Ogroman interes za prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada - hoće li ikada stići u Sabor?

Do 22. travnja 2024. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine trebalo bi objaviti izvješće provedenoga javnoga savjetovanja. No ovo nije samo vijest da je javno savjetovanje završilo 20. ožujka, nego da je u tom postupku pristigao impresivan 981 komentar!  

Pa čak ni taj broj apsolutno ništa ne znači kada ga se ne stavi u neki kontekst i usporedi s nečim. Pa evo usporedbe. Od svih zaključenih javnih savjetovanja i do sada predanih izvještaja, a riječ je o razdoblju posljednjih DESET GODINA, ovaj prijedlog Zakona ostvario je impresivan uspjeh. 

Promatrajući povijest, apsolutni rekorder po broju komentara je savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Prijedlogu iskaza o procjeni učinaka propisa za koje je pristiglo 5.043 komentara. S obzirom na to da volim usporedbe, tablice i ovakve brojeve stavljati u kontekst, top 10 propisa na koje je u posljednjih deset godina pristiglo najviše komentara su: 

1. Ministarstvo zdravstva 
• Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Prijedlogu iskaza o procjeni učinaka propisa
2. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
• Javno savjetovanje o Obrascu Iskaza o procjeni učinaka propisa za Nacrt prijedloga Zakona o prijevozu u cestovnom prometu i Nacrtu prijedloga Zakona o prijevozu u cestovnom prometu
3. Ministarstvo znanosti i obrazovanja
• Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima
4. Ministarstvo zdravstva
• Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona
5. Ministarstvo kulture
• Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
6. Ministarstvo znanosti i obrazovanja
• Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
7. Ministarstvo znanosti i obrazovanja
• Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti
8. Ministarstvo znanosti i obrazovanja
• Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima
9. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
• Savjetovanje o nacrtu Prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi
10. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
• Nacrt Prijedloga Zakona o gospodarenju otpadom

A na rednom broju 20 bit će (vrlo vjerojatno) prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada (s obzirom na to da nema izvještaja, nije moguće u e-savjetovanju vidjeti taj poredak). 

Zašto je sve ovo navedeno? Zato što je svima jasno koliko je ovaj prijedlog zakona važan, koliko ga se dugo čekalo i, mnogi će reći, koliko ga je potrebno doraditi. Međutim, ako se vodimo poslovicom "100 baba kilavo dijete", Ministarstvo će morati presjeći ovaj Gordijski čvor. Postavlja se pitanje kako će ga presjeći. 

Upravitelji imaju svoj interes, ministarstvo gospodarstva drugi, ministarstvo financija treći, udruge suvlasnika četvrti, izvođači peti... Svatko u ovome zakonu koji se spominje izravno, pa čak i neizravno, ima nekakav interes. I tu nastaje prvi problem. Kako to sve pomiriti, dovesti u sklad, a u isto vrijeme zgrade koje nisu godinama održavane dovesti u red, a pri tome ne napraviti veliki financijski udar? Odgovor je - nikako. 

Kada bismo htjeli zakon koji bi zadovoljio sve, odnosno da uredi svaku sitnicu i svaki scenarij, takav bi zakon morao imati članaka koliko ih ima Zakon o obveznim odnosima, koji ih, usput rečeno, ima 1.165. Je li takav zakon o upravljanju zgradama moguć? Nije. 

Svaka zgrada je drugačija. Svaku zgradu mora se promatrati kao čovjeka. Naime, svi smo mi građeni od jednakih dijelova i na jednak način - imamo kosti, meso, krv, živčani sustav i tako dalje, a opet otisak našeg prsta jasno pokazuje da smo jedinstveni. Tako i zgrada. Svaka ima konstruktivne dijelove, krov, temelje, zidove, ulaz, no svaka je drugačija i jedinstvena. Zgrada je, zapravo "homo sapiens od betona i željeza". 

Zato, budimo realni. Zakon neće riješiti probleme, barem ne sve. Ako riješi dio, bit će dobro. Ono što je ključno, ali stvarno ključno napomenuti jest da upravljanje zgradama može kvalitetno riješiti sustav jasno propisanih sankcija, odnosno bolje rečeno - jasno propisanih i provedivih sankcija te sankcija koje će zapravo netko i provoditi. Uzalud su sankcije propisane, ako ih nitko neće provoditi. 

Možemo usporediti upravljanje zgradama sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Recimo to ovako - prolazak na crveno na semaforu je zabranjeno, ne vezanje pojasom je zabranjeno, vožnja u alkoholiziranom stanju je zabranjena, i sve to je naravno kažnjivo. I ne samo da je kažnjivo nego je i vjerojatnost da će netko zbog kršenja ovih odredbi dobiti kaznu je visoka. Nije visoka kao u Sloveniji, ali je visoka. 

S druge strane, u zgradama je do sada funkcioniralo tako da je bio zabranjen "prolazak kroz crveno, ali ako prođeš, nije te imao tko kazniti". Osim ako te netko vidio da si prošao kroz crveno i prijavio sudu i policiji. Najmoćnije oružje za rješavanje problema upravljanja zgradama su sankcije - ne samo da se propišu, nego da se zna i tko ih provodi. 

Dakle, zaključili smo da ovaj Zakon (kao ni većina drugih) ne može riješiti sve probleme, koliko god netko želio da ih se riješi. Dosadašnji sustav upravljanja zgradama, koliko god bio manjkav i podosta nedefiniran, omogućavao je da se zgrade organiziraju i da budu održavane na adekvatnoj razini. To me podsjeća na djetinjstvo kada sam dobio dvojku (ili jedinicu) iz testa, pa sam opravdavajući se govorio roditeljima da su i drugi dobili loše ocjene. No, uslijedilo je uvijek isto pitanje - a koliko je njih dobilo peticu? I to pitanje nikada nisam mogao "srušiti". 

Tako i sa zgradama - mnogi će se žaliti da su njihove u lošem stanju, mnogi će reći da su grozne, da se krade, da predstavnik ovo, upravitelj ono. No, mi im uvijek kažemo dvije stvari - čitajte na ZGRADOnačelnik.hr-u primjere uspješnih zgrada koje su riješile većinu svojih problema ili su ih počele rješavati. Neće se nitko drugi brinuti za vašu imovinu nego je to vaša obaveza. 

I na kraju, još jedan izazov. Parlamentarni izbori raspisani su 17. travnja. Ovdje nisu bitni izbori koliko su bitni rokovi i datumi te potencijalne okolnosti. Naime, politička struktura u Saboru će se promijeniti, odnosno neki ljudi će opet sjediti, neki neće, doći će neki novi. Kako će se formirati vladajuća većina, Vlada, ne znamo. Hoće li doći neki novi ministar u MPGI, hoće li taj "novi/stari" ministar biti sadašnjeg političkog smjera ili drugog, ne znamo. Ono što znamo jest da ništa ne znamo, koliko god to zvučalo suludo. 

No, odgovor na pitanje hoće li prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada uskoro stići do Sabora - nemamo!

Nadam se samo da spomenuti 981 komentar koji je pristigao na javnom savjetovanju nije bilo uzaludan trud, da će netko u Ministarstvu iskoristiti dobre ideje i prijedloge te da ćemo jednoga dana imati Zakon koji će nam pomoći da zgrade budu uređenije, održavane i užitak za živjeti. 

Sretno nam svima. 

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.