Otpad 360
Izvor: frimufilms / Freepik
ZGRADOnačelnik.hr
OTPAD 360

OTKAD SE PRIKUPLJAJU PODACI - Nikad manje Hrvata, nikad više otpada

Zadnji popis stanovništva napravljen je 2021. godine i pokazao je poražavajuće rezultate - broj Hrvata u zadnjih je deset godina pao za 413.000 na 3,8 milijuna. S druge, pak strane, količina otpada u Hrvatskoj nikada nije bila veća. Zato smo odlučili usporediti ova dva podatka i kroz grafički prikaz.  

U 2022. godini ukupno je nastalo 1.844.382 tona komunalnog otpada što predstavlja najveće vrijednosti ukupno nastalih količina komunalnog od samog početka praćenja podataka o komunalnom otpadu (razdoblje od 1995. do 2022.), pokazuje zadnje Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu.

Količine ukupno nastalog komunalnog otpada u RH, 1995.-2022. godina

Izvor: Screenshot, Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu.

U odnosu na prethodnu 2021. godinu to je povećanje od 4 posto. Uzroci leže u porastu vrijednosti gospodarskih pokazatelja, a posebno sa značajnim porastom vrijednosti pokazatelja ostvarenog turističkog prometa. Količina komunalnog otpada nastalog u turizmu u 2022. godini iznosila je 181.642 tona. Navedeno predstavlja najveću do sada izračunatu vrijednost.

Godišnja količina komunalnog otpada koja je nastala po stanovniku iznosila je 474 kg što je također najveća vrijednost u promatranom razdoblju od 1995. do 2022. godine.

Godišnje količine nastalog komunalnog otpada po stanovniku u RH, 1995.-2022. godina

Izvor: Screenshot, Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu.

NAPOMENA - U svrhu usklađenja s Eurostatovom metodologijom utvrđivanja količina komunalnog otpada po stanovniku, do 2020. izvještajne godine korišteni su godišnji podaci o broju stanovnika na dan 1. siječnja iz Eurostatove baze podataka „Population (national level)“, dok se za 2021. i 2022. godinu koristio službeni popis stanovnika 2021. DZS-a

S druge, pak, strane, broj stanovnika u Hrvatskoj opada. Zadnji popis stanovništva jasno je pokazao koliko je demografska situacija alarmantna. Grafički prikaz broja stanovnika u Hrvatskoj (temeljen na popisu stanovništva) od 1971. godine izgleda: 

Broj stanovnika

Izvor: DZS, obrada ZGRADOnačelnik.hr

Kada bismo podatke o prikupljenoj količini komunalnog otpada usporedili s brojem stanovnika (dobivenih iz popisa), onda bi graf izgledao ovako: 

Usporedba broja stavnovnika i količine prikupljenog otpada

Izvor: DZS, Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu, obrada ZGRADOnačelnik.hr

Međutim, odlučili smo ići korak dalje. Naglasili smo kolika je količina prikupljenog otpada po glavi stanovnika. No usporedit ćemo podatke količine prikupljenog komunalnog otpada po godinama (od 2011. godine) te podatak Državnog zavoda za statistiku kojim se posljednjeg dana u godini procjenjuje broj stanovnika u RH. Grafički prikaz izgleda ovako: 

Broj stanovnika i otpad po godinama

Izvor: DZS, Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu, obrada ZGRADOnačelnik.hr

Postavlja se pitanje zašto sve manje građana Hrvatske proizvodi sve više otpada? Zaključci mogu biti svakakvi, no jedan je siguran - količina otpada se stvara kupovnim navikama jer građani nemaju previše izbora - plastika je u dućanima sveprisutna. 

Naravno, tu je i turizam. Hrvatska svake godine obara rekorde u turističkim dolascima, broju noćenja i tako dalje. Uz prihode koji se ostvaruju, koji su svake godine rekordni, događa se onda lošija strana - troši se infrastruktura ali povećava se i količina otpada. 

Naime, u spomenutom izvješću prokazuju se podaci količine otpada koji nastaju od turizma. Zato smo usporedili tri podatka - ukupnu količinu otpada koja nastaje u Hrvatskoj, količinu otpada koja nastaje zbog turizma te smo izračunali kolika je količina otpada bez turizma. Graf izgleda ovako: 

Turizam i otpad

Izvor: Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu, obrada ZGRADOnačelnik.hr

Navedeni podaci ukazuju na sljedeći zaključak:

  • turizam u Hrvatskoj drastično povećava količinu otpada. 

Taj je zaključak i logičan s obzirom na to da u Hrvatsku dolazi sve više ljudi.  

U grafikonu se vidi izravna korelacija između ukupne količine otpada i otpada iz turizma. Od 2015. godine ukupna količina otpada porasla je:

  • 190.463 tone - porasla je ukupna količina komunalnog otpada od 2015. do 2022. godine
  • 82.682 tone -  porasla je količina komunalnog otpada iz turizma od 2015. do 2022. godine
  • 11,5 posto - porasla je ukupna količina komunalnog otpada od 2015. do 2022. godine
  • 83,6 posto - porasla je količina komunalnog otpada iz turizma od 2015. do 2022. godine

Svi navedeni podaci su zabrinjavajući. 

Zato su ZGRADOnačelnik.hr i Motus media, uz programsko partnerstvo Udruge gradova, odlučili organizirati konferenciju

OTPAD 360° - jučer smeće, danas problem, sutra sirovina

koja će se održati u četvrtak, 29. veljače 2024. godine s početkom u 10:00 sati 
u hotelu International (dvorana Market), Miramarska cesta 24, Zagreb

Konferencija je besplatna, uz OBVEZNU prijavu

 PRIJAVA NA KONFERENCIJU

"Otpad nije smeće" - i to je fraza koja se često može čuti već nekoliko godina i koju mnogi smatraju samo ispraznom. No, iako fraza, ona je točna, istinita i provediva. O otpadu se često govori kao o nečemu lošemu, nečemu što nitko ne želi u svojemu dvorištu, a zapravo je svugdje. Ova konferencija otvara nove teme i predstavlja rješenja, pokazuje pozitivne primjere iz okolice, ukazuje na prilike koje se nalaze ispod zakopanih brda smeća te govori o zelenoj, čistoj i održivoj budućnosti.

Cilj konferencije je govoriti o škakljivim temama kao što su energane (u medijima često nazivane spalionice) o kojima će stručnjaci govoriti "za i protiv", pokazati uspješne primjere hrvatskih gradova, ali i gradova susjednih država, kao i samih država te modele koje su primijenili u rješavanju problematike otpada. Na konferenciji će se govoriti o ulozi velikih kompanija u stvaranju, ali i recikliranju otpada.

Uz predavanja, na konferenciji će se održati TRI PANEL RASPRAVE:

  • Energana - prilika ili prijetnja? - Bečka energana nedavno je proslavila 60. obljetnicu. U Hrvatskoj se na spomen energane na noge dižu sve zelene udruge. No je li uistinu energana "opasnija" od, primjerice, ispušnih plinova automobila, kruzera ili novogodišnjeg vatrometa?
  • Čisti gradovi, sretni građani - Nova pravila igre u prikupljanju otpada u Hrvatskoj uzburkala su mnoge vode. Neki gradovi već godinama imaju uspješan sustav prikupljanja i odvoza otpada, čiste ulice i efikasnu "čistoću", a neki se bore s brojnim izazovima.
  • RE(use/duce/cycle) Reuse, reduce, recycle - od žličice preko hrane i namještaja do elektronike – Kompanije u Hrvatskoj i svijetu okreću se ekološkom djelovanju i poticanju ekološke svijesti. Više nema plastičnih žličica, baca se sve manje hrane, od starog namještaja radi se novi, a stara elektronika udahnula je novi život modernim uređajima.

PROGRAM KONFERENCIJE

Konferencija je besplatna za sve sudionike uz obveznu prijavu. Vidimo se prijestupnog datuma 2024. godine.

PRIJAVA NA KONFERENCIJU

Aktualne teme o otpadu provjerite u POSEBNOJ TEMI ZGRADOnačelnik-hr-a.  

OTPAD 360°

Ako vas zanima tema oko komunalnog otpada, odvajanja, odvoza i zbrinjavanje otpada, recikliranja, cijena i informacija povezanih s komunalnim poduzećima pratite #otpad.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.