OTPAD - Što možemo naučiti od Slovenaca?

Slovenija posjeduje razvijenu infrastrukturu za odvojeno prikupljanje otpada te brojne inicijative usmjerene na smanjenje količine otpada na izvoru. Zajedničkim naporima države, općina i stanovništva uspješno su implementirane EU direktive i propisi. Složenost terena i veliki broj općina, od kojih se 12 smatra urbanima, predstavljali su značajan izazov u provedbi direktiva. Međutim, slovenska ljubav prema prirodi i organiziranost omogućili su prevladavanje tih izazova i uspješnu primjenu propisa.

Na Konferenciji „OTPAD 360° - jučer smeće, danas problem, sutra sirovina“, mag. Bernarda Podlipnik, načelnica Sektorja za ravnanje z odpadki na Ministarstvu za okolje, podnebje in energijo Republike Slovenije, prezentirala je slovensku dobru praksu. U svom je predavanju predstavila neke važne točke gospodarenja otpadom u Sloveniji.

- Najbolji otpad je onaj kojeg nema, no s obzirom na šarolikost života znamo da je tome teško pobjeći. Stoga pokušavamo ovu hijerarhiju urediti poštujući korake: REduce, REuse, REcycle, REcovery, Landfill (Smanji, Ponovno iskoristi, Recikliraj, Oporabi, Odlagalište). Ukratko, odlaganje je zadnji stupanj i najmanje poželjan - rekla je uvodno Podlipnik.

Statistički podaci

U Sloveniji je u ovom trenutku veliki broj ministarstava i jedno od njih je Ministarstvo zaštite okoliša, klime i energetike (MOPE). Prije reorganizacije bili su jedinstveno Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno uređenje, sada je to odvojeno. No to je proces, a jedini proces koji je stalan je promjena.

Ministarstvo zaštite okoliša, klime i energetike (MOPE):

• Uprava za energetiku
• Uprava za prometnu politiku
• Uprava za okoliš
• Uprava za klimatske politike
  • Odjel za gospodarenje otpadom
  • Odjel za administrativne poslove

Podjela nadležnosti

Gospodarenje otpadom u Sloveniji podijeljeno je na dva nivoa: državni i općinski.

Država

• Strategijske smjernice politike
• Zakonodavni okvir
• Implementacija (upravni postupci) i kontrola
• Obvezne državne javne usluge zaštite okoliša

Ukratko, država priprema različite strategije, propise, implementaciju europskih direktiva, uglavnom se bavi prijepisom propisa EU i radi nove propise koji su specifični za Sloveniju.

Općine

Drugi nivo je općinski i tu se radi o izvođenju pojedinih općinskih javnih službi u području gospodarenja otpadom.

• Osiguranje provedbe obveznih općinskih javnih komunalnih usluga
• Donošenje propisa za rad obveznih općinskih javnih komunalnih usluga
• Savjetovanje i izricanje kazni stanovnicima u vezi s gospodarenjem otpadom, onečišćenjem
• Prevencija i upravljanje.

Općine imaju nadležnost za implementaciju državnih propisa. Zadužene su i za oblikovanje cijena komunalnih usluga. Specifičnost Slovenije je da ima vrlo mnogo općina - čak 212. Iz tog razloga organizacija lokalne samouprave bila je napravljena kroz više koraka. Možda je na području gospodarenja otpadom za neke sustave malo nesretno izvedena, ali u radu s velikim brojem općina slušaju se i poštuju se želje lokalne samouprave. Sve općine imaju organizirane javne službe po propisima.

Upravljanje

Područje otpada uređuju se Zakonom o okolišu. Zakon ima brojna poglavlja i trenutno se obnavlja, jer se stanje na području okoliša brzo mijenja pa ga treba dopuniti promjenama.

U Sektoru gospodarenja otpadom iznimno su važna dva dokumenta:

• operativni program gospodarenja otpadom i program sprječavanja nastanka otpada. 

To je dokument koji donosi Vlada i na temelju njega Sektori provode politiku gospodarenja otpadom. Obveza države je osigurati objekte, što znači da treba osigurati novac za izgradnju infrastrukture na lokalnom nivou. Isto tako država je odgovorna za termičku obradu otpada. 

Novac za ulaganja u okoliš Slovenija sakuplja putem pristojbi kojih ima više i ubiru se na različite načine. Najvažnija je pristojba za odlaganje otpada jer je ujedno ova pristojba izvor financiranja za ulaganje u okoliš. Iako bi neki željeli da iznos ove pristojbe bude veći, o tome odlučuje više sektora, odnosno Vlada. Postoje i neka upozorenja od Europske komisije da bi Slovenci morali imati viši iznos pristojbe, prije svega kako bi se smanjio pritisak na odlagališta.

Odgovornost proizvođača

U Sloveniji princip odgovornosti proizvođača djeluje deset godina, implementiran je u sustav. Postoji više shema vezanih uz ambalažu, automobilski otpad i otpad uopće i, više-manje, djeluju usklađeno. Odgovornost proizvođača trenutno je izazov slovenskog Ministarstva, jer se bave integracijom više sektora na tom području. Ne može samo Sektor za okoliš rješavati raznovrsne probleme, već se oni rješavaju na samom početku kod samog proizvoda i uvoza sirovina za određeni proizvod. U vezi toga surađuje se s Ministarstvom za gospodarstvo, Ministarstvom za zdravlje i s drugim sektorima važnim za ovu problematiku.

Sustav odvojenog prikupljanja otpada u Sloveniji

• Za sustav su odgovorne općine.
  • Postoji prikupljanje „od vrata do vrata“, odnosno ekološki protok. Odvojeno se prikuplja PET ambalaža, staklo, papir i biootpad. Ostatak koji nije reciklabilan termički se obrađuje.
• Općine su dužne uvesti „zbirni centar“, odnosno reciklažna dvorišta.
  • To je mjesto gdje stanovnici mogu odložiti više od 12 različitih vrsta otpada, uglavnom to bude glomazni kućanski otpad.
• Obavezno je prikupljanje biootpada.
  • Postoje dvije mogućnosti - kompostiranje na domaćinstvima ili u posebnim javnim spremnicima.
• Ponovno se odvojeno sakuplja i tekstil.
  • Ovo je novost i u uredima Bruxellesa gdje se piše dopuna Uredbe o otpadu, a tekstil zauzima cijelo poglavlje, kao i otpad od hrane.
• Opasni otpad.
  • Imaju i jako dobro razvijen sustav mobilnog prikupljanja otpada. Uglavnom se radi o opasnom otpadu koji nastaje u domaćinstvima. Ove mobilne javne službe idu iz jednog mjesta u drugo, po određenom rasporedu. Ovaj otpad se procesira u posebnim objektima. Mnogo opasnog otpada izvozi se u inozemstvo, posebno u Beč.
• Glomazni otpad.
  • Nakon poplava u kolovozu imali su veliki porast glomaznog otpada, ali su taj problem jako dobro riješili zahvaljujući iznimnoj organizaciji javnih službi. Na temelju interventnog zakona praktično su sav taj otpad sakupili i obradili.
• Prikupljanje otpada kod velikih događanja.
  • U Sloveniji je ovo novi proces prikupljanja otpada, koji je vrlo dobro prihvaćen. Primjerice, zimski centar Planica, gdje su na Svjetskom prvenstvu imali posebnu akciju prikupljanja jednokratne ambalaže.

Postoji 66 tvrtki koje se bave gospodarenjem otpada, nalaze se u vlasništvu općina, ima nešto i koncesionara. Dosta dobro su organizirani i zajedno pokrivaju cijelo općinsko područje.

Statistika

Ako prosječan Slovenac proizvede pola tone otpada godišnje, onda iz brojki možemo vidjeti da se samo 72 kg otpada po stanovniku odloži na odlagališta (statistika s obzirom na odlagališta otpada prikazana je u prezentaciji u grafikonima na str. 25-28.)

PREUZMITE PREZENTACIJU
PODLIPNIK

Slovenija već nekoliko godina odlaže samo oko 6 posto komunalnog otpada na odlagališta. Ostatak otpada je recikliran, kompostiran ili spaljen za dobivanje energije. Slovenija je postigla značajan napredak u gospodarenju otpadom i sada je među vodećim zemljama EU po stopi reciklaže, koja iznosi oko 60 posto. Ovaj uspjeh pripisuje se:

• učinkovitom sustavu odvajanja otpada
• svijesti građana o važnosti reciklaže
• dobroj infrastrukturi za gospodarenje otpadom.

Mreža socijalnog poduzetništva – REuse centri

(Pogledajte u prezentaciji sliku na str. 37)

Glavni fokus je na sprječavanju nastanka komunalnog otpada:

• Kućno kompostiranje biorazgradivog i vrtnog otpada
• Uspostava mreže socijalnog poduzetništva s ciljem ponovne uporabe korištenih proizvoda i popravka takvih proizvoda, posebice namještaja, određenih vrsta stolarije, električnog i elektroničkog otpada (EE otpad), te priprema otpada za ponovnu uporabu.

U Sloveniji ima 16 REuse centara. To su vrlo osobne trgovine u kojima se prodaju proizvodi koje ovi Centri uređuju, najčešće na području komunalnih reciklažnih dvorišta.

PREUZMITE PREZENTACIJU
PODLIPNIK

Ako vas zanima tema oko komunalnog otpada, odvajanja, odvoza i zbrinjavanje otpada, recikliranja, cijena i informacija povezanih s komunalnim poduzećima pratite #otpad.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.