solarni paneli na poslovnim zgradama
Izvor: Freepik
DEKARBONIZACIJA POSLOVNIH ZGRADA

Poduzetnici, ako imate krov, stavite sunčanu elektranu!

Dekarbonizacija poslovnih zgrada važna je tema u Hrvatskoj kao i u Europi, no kada govorim o ostvarenju tog cilja do 2050., treba znati da nas očekuje jako puno posla, procesa i procedura.

Što traži Europa? Energetsku obnovu, zgrade s nultom emisijom, ubrzavanje digitalne transformacije energetskog sustava te uvođenje putovnica koje će zgradama biti određeni smjerokaz da znaju što trebaju napraviti do ciljane godine.

Kod nas bi trebalo energetski obnoviti oko 1000 poslovnih prostora. Niz je tu skladišta, logističkih centara, pa i dvije velike rafinerije, zatim upravne zgrade, više od 400 maloprodajnih mjesta koja troše svoju vlastitu energiju, oko 80 tisuća kvadrata poslovnih zgrada od kojih je najveći broj stacioniran u Zagrebu. Neke su arhitektonski odraz svog vremena i stila te će jednog dana kada dođu na red predstavljati pravi izazov, poput Zagrepčanke i zgrade Naftaplina u Zagrebu.

Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP), koji upravo prolazi takvu jednu promjenu, može poslužiti kao ogledni model što se može napraviti, kako i za koliko novca. Zgrada je to iz 70-ih godina prošlog stoljeća koja je jednu manju obnovu „doživjela“ već prije 20 godina, no sada prolazi i onu energetsku.
Iako je bio plan da se od te javne zgrade napravi građevina nulte emisije energije, to ipak neće biti moguće, djelomično zahvaljujući administrativnim procedurama koje kod nas, znamo već, usporavaju i otežavaju mnoge procese.

No obnovom koja bi trebala završiti kroz koji mjesec postignuta je gotovo nulta energija, čemu bi trebale težiti sve zgrade u Hrvatskoj. To je ostvareno uz pomoć obnovljivog izvora energije na samoj lokaciji zgrade, odnosno fotonaponskim sustavom, a osim toga unaprijeđena je i ovojnica zgrade, zamijenjen je čitav sustav rasvjete te unaprijeđen tehnički sustav za grijanje i hlađenje čime je izračunato da će se sveukupno uštedjeti 65 posto energije.

Da je uspješno realiziran i planirani projekt korištenja podzemne vode za dizalicu topline, postigla bi se nulta energija, no to se nije dogodilo. Ipak, možemo zaključiti da je na zgradi Energetskog instituta obavljen dobar posao.

Jesu li OIE rješenje

No, kako savjetovati druge i pomoći im svojim primjerom? Što vas ustvari očekuje kada želite dekarbonizirati zgradu?

Prvenstveno bi trebalo istražiti kako definirati optimalnu kombinaciju mjera energetske učinkovitosti, a potom i koje obnovljive izvore energije uključiti s obzirom na specifične potrebe zgrade.

Jedan od načina kako postići energetsku učinkovitost je racionalno korištenje energije tako što bi se ona i racionalno nabavljala, proizvodila na mjestu potrošnje i slično. Jedan primjer za to je ugradnja solarnih elektrana na krovove zgrada.

Imajući na umu da sunčeva energija nije postojana, odnosno nije svaki dan sunčano, a imamo i dio dana kada sunce ne sja (noć), potencijal sunčeve energije najbolje je kapitalizirati kroz baterijske sustave za pohranu energije.

Primjer dobre prakse za to je tvrtka Pevex koja si je „priuštila“ 12 solarnih elektrana na svojih 12 prodajnih mjesta, ukupne snage 4,5 megavata. Tim je godišnja potrošnja energije smanjena za 40 posto, odnosno s 10 Gigavat na šest Gigavat sati godišnje.

Do sada smo mogli shvatiti da je energetika postala prilično dinamično područje i ono što je vrijedilo prije dvije godine, više ne vrijedi. Trendovi se brzo mijenjaju te treba uhvatiti priključak.

Svaka tvrtka koja drži do sebe pokušava biti energetski učinkovitija jer time čuva okoliš i vlastiti novac. No motiv štednje nije samo novac jer je štednja i obveza izražena u Nacionalnom klimatskom energetskom planu.

Vratimo se još malo na brojke

Ukupni fond nestambenih kvadrata u Hrvatskoj je u 2020. iznosio je 58 milijuna četvornih metara. To znači da od svih kvadrata 35 posto otpada na nestambenu namjenu: 10 posto ih ima javnu namjenu, a 25 posto komercijalnu. Dvije trećine tih kvadrata nalaze se u kontinentalnom, a jedna trećina u primorskoj Hrvatskoj.

Ako se opet osvrnemo na primjer Energetskog instituta Hrvoje Požar, gdje je obnova po četvornom metru iznosila 758 eura, postavlja se pitanje kako to platiti s obzirom na to da ne mogu svi u jednakoj mjeri računati na pomoć države i europskih fondova. Odgovor je jednostavan. Subvencije i razni programi potpore mogu i trebaju biti katalizator promjena, ali do stvarnih promjena neće doći bez financijske logike i postavljenih ciljeva svakog poslovnog subjekta ponaosob.

Na kraju se treba osvrnuti na nekoliko bitnih problema, a jedan od njih je već dobro poznati nedostatak stručne radne snage prvenstveno kada je u pitanju izvršavanje direktiva delegiranih iz Europske unije. Tako da bi se na tom području svakako trebalo razmisliti o outsourcingu te korištenju usluga susjednih zemalja.

Pametne zgrade

Tu se javlja i problem automatizacije koju svi „priželjkuju“. Automatizacija zgrada čini ih “pametnima” i doprinosi dekarbonizaciji. Kroz digitalne tehnologije upravljanja i automatizaciju, zgrade postaju energetski učinkovite, udobne i sigurne. No bit će više nego izazovno razmisliti i smisliti kako će se takva automatizacija uvesti u zgradama građenima ne u prošlom, već u pretprošlom stoljeću.

Još spomenimo i fotonaponske ploče koje bi mnogim zgradama donijele toliko potrebnu uštedu energije. No one donose i mogućnost pretjeranog zagrijavanja zgrada i veliku opasnost od požara. Upravo u takvim zgradama, ako izbije požar, on zbog tih ploča na krovu ne ide „van“, odnosno energija se ne oslobađa već se „vraća“ i zatomljuje unutar zgrade što čini gašenje težim i cijelu situaciju znatno opasnijom.

To bi se trebalo anulirati tako što će oko zgrada s fotonaponskim pločama biti zasađeno dovoljno zelenila, isto tako i na samim krovovima. Naime, naputak je da se cijela površina krova ne pokrije pločama, već da se između ili oko njih zasadi zelenilo koje bi doprinijelo ravnoteži i rashladilo tu površinu koja privlači veliku količinu sunčeve energije.

Na konferenciji CO2 do 55 - Zeleni plan za Hrvatsku na panel raspravi CO2 – Energetski učinkovite poslovne zgrade sudjelovali su:

  • Margareta Zidar, zamjenica voditeljice Odjela za energetsku učinkovitost i glavna projektantica obnove zgrade, Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP)
  • Mladen Čavić, stariji stručni suradnik za upravljanje projektima, ENNA Opskrba
  • Emanuel Kovačić, glavni savjetnik za vanjske subjekte, Strateško poslovanje i javni poslovi, INA - Industrija nafte
    • Moderator: Darko Buković, osnivač i glavni urednik, PoslovniFM

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

CO2 do 55 - ZELENI PLAN ZA HRVATSKU

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

APN – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerPredstavništvo Europske komisije u HrvatskojGrad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)HUPFAS_Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustavaHrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE)Hrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKonrad Adenauer Stiftung HrvatskaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena akcijaZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingegradnja.hrForum.hrgradimozadar.hrmonitor.hrMotus Media grupaPametni gradoviposlovni.fmPress ClippingProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.