Planirate staviti fotonaponske ćelije na krov? Evo kada će se one isplatiti.

Marko Rebić konzultant je za obnovljive izvore energije. Na svom LinkedIn profilu objavio je tekst o tome kako izračunati vrijeme povrata investicije fotonaponske elektrane, a naravno riječ je o ulaganju privatnih osoba - građana. 

ZGRADOnačelnik.hr redovito objavljuje savjetodavne tekstove na temu fotonaponskih sustava:

• Kako postaviti fotonaponsku elektranu na krovu višestambene zgrade
• Trošimo sve više struje. Solarni paneli su jedno rješenje. No, postoji kvaka...
• Jeste pripremili dokumentaciju? 1. rujna kreću prijave za energetsku obnovu kuća

Isto tako, jako puno jedinica lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj sufinancira papirologiju i postavljanje fotonaponskih sustava, a više o tome možete pročitati OVDJE.

Rebićevu objavu prenosimo u cijelosti (uz uredničke, ali i dodatne intervencije):

Sigurno ste čuli da za instalaciju fotonaponskog sustava možete očekivati povrat investicije nakon određenog razdoblja. Međutim, što to znači i kako izračunati o kojem se razdoblju radi?

Instalirali ste elektranu na objekt i sada trljate ruke i čekate sunce te zbrajate novac. Nažalost, ne ide to baš tako lako. Prilikom projektiranja elektrane, jedan od glavnih izazova je dizajnirati elektranu tako da unutar kalendarske godine količina električne energije koja se preda u mrežu bude manja ili jednaka preuzetoj električnoj energiji.

Time se građanin smatra 'korisnikom postrojenja za samoopskrbu' i, u kratkim crtama, to je najbolje što vam se može dogoditi.

Zašto? Naime, ako na godišnjoj razini predate u mrežu više energije nego što preuzmete, vi se više ne smatrate 'korisnikom postrojenja za samoopskrbu' već 'krajnjim kupcem s vlastitom proizvodnjom', kojem se energija predana u mrežu obračunava pod drugim, za vas nepovoljnijim uvjetima.

• Što znači 'predati u mrežu'?
• Određeni dio energije se predaje u mrežu jer recimo elektrana proizvedi energiju koju vi trenutno ne trošite (recimo tijekom dana jer ste na poslu). Ta energija mora negdje 'otići'. a pošto se ne troši na lokaciji predaje se u mrežu.

Manja predaja u mrežu

Dakle, glavni cilj je da netko postane 'korisnik postrojenja za samoopskrbu' (predaja u mrežu manja ili jednaka preuzetoj). 

Prije puštanja u elektrane u pogon, HEP ugrađuje dvosmjerno brojilo te tako prati energiju koja se preda u mrežu te onu koja se preuzme iz mreže. HEP na mjesečnoj razini uspoređuje tu dvosmjernu predaju energije te izdaje račune korisnicima.

Ako na mjesečnoj razini količina energije isporučene u mrežu ne prelazi energiju preuzetu iz mreže u pojedinoj tarifi, energija preuzeta iz mreže 'poništava' se s proizvedenom energijom elektrane te plaćamo samo razliku preuzete energije. 

Primjer 1

U jednome mjesecu je iz mreže preuzeto 600 kWh, od toga:

• 400 kWh u višoj tarifi
• 200 kWh u nižoj tarifi

S druge strane proizvedeno je 350 kWh (sve u dnevnoj tarifi). Plaća se samo razlika od 50 kWh u dnevnoj te cijeli iznos korištene energije u nižoj tarifi.

Primjer 2

Ako na mjesečnoj razini količina energije isporučene u mrežu u pojedinoj tarifi prelazi količinu energije preuzete iz mreže u pojedinoj tarifi, tada je višak energije opskrbljivač dužan preuzeti po cijeni od 0,8 x cijena električne energije u pojedinoj tarifi.

Na primjer, mjesečno:

• preuzmemo iz mreže u višoj tarifi 500 kWh
• predamo 700 kWh.

Opskrbljivač otkupi razliku od 200 kWh po cijeni od 0,8 x cijena energije u višoj tarifi, dok nam se ostatak kWh 'poništi'.

Situacija kada je količina energije koju predajete u mrežu veća od energije preuzete iz mreže najčešće se događa u ljetnim mjesecima.

Kod kvalitetno projektirane elektrane, manje od 35 posto energije (ovisi o brojnim faktorima) preda se u mrežu kao višak, a i ta energija se otkupi za 80 posto vrijednosti po kWh (0,36 kuna), tako da na kraju možemo biti zadovoljni.

Malo matematike

Recimo da trošite godišnje 11.500 kWh te da biste pokrili vašu potrošnju potrebna vam je elektrana od 8,88 kWp (kilowatt peak – odnosi se na snagu instaliranih panela). Ako je investicija u vašu elektranu 1.000 eura po kWp, dolazimo do iznosa od 8.880 eura ili 66.600 kuna.

Ako od 11.500 kWh (koliko godišnje potrošite ) 75 posto potrošite u višoj tarifi, iznos godišnjeg računa u višoj tarifi je 9.047 kuna. U nižoj tarifi dolazimo do iznosa od 1.619 kuna godišnje. Sveukupni godišnji račun za struju iznosi 10.666 kuna (to je prosječno 888 kuna mjesečno)

Ako se projektira 'optimalna' elektrana, ona godišnje uštedi oko 9.500 kuna od toga 1.500 kuna 'otpada' na energiju predanu u mrežu po cijeni od 0,36 kuna, a ostatak od 8.000 kuna predstavlja uštede kod energije potrošene direktno na lokaciji.

Povrat investicije iznosi točno sedam godina. Važno je napomenuti da je lokacija projektirane elektrane okolica Zadra, dok je orijentacija krova - jugoistok. Također možete vidjeti povrat investicije uz poticaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (nije uključen povrat investicije od 80 posto sufinanciranja).

Ako vam se povrat od sedam godina čini previše, razmislite malo na što to imate tako brzi povrat?

Što je sa višestambenim zgradama?

Kod višestambenih zgrad situacija je malo kompliciranija jer elektrana se 'povezuje' s obračunskim mjernim mjestom. Kod višestambenih zgrada najčešće svi stanari imaju svoje brojilo, odnosno obračunsko mjerno mjesto. Ako netko od stanara želi postaviti elektranu na krov mora izhoditi suglasnost ostalih stanara.

Ako se elektrana želi postavit u svrhu smanjenje zajedničkog računa za struju (mislim na obračunsko mjerno mjesto gdje su 'povezani' lift , rasvjeta u stubistu i dr) procedura je ista (suglasnost suvlasnika).

Napomena autora: Nikada nije jednostavno, niti zahvalno pretpostaviti kako će korisnik koristiti energiju, ali ovo vam može poslužiti kao neki okvir, tako da znate što možete očekivati te kako možete izračunati isplativost vlastite investicije.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.