dilema
Izvor: pixabay.com
Tin Bašić
PRIJEDLOG

NE TREBA nam zakon o upravljanju i održavanju, treba nam ZAKON O ZGRADAMA

Zakon o upravljanju i održavanju zgrada se mora pisati ispočetka. Zašto ne napisati onda PRAVI ZAKON? 

Odnos Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravila i Zakona o energetskoj učinkovitosti (o čemu smo pisali OVDJE) otvara novo pitanje - zašto se onda, napokon, ne riješi problem u zgradama pravim i kvalitetno napisanim zakonskim rješenjem?

Koliko nam je poznato, Ministarstvo prostornoga uređenja je verziju novog Zakona o upravljanju poslalo u Ministarstvo pravosuđa i uprave na mišljenje (redovna procedura donošenja nekog zakona).

Iz oba ministarstava dobili smo gotovo identičan odgovor na pitanje što se događa s novim Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada:

- Postupak donošenja zakona u Republici Hrvatskoj provodi se prema određenoj proceduri koja između ostalog uključuje:

  • široku javnu raspravu uz prikupljanje mišljenja svih nadležnih tijela
  • prikupljanje mišljenja Ureda za zakonodavstvo Vlade RH
  • nakon formiranja prijedloga zakona isti se upućuje na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u koju se mogu uključiti svi zainteresirani dionici od građana, udruženja, stručnjaka, medija i dr., a provodi se putem portala e-Savjetovanja.
  • zakon se zatim predlaže Vladi
  • potom se predlaže zastupnicima Hrvatskog sabora radi usvajanja

U ovoj fazi izrade Zakona, nadležno tijelo prikuplja mišljenja državnih tijela, a konačni prijedlog Zakona bit će na raspolaganju svim zainteresiranima po njegovoj izradi u postupku javnog savjetovanja kako je to i praksa u donošenju propisa.

Kako doznajemo, Ministarstvo pravosuđa vratilo je Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine taj zakon na doradu, a možda će se morati i ponovno pisati Zakon o upravljanju zgradama jer poslana verzija nije bila baš dobra.

Stoga je sada prilika za napisati zakon kako treba. Brojni suvlasnici, predstavnici suvlasnika, pravnici ZGRADOnačelnik.hr-u poslali su svoje prijedloge i komentare i mišljenja. U posljednjih nekoliko mjeseci skupljali smo materijale, komentare, stotine i stotine prijedloga. I onda smo shvatili - Sve što se predlaže ima smisla, ali pod novim uvjetima, pod drugačijim kutem gledanja. Pod drugačijim zakonom!

>>> Suvlasnici presudili - radna verzija novog zakona nije dobra, evo što predlažu

>>> Prilično drugačija vizija Zakona o upravljanju zgradama

Naime, u Hrvatskoj ima stotine registara - od ovlaštenih majstora, dimnjačara, udruga do trgovačkih društava, odvjetnika, imamo čak i registar za psihoze. Ali od silne stotine registara, nemamo najvažniji - REGISTAR ZGRADA. 

Nekako je ispod radara prošla vijest koju je objavio i ZGRADOnačelnik.hr, a to je da se uvodi registar zgrada. Naime, Državna geodetska uprava donijela je Pravilnik o registru zgrada. No, nije naveden rok do kada se on mora završiti. Stoji samo jedna vrlo bitna informacija - Hrvatska ima više od 3 milijuna zgrada (javne i stambene namjene).

Istodobno, u Hrvatskoj trenutno ima preko 280.000 registriranih pravnih osoba (trgovačka društva, zadruge, javne ustanove i tako dalje). Imamo preko 90.000 obrtnika. Da ne nabrajamo dalje. 

A zgrada? Ne znamo. Tj. u nacrtu radne verzije Zakona o upravljanju postoji informacija da je 600.000 stanova, poslovnih prostora i garaža kojima upravljaju upravitelji te 847.085 stanova na koje se odnosi ovaj Nacrt Zakona (564.202 nastanjenih stanova). Ali i to je sve dobiveno iz popisa stnovništva od 2011.

No, ovo nije tekst o tome da moramo popisati sve zgrade na jedno mjesto. Ovo je prijedlog za izradu nove regulative, ovo je prijedlog novog pravnog subjekta u Hrvatskoj - ZGRADA. Kako imamo 

  • d.d. - dioničko društvo
  • d.o.o. - društvo s ograničenom odgovornošću
  • j.d.o.o. - jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću
  • k.d. - komanditno društvo
  • Obrt
  • Zadruge, Ortaštva Registar poreznih obveznika (RPO), Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), Udruge , Ustanove, Zaklade, Fondacije 

zašto ne bismo uveli novi pravni oblik - ZGD - zgrada.

S obzirom na podatak da u Hrvatskoj ima TRI MILIJUNA zgrada (javne i stambene namjene), to je jedino logično rješenje. Za početak. A s obzirom na to da slijedi popis stanovništva u rujnu 2021, to je idealna prilika za popisati sve zgrade u RH!

A nakon toga, kada se svi podaci prikupe i obrade, pripremiti Zakon o zgradama. Kako treba!

Pratite što se događa sa Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada OVDJE.

Pratite nas na društvenim mrežama - Facebooku i LinkedInu. Poslušajte i pogledajte zanimljivosti na našem YouTube kanalu i u emisiji ZGRADOnačelnik. Svakako se prijavite i na mjesečni newsletter.

Uključite se u Facebook grupu PREDSTAVNICI SUVLASNIKA, jednu od najaktivnijih grupa na društvenim mrežama. Pratite iskustva drugih, pitajte za mišljenje ostale članove, pomognite drugome.

A kada vam je uistinu potrebna konkretna pomoć za rješavanje problema, obratite nam se za SAVJET.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.