- Novca za sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada jednostavno NEMA dovoljno! Rješenje - ESCO model
- Kad zidovi šute, ali ne i tlo - što nam stare zgrade govore
- Javno su objavljeni Registar zajednica suvlasnika i Registar upravitelja
- Priuštivo stanovanje postaje ključna misija lokalnih zajednica
- EU do 2040. traži 90 posto manje emisija i modernije energetske mreže
- Kako steći kompetencije za energetske certifikatore
- 10 ključnih savjeta do drastičnog smanjenja troškova grijanja i hlađenja
- Ulaganje poduzetnika u energetsku učinkovitost nije trošak, nego investicija
- Znate li da zgrada ima TRI FAZE života i DVIJE VRSTE održavanja?
- Najvažnije informacije - Što donosi Novi Zakon o priuštivom stanovanju

Energetska obnova svijetla je točka u zgradama. Postoje brojni primjeri takvih uspješno odrađenih projekata. Energetska obnova top je tema u Europi i kod nas se polako podiže svijest o tome. Zgrade troše 40 posto energije i emitiraju 36 posto CO2. No koliko ljudi shvaćaju dekarbonizaciju? Znači li im to išta?
Vesna Bukarica, stručnjakinja za energetsku učinkovitost i voditeljica Odjela za energetsku učinkovitost Energetskog Instituta Hrvoje Požar je na okruglom stolu kojeg je u sklopu 50. jubilarne Ambiente organizirao ZGRADOnačelnik.hr odgovorila na to pitanje.
Podsjetimo, preliminarni rezultati ankete koju do kraja godine provodi ZGRADOnačelnik.hr pokazali su da je 'Raspadajuća fasada' jedan od ključnih problema u zgradama. Ti su rezultati jasno pokazali što suvlasnici žele riješiti i mogu se voditi zadovoljstvom onih koji su napravili energetsku obnovu. Naime, odrađena energetska obnova se pojavila 158 puta kao odgovor najvećeg zadovoljstva suvlasnika u zgradama.
Zgrade propadaju, ali i 'cvjetaju' zbog odnosa među susjedima
Vesna Bukarica na spomenutom je okruglom stolu rekla da svi koji se bave energetskom obnovom zgrada stalno spominju taj pojam energetske učinkovitosti.
Uvijek to stavljamo u kontekst klimatskih promjena, europskih politika, veće slike i viših ciljeva koji generalno nisu jasni, rekla je Bukarica. Nemojte me krivo shvatiti, ali što meni kako osobi znači da ću smanjiti emisiju CO2? To je pitanje koje postavlja svaki suvlasnik – 'što mi to govoriš?'.
Te velike ideje su nam daleke sve dok se ne dogode poplave, ekstremne temperature, bilo visoke bilo u minus, i onda svi kažemo - uzrok su klimatske promjene. Onda malo razmislimo o tome što uzrokuje te klimatske promjene. Pa se vrijeme opet stabilizira i nastavimo sa svojim životima. No o tome treba govoriti. Treba razgovarati s mlađim generacijama, one su puno svjesnije i informiranije o tim problemima. Ali oni, nažalost, nisu još uvijek donosioci odluka, pogotovo ne investicijskih odluka.
Svi mi koji se bavimo ovom tematikom imamo odgovornost pronaći kontekst koji će ljudima biti jasan. Jedan od njih je itekako trebao biti jasan ljudima i koji bi djelomično odgovorio na pitanja zašto je dobro energetski obnoviti zgradu, zašto je dobro smanjiti potrošnju energije, trebala je biti ova energetska kriza. To je trebao biti jedan trenutak u kojem bi nam se pojavio klik u glavi zbog kojega bismo rekli - da vidimo što će se dogoditi, hoće li se i iduće godine isto ponoviti, za deset godina, pa da vidimo što u tom kontekstu mogu napraviti.
To nam je puno bliža priča nego pojam dekarbonizacije. Spomenuta 'prilika' možda nije iskorištena.
S obzirom na to da država subvencionira energiju, prilika definitivno nije iskorištena.
Ublažavanje takvih šokova kojih će biti sigurno još jer se povijest ponavlja, početkom 80-ih je bila jedna takva kriza, i bit će opet. I nikako da naučimo iz lekcija iz prošlosti.
Da, svijest raste, ali ono što nas žulja su naši troškovi, a mene osobno prošlu zimu me žuljalo - hoću li uopće imati plina? Neću imati ni grijanje, ni toplu vodu, ni kuhanje. Ostat ću na mikrovalnoj pećnici u kojoj ću grijati lončić i prati si kosu. Malo karikirano, ali to je u stvari odgovor na pitanje kako bismo i zašto trebali razmisliti o tome što nam naša potrošnja energije doista znači i do čega se možemo dovesti.
UREĐENA ZGRADA - Gorući problemi u zgradama u Hrvatskoj
I što se tiče priče velikih zgrada, ne mogu objasniti stavove, a tu ne djeluje ni psihologija ni sociologija. Generalno govoreći, kada imamo automobil onda ga održavamo svake godine, lickamo ga i peremo, usisavamo, i to nam je normalno. Normalno nam je da imamo tehnički pregled svake godine i taj trošak ukalkuliramo u naš kućni budžet. Kada kupujemo automobil, napravimo studiju kakve bi se i Energetski institut posramio.
Ali kada kupujemo stan, 'piknemo lokaciju', a koliki su nam troškovi održavanja ne pitamo.
Sve je stvar percepcije, na nama koji tu sjedimo, da pričamo o tome, da pokušamo osvijestiti građane, da pokušamo približiti ljudima prednosti energetske obnove.
Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.
Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:
POD POKROVITELJSTVOM
PARTNERI PROJEKTA
Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.
MEDIJI
ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.
*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.
- NOVI ZAKON
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada
- OBNOVA NAKON POTRESA
Ljudi u fokusu (ili ipak ne?) - lekcije iz Markuševca i Čučerja
- NOVA PRAVILA
Zašto je važan godišnji pregled zgrade
- SIGURNOST I TRANSPARENTNOST
Dva registra koja mijenjaju upravljanje zgradama


















































