odgovornost
Izvor: Anemone123 / Pixabay
DVOSTRUKA MJERILA

ODGOVORNOST - Zašto ne zatvaramo vrata od zgrade, a od stana da?

Kolektivna odgovornost je de facto nestala kao pojam iz javnog diskursa – kako biti odgovoran, kako pružiti primjer drugome i kako svojom odgovornošću prema zajedničkom možemo širiti svijest o boljitku na cjelokupnu zajednicu. Koje su mogućnosti rješavanja problema u zgradi i oko zgrade? Kako širiti kolektivnu odgovornost iz zgrade na društvo?

Kada odlazite iz stana, zatvarate li vrata? Zaključavate li ih? Odgovor je u 99,9 posto slučajeva - DA! A radite li isto s vratima od ulaza u zgradu, pogotovo ako nešto ne štima ili s bravom ili s mehanizmom za zatvaranje vrata (zbog čega se ona ne zatvaraju nego ostaju otvorena)? Odgovor je u velikoj većini slučajeva (nećemo reći 99,9 posto) - NE! 

Što kada se brava na ulaznim vratima od zgrade pokvari pa se vrata mogu otvoriti bez ključa? Hoćete li u tom trenutku stati sa svime što radite i pokušati popraviti bravu? Hoćete li zvati bravara jer je svakome omogućeno ući u zgradu? 

A što kada se pokvari brava na vratima od vašeg stana zbog čega ne možete zaključati vrata i svatko može ući u stan? Stajete li tada sa svime što radite i zovete bravara? 

Odgovor na postavljena dva pitanja nameće se sam po sebi, ali dat ćemo ga:

  • Odgovor na prvo pitanje - NE
  • Odgovor na drugo pitanje - DA

Naravno, odgovori se odnose na gotovo 99 posto slučajeva. 

Zašto je to tako? Odgovor leži u odgovornosti prema imovini za koju netko smatra da je njegova. Tako (su)vlasnik stana smatra da je stan njegovo vlasništvo, kupio ga je (ili ga je dobio), njegovo ime piše na vlasničkom listu, njegovo prezime je na poštanskom sandučiću i vratima, njegove stvari (sve vrijednosti koje ima) su u tome stanu. 

Logično je da će štititi svoju imovinu, svoju nekretninu i sve što se u njoj nalazi. Čak će (u, nadamo se, većini slučajeva) plaćati policu osiguranja kako bi se dodatno zaštitio u slučaju neke nezgode ili štete (pukla cijev, perilica rublja se pokvarila i 30 litara vode se prolilo i procurilo usjedu ispod...). 

Najveći je problem u tome što suvlasnici svoju zgradu ne smatraju svojom. Njihovo 'moje' završava na ulaznim vratima stana, sve ostalo (stepenice, prekidači za struju, prozori u hodniku, zid, ulazna vrata) je tuđe i netko drugi će se za to pobrinuti.  

Prava i posljedice

Pojam odgovornosti u pravnom sustavu Hrvatske itekako postoji, gotovo svaki zakon ga ima i definira, ali u isto vrijeme definira posljedice ako se ta odgovornosti krši ili zaobilazi. U zgradama nije takav slučaj, barem što se tiče posljedica (sankcija).

Ustav RH kaže:

Članak 48.

  • (1) Jamči se pravo vlasništva.
  • (2) Vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kaže:

Članak 31.

  • Vlasništvo obvezuje i vlasnik je dužan pridonositi općem dobru, pa je općenito prilikom izvršavanja svoga prava dužan postupati obzirno prema općim i tuđim interesima koji nisu protivni njegovu pravu, a osobito:
    • vlasnik se, a ni itko drugi, ne smije služiti svojim pravom s jedinim ciljem da drugome šteti ili da ga smeta
    • vlasnik nije ovlašten zabraniti tuđi zahvat u svoju stvar kad je taj nužan radi otklanjanja štete koja nekome neposredno prijeti, a nerazmjerno je veća od one što iz toga zahvata proizlazi za vlasnika, nego je samo ovlašten potraživati naknadu za pretrpljenu štetu

Članak 80.

  • (1) Suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine dužan je za taj stan, odnosno drugu samostalnu prostoriju, te za njima namijenjene uređaje, osobito svjetlovodne, plinovodne, vodovodne, toplovodne i sanitarne naprave, kao i sve druge pripatke toga posebnoga dijela brinuti se i tako ih održavati da drugim suvlasnicima ne nastane nikakva šteta.

Članak 85.

  • (1) Cijelom nekretninom na kojoj je na jednom ili više suvlasničkih dijelova osnovano vlasništvo određenoga posebnog dijela upravljaju suvlasnici po općim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari, ako ovim Zakonom nije što drugo određeno.
  • (2) Suvlasnici su dužni sudjelovati u upravljanju nekretninom, odrediti osobu koja će obavljati poslove zajedničkoga upravitelja i osnovati zajedničku pričuvu.

Ključne su rečenice:

  • Vlasništvo obvezuje i vlasnik je dužan pridonositi općem dobru,
  • Suvlasnik je dužan za svoj stan, brinuti se i održavati ga da drugim suvlasnicima ne nastane nikakva šteta.
  • Zgradom upravljaju suvlasnici i svi suvlasnici su dužni upravljati tom nekretninom. 

Međutim, istodobno nema sankcija ako se suvlasnici u zgradi ne pridržavaju spomenutih odredbi. 

Sve o pravilima u društvu, kućnome redu i odgovornosti pročitajte u tekstu koji je objavljen na portalu Savjeti.hr.

Izradu i objavljivanje serijala tekstova pod naslovom 'Kaos u zgradi širi se oko zgrade – kako kolektivnu odgovornost proširiti na širu zajednicu', autora Tina Bašića, financijski je podržala Agencija za elektroničke medije kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2022. godinu, a u cjelosti ga objavljuje portal Savjeti.hr.

Ako ste predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati, uključite se OVDJE. Ako želite znati više o pravima i obvezama suvlasnika u zgradi te pratiti ovu tematiku, kliknite OVDJE. A ako želite saznati rješenja vaših problema u zgradi, pročitati prave savjete, pratite OVDJE.

Ne zaboravite se prijaviti i na mjesečni newsletter.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.