedno? Ako živite u staroj zgradi bez dizala i među susjedima imate osobe smanjene pokretljivosti, jasno je da bi dizalo bilo veliko olakšanje. Međutim, što s onima koji žive u modernim zgradama s dizalom i koji su taj "luksuz" već platili kroz višu cijenu stana? Trebaju li se oni osjećati zakinutima jer su morali izdvojiti više dok drugi sada dobivaju pomoć?
Ključno pitanje je gdje povući crtu. Država može biti partner, ali ne može rješavati sve naše probleme. Održavanje nekretnina primarno je odgovornost vlasnika. Državna potpora dobrodošla je u specifičnim slučajevima, ali, dugoročno, zdrava zgrada zahtijeva aktivno sudjelovanje svih suvlasnika.
Međuljudski odnosi i financijska pismenost u zgradi - temelj zdravog suživota
Živjeti u zgradi znači biti dijelom male zajednice. No koliko smo spremni ulagati u tu zajednicu? Primjeri neodgovornog ponašanja nisu rijetkost - od ostavljanja otpada u zajedničkim prostorima do ignoriranja osnovnih pravila pristojnosti (npr. ljudski ili životinjski izmet u dizalu, na stubištu…da, da, ima toga i više nego što mislimo). Takva ponašanja apsolutno narušavaju kvalitetu života svih stanara. Možda je vrijeme da opet počnemo biti pravi susjedi, a ne samo prolaznici na stubištu.
Jedan od ključnih elemenata održive zajednice jest financijska stabilnost zgrade. Mnogi suvlasnici ne razumiju čemu služi pričuva ili je smatraju nepotrebnim troškom. Istovremeno, optužuju upravitelje i predstavnike suvlasnika za navodnu korupciju, iako su upravo oni ti koji biraju predstavnike. Ako nam ne odgovara predstavnik ili upravitelj, dovoljno je „51 posto glasova“ da ih zamijenimo. To je slično izborima za državne i lokalne vlasti - imamo pravo, ali i odgovornost sudjelovati.
Edukacija, sankcije ili oboje? Pozivamo se na razvijene EU članice
Jedan od izazova je nedostatak svijesti o obvezama koje dolaze s vlasništvom stana. U Hrvatskoj se često citira Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ali rijetko se spominje ključna rečenica: „Vlasništvo obvezuje i vlasnik je dužan pridonositi općem dobru.“ To je zapisano i u Ustavu RH, no koliko nas zaista živi po tom principu?
Usporedimo li se s nekim zapadnoeuropskim zemljama (što često obožavamo raditi), poput Njemačke ili Švedske, vidjet ćemo da tamošnji sustavi funkcioniraju jer su građani svjesni svojih obveza. Tamo su kazne za nepoštovanje pravila stroge i efikasne, ali postoji i snažan fokus na edukaciji. Možda je vrijeme da i u Hrvatskoj kombiniramo edukaciju s adekvatnim sankcijama kako bismo potaknuli promjene.
U Njemačkoj je zajednička odgovornost suvlasnika vrlo ozbiljna tema. Svaka zgrada ima jasan plan održavanja, a pričuve su obavezne i strogo kontrolirane. Slično je i u Švedskoj, gdje suvlasnici redovito sudjeluju u odlukama vezanima uz zgradu, dok su u Irskoj vlasnici stanova odgovorni za zajedničke troškove bez iznimke. U svim tim zemljama kazne za nepoštovanje pravila su visoke. Na primjer, u Njemačkoj, ako suvlasnik ne plaća pričuvu, moguće je pravno zahtijevati prisilnu naplatu ili prodaju stana. Takve mjere nisu popularne, ali osiguravaju funkcioniranje sustava.
Da, nije ni tamo sve savršeno, i oni imaju problema… da ne bi bilo da je „trava uvijek zelenija kod drugih“.
Stanovanje po mjeri - ideal ili stvarnost?
Stanovanje po mjeri može biti stvarnost samo ako svi članovi zajednice sudjeluju u njezinom stvaranju. To znači preuzimanje odgovornosti, ulaganje u međuljudske odnose i spremnost na kompromise. Država može olakšati proces, ali ne može zamijeniti pojedinačne napore.
Možda je vrijeme da uvedemo nešto novo? Primjerice, što kada bi zgrade imale dostupne psihologe koji bi pomagali u rješavanju međuljudskih sukoba? Iako ovo možda zvuči futuristički, čula sam da navodno u nekim zemljama već postoje slični projekti. Ne bi bilo loše detaljnije istražiti i tu mogućnost.
Također, treba istaknuti kako Nacionalni plan stambene politike RH, koji je trenutačno na eSavjetovanju, donosi nove smjernice za rješavanje dugogodišnjih izazova u sektoru stanovanja.
Promjena mentaliteta?
Promjena mentaliteta suvlasnika nije lak zadatak. Zakoni mogu postaviti temelje, ali pravo pitanje je - jesmo li mi kao građani spremni preuzeti odgovornost? Ako se stalno pozivamo na svoja prava, ne zaboravimo da ona dolaze s obvezama. Vrijeme je da se svi zapitamo što možemo učiniti za bolje stanovanje, ne samo za sebe, nego i za svoje susjede. Samo tako ćemo postići stanovanje po mjeri koje svi želimo.
Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!
ZGRADOnačelnik.hr je početkom 2025. godine počeo provoditi projekt STANOVANJE PO MJERI koji će isticati ključne izazove priuštivog i održivog stanovanja, otvarati rasprave, nuditi rješenja te utjecati na poboljšavanje susjedskih odnosa, a što će u konačnici stvoriti bolje uvjete za život i potaknuti inovativna rješenja za stanovanje. Samo kroz priuštivo, održivo ali i stabilno (financijski i međuljudski) stanovanje možemo doći do STANOVANJA PO MJERI čovjeka.
Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Stanovanje po mjeri.
Projekt STANOVANJE PO MJERI podržavaju:
INSTITUCIONALNI PARTNERI
ČLANOVI PROJEKTA
PRIJATELJI PROJEKTA
*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.
- NOVI ZAKON
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada
- NOVI PROJEKT ZGRADONAČELNIK.HR-A
STANOVANJE PO MJERI - Priuštivo, održivo i stabilno!
- KONFERENCIJE, RADIONICE, EDUKACIJE...
Događanja vezana uz vaš dom i nekretnine - siječanj/veljača/ožujak 2025.