"Otpad nije problem, nego prilika"

U Danskoj smo davno odlučili da otpad nećemo smatrati problemom nego prilikom. Davno smo počeli s prostornim planiranjem na vrlo strog način. Vrlo rano smo odbacili odlagališta. To je bio dugotrajan proces u Danskoj, trajao je oko 25 godina. To bi bilo dobro i za Hrvatsku. Počeli smo s prostornim planiranjem 70-ih godina.

Susretali smo se s određenim problemima. Na sjeveru zemlje, u selu gdje živi oko 400 ljudi, dogodio se jedan odron otpada. Prije tri mjeseca smo imali odron. To je usporedivo s ovim u Zagrebu. No to nije bio deponij otpada već područje na kojem smo odlagali tlo s poljoprivrednih farmi, spalionica i ostalih te se zbog kiša tlo počelo kretati prema selu. To nam je pokazatelj da trebamo biti oprezni. Otpad predstavlja sirovinu, ali i prijetnju za zdravlje jer može biti toksičan.

Mi svi možemo nešto naučiti iz ovoga. Općina nije shvatila svoju ulogu dovoljno ozbiljno. Općina mora biti stroga u svojim kontrolama. Da je to učinila ovo se ne bi dogodilo. Određena upozorenja nisu shvatili dovoljno ozbiljno - rekao je danski veleposlanik.

Danci su poznati po recikliranju, došla je u situaciju da nema dosta miješanog otpada za energane pa ste ga počeli uvoziti. Ostale zemlje vam plaćaju za to. Kako je to moguće?

To se čini paradoksalnim. Postali smo toliko učinkoviti u recikliranju našeg otpada da nudimo obradu otpada drugim zemljama. Određene danske firme i općine su odlučile da, kako bi pretvorile otpad u energiju i kako bi udovoljili zahtjevima vezanim uz sprječavanje CO2 emisija i globalnog zatopljenja, stvorile su ovaj biznis.

U Danskoj postoji trend. Ljudi više ne kupuju nove stvari – namještaj, odjeći itd. već koriste rabljeno. Zašto je tome tako?

To je dobro pitanje. Prije nekoliko dana vratio sam se iz Kopenhagena i čuo sam vijesti o trgovinama rabljenom robom. Crveni križ kod nas ima oko 300 dućana s rabljenom odjećom. Danci su doista predani tom trendu. Imam troje djece koja su odrasla i oni rijetko kupuju novu odjeću, kupuju u second hand shopu. Kupuju jedan do dva nova komada odjeće godišnje, a sve ostalo kupuju u second hand trgovinama. Mislim da će to u budućnosti biti i u Hrvatskoj, kad odrastu ove nove generacije koje u školama uče o očuvanju okoliša.

Pročitao sam da u Danskoj 40 posto ukupnog otpada potječe iz građevinske industrije pa ste donijeli zakon da se mora taj materijal opet iskoristiti. U Zagrebu imamo golem problem s građevinskom otpadom.

To je duga priča. Riječ je o energetskom trošku proizvodnje tog materijala. Zahvaljujući tom zakonu možemo postići ciljeve iz Pariškog sporazuma.

Kada donosite zakon u Danskoj čemu težite, koji je krajnji cilj – očuvanje okoliša, kružno gospodarstvo…?

Mislim da je mješavina svega toga. Ako vidimo što se događa s globalnim gospodarstvom vidjet ćete da ima puno poduzeća koji sve više proizvoda proizvode na održiv način. Buduće generacije će morati ulagati u te proizvode. Sve je to dio jedne veće priče.

U Hrvatskoj smo svjesni da Danska ima viši standard, najbolji u Europi. Kakve imate modele gospodarenja otpadom koje bismo mi mogli primijeniti u Hrvatskoj?

To je jako dobro pitanje. Odgovorit ću citatom Julija Domca, ravnatelja REGEA-e. Rekao je nešto jako pametno - Danska nije tako uspješna zato što je bogata. Postala je bogata jer ulaže u zelenu ekonomiju. Postoje ciljevi koje je lakše ostvariti, ali je potrebno da vas netko usmjeri.

Ako vas zanima tema oko komunalnog otpada, odvajanja, odvoza i zbrinjavanje otpada, recikliranja, cijena i informacija povezanih s komunalnim poduzećima pratite #otpad.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.