zgrada
Izvor: ElisaRiva / Pixabay
VISOKI CILJEVI

Planira se energetska obnova ČETIRI PUTA VIŠE zgrada nego do sada. Hoće li to biti izvedivo?

Pokušali smo procijeniti koliko će se zgrada godišnje obnavljati u godinama koje slijede. Brojka je solidna, ali hoće li se ona na kraju i ostvariti?

Nacrt Programa energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. godine koje je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uputilo u javno savjetovanje jako je zanimljiv dokument. Ima mnogo korisnih podataka, pa savjetujem svima da ga pročitaju jer će puno toga, zapravo i naučiti. 

Više o tom programu možete pročitati OVDJE.

No poslovno novinarstvo ne ide iz mene. Računanje, usporedbe, traženje brojke koja ne postoji dio je cijele moje karijere. Budući da u ovome dokumentu nisam našao ono što mi je trebalo, morao sam preračunavati. 

Imao sam dva pitanja:

  • koliko je zgrada energetski obnovljeno u razdoblju od 2014. do 2020. godine?
  • koliko se zgrada želi obnavljati u idućim godinama, a temeljem Programa energetske obnove?

Naime, dokument barata s četvornim metrima kao mjerilom što se i koliko želi obnavljati u idućem razdoblju. I to je u redu jer svaka zgrada je drugačije veličine. No htio sam usporediti rezultate energetske obnove zgrada od 2014. godine (kada su krenuli javni pozivi i natječaji kojima se obnova sufinancirala novcem iz EU-a) s budućim planom. Odnosno, pokušati procijeniti koliko će se zgrada godišnje obnavljati u godinama koje slijede. Navedena se strategija odnosi na razdoblje do 2030. godine. 

Što je napravljeno od 2014. godine naovamo?

Vlada RH je u lipnju 2014. donijela Program energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje od 2014. do 2020. godine s detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) bio je zadužen za provedbu tog Programa, dok se ne stvore uvjeti za korištenje sredstava iz ESI fondova. Ovim su Programom upravitelji zgrada dobili ulogu 'posrednika' između FZOEU-a i građana, suvlasnika VSZ (višestambenih zgrada).

FZOEU je tijekom 2014. i 2015. godine raspisivao javne pozive za:

  • energetske preglede i energetske certifikate višestambene zgrade
  • pripremu projektne dokumentacije za energetsku obnovu višestambene zgrade
  • energetsku obnovu višestambene zgrade
  • ugradnju individualnih mjerila potrošnje toplinske energije za višestambene zgrade priključene na centralizirane toplinske sustave (CTS)

FZOEU je u tom razdoblju odobrio:

  • oko 279 milijuna kuna bespovratnih sredstava i to za
    • 1.347 energetskih pregleda i certifikata
    • 915 projektnih dokumentacija 
    • 430 projekta energetske obnove višestambene zgrade

Sufinanciranje je, u skladu s propisima FZOEU-a, iznosilo 40, 60 ili 80 posto ovisno o tome gdje se višestambena zgrada nalazi, osim za izradu projektne dokumentacije razine glavnog projekta, koja se financirala sa 100 posto, s ciljem osiguranja dovoljnog portfelja pripremljenih projekata za povlačenje ESIF sredstava.

Od 2016. godine, Program se provodio sufinanciranjem iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) temeljem

  • Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.' (OPKK)
    • prioritetne osi 4 'Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije'
      • investicijskog prioriteta 4c 'Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenja OIE u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade, te u stambenom sektoru'
        • specifičnog cilja 4c2 'Smanjenje potrošnje energije u višestambenim zgradama' (SC 4c2)

U listopadu 2016. godine MPGI je objavio poziv na dostavu projektnih prijedloga 'Energetska obnova višestambenih zgrada' (referentni
broj: KK.04.2.2.01), kojim je realiziran SC 4c2. U okviru ovog poziva provedena je energetska obnova 542 zgrade ukupne vrijednosti oko 947 milijuna kuna, od čega gotovo 523 milijuna kuna čine bespovratna sredstva EFRR-a.

Navedenim pozivom podupirale su se mjere energetske obnove kroz integrirani pristup uz uvjet uštede godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) od najmanje 50 posto u odnosu na godišnju potrebnu toplinsku energiju za grijanje prije provedbe projekta. Drugim riječima, poticala se integralna energetska obnova (kroz minimalni zahtjev prihvatljivosti vezan uz QH,nd), no bilo je moguće ostvariti i dubinsku obnovu (kroz mogućnost sufinanciranja tehničkih sustava), mada taj zahtjev nije bio obvezujući.

U pozivu su bili definirani i maksimalni iznosi bespovratnih sredstava koji su se mogli dobiti.

Prihvatljive mjere energetske obnove uključivale su sljedeće:

  • Obnova ovojnice zgrade (fasade) – povećanje toplinske zaštite ovojnice kojom se dodaju, obnavljaju ili zamjenjuju dijelovi zgrade koji su dio omotača grijanog ili hlađenog dijela zgrade kao što su prozori, vrata, prozirni elementi pročelja, toplinska izolacija podova, zidova, stropova, ravnih, kosih i zaobljenih krovova, pokrova i hidroizolacija
  • Ugradnja novog visokoučinkovitog sustava grijanja
  • Zamjena postojećeg sustava grijanja potrošne vode sustavom koji koristi OIE
  • Zamjena unutarnje rasvjete zajedničkih prostora učinkovitijom
  • Promicanje korištenja obnovljivih izvora energije ugradnjom sustava za solarno grijanje odnosno pripremu potrošne tople vode, dizalica topline, toplana ili kotlova na biomasu itd., ako se proizvedena energija koristi isključivo za potrebe jedinstvene arhitektonske cjeline
  • Uvođenje sustava automatizacije i upravljanja zgradom

Za navedene mjere pozivom su bili definirani i minimalni tehnički uvjeti, kao i prihvatljiva oprema i radovi za postizanje tih uvjeta. Osim toga, pozivom je bilo omogućena i provedba elementa pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti.

FZOEU je imao važnu ulogu pružanja tehničke pomoći prijaviteljima, što se pokazalo izuzetno korisnim i djelotvornim jer je prolaznost prijava na javni poziv bila 92 posto. Također treba istaknuti da se kroz navedene aktivnosti nije posebno adresiralo pitanje energetski siromašnih odnosno socijalno ugroženih građana. Naime, ocijenjeno je da bi prikupljanje ovako osjetljivih informacija na razini zgrade dodatno otežalo postupak prijave zgrada za energetsku obnovu.

Stoga je 2019. godine pokrenuta izrada programa za energetsku obnovu specifičnog skupa zgrada na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi, kojim bi se počelo rješavati ovo pitanje i to ciljano u zgradama koje su u vlasništvu ili suvlasništvu Hrvatske, a u pravilu ih koriste socijalno ugroženi građani. Ovaj program usmjeren na građane u riziku od energetskog siromaštva u potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi izrađen je te se usvaja istodobno s ovim Programom.

Rezultati pokazuju da je model provedbe u razdoblju od 2014. do 2020. godine mogao biti uspješniji u pogledu postignutih ušteda energije u odnosu na planirane, da su bila dostupna sredstva za kontinuiranu provedbu i nakon 2016. godine. Naime, prema 4. NAPEnU predviđeno je da će se do kraja 2020. godine ostvariti kumulativne uštede u iznosu od 5,1400 PJ, a ostvareno je oko 57 posto ovoga cilja.

Brojevi i izračuni

U dokumentu piše da je u razdoblju od 2014. i 2015. bilo 430 projekta energetske obnove višestambenih zgrada. Možemo pretpostaviti da je riječ o 430 zgrada.

U razdoblju od 2016. do 2020. energetski su obnovljene, piše u Programu, 542 zgrade ukupne vrijednosti oko 947 milijuna kuna. 

Ipak, u programu se nigdje ne spominje broj višestambenih zgrada koje se planira energetski obnoviti. Podsjećam, samo se spominju četvorni metri koji će se energetski obnoviti.  

Stoga sam išao 'pješke'. 

Prema Programu, ukupna površina višestambenih zgrada je 45,4 milijuna četvornih metara, a ukupan broj višestambenih zgrada je 89.359. Kada se te dvije brojke dovedu u odnos, prosječna višestambena zgrada u RH ima 508,62 metra četvorna. 

Ako je planirano obnavljanje 300.000 metara četvornih godišnje, a jedna zgrada ima prosječno 508,62 metra četvorna, to znači da se godišnje planira energetski obnoviti, prosječno, 589 višestambenih zgrada. 

Vratimo li se malo nekoliko odlomaka unazad, u razdoblju od 2014. do 2020 energetski su obnovljene ukupno 972 zgrade. Doduše, 2020. je bila korona-godina, tako da nije bilo novih projekata energetske obnove. No, promatrajući cijelo to razdoblje, godišnje se obnavljalo 138 zgrada. 

A sada je plan energetski obnoviti prosječno, 589 višestambenih zgrada. Godišnje! A cilj Dugoročne strategije je do 2030. godine obnoviti 17,77 milijuna četvornih metara stambenih zgrada, što je ukupno oko 35.000 zgrada. 

Hoće li to biti moguće? Ako se promatra dosadašnje iskustvo, neće. 

Kako se zgrade energetski mogu obnoviti, pročitajte OVDJE.

Ako želite znati više o energetskoj obnovi kliknite ovdje.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Više o uvjetima korištenja i autorskom pravima pročitajte ovdje.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.