- Šef zagrebačke Čistoće: Možemo reći da su građani puno zadovoljniji nego prije
- Energetski prioriteti EK za 2025.: I stanovanje treba uključiti u energetske planove
- Možemo li prestati bacati novac na loše zgrade?
- Od otpada do bogatstva: Kako pepeo može postati ključna sirovina za budućnost
- Kako pokrenuti stambenu zadrugu: Vodič korak po korak
- Legrad dodjeljuje sredstva za uređenje nekretnina
- Predstavnici suvlasnika i upravitelji su kriminalci?
- VPŽ subvencionira kamate na kredite zdravstvenim radnicima
- OTPAD - "Situacija na terenu nije jednaka ni u dva grada, a kamoli u dvije države"
- Projekti za otpad, sunčane elektrane, električne automobile i obnovu dobit će 652 milijuna eura!

U eri u kojoj se ekološka svijest isprepliće s korporativnom strategijom održivosti, koncepti recikliranja i ponovne uporabe korištenih materijala ili uređaja, postale su ključnim komponentama koje oblikuju budućnost poslovne prakse. Osim pukih poštapalica, usvajanje održivog poslovanja brzo se razvija u strateški imperativ primarno za velike korporacije, ali sve češće i za srednja te mala poduzeća.
Recikliranje i ponovna uporaba materijala tema su panel rasprave RE(use/duce/cycle) Reuse, reduce, recycle - od žličice preko hrane i namještaja do elektronike na konferenciji OTPAD 360°- jučer smeće, danas problem, sutra sirovina, koju organiziraju ZGRADOnačelnik.hr i Motus media, uz programsko partnerstvo Udruge gradova.
Održivost je imperativ svake osviještene kompanije koja želi smanjiti svoje negativne utjecaje, ali i opstati na tržištu koje zahtjeva društvenu i okolišnu odgovornost.
Promjena paradigme prema održivim praksama unutar poslovnog okruženja nije samo moralna obveza, već i strateška nužnost. Kompanije prepoznaju međusobnu povezanost odgovornosti prema okolišu i ekonomske održivosti. U Hrvatskoj poduzeća sve više utkaju održivost u svoje operativno tkivo. U međuvremenu, Europska komisija je predvodnica u zagovaranju održivih poslovnih praksi te izradi politika koje daju prioritet kružnom gospodarstvu. Ovaj model, s naglaskom na recikliranje i ponovnu upotrebu, nije samo smjernica, već je i obveza za tvrtke koje posluju unutar EU. Odražava predanost stvaranju gospodarskog krajolika koji napreduje na učinkovitom korištenju resursa, smanjenju otpada i dugoročnom upravljanju okolišem.
Dvostruka dobit
Održivost ima dvostruku korist, onu ekonomsku i ekološku. Međutim, kompleksnost regulativa i manjak stručnog kadra u provedbi zelenih praksi, kompanijama često onemogućuje postizanje dvostruke dobiti.
Osim altruizma, kompanije ostvaruju znatnu ekonomsku korist od integracije recikliranja i ponovne upotrebe u svoje poslovanje. Kružno gospodarstvo, s naglaskom na sustave zatvorene petlje, predstavlja mogućnosti uštede u nabavi sirovina i gospodarenju otpadom. U Hrvatskoj je glavni primjer sektor turizma, okosnica gospodarstva. Sve veći broj poslovnih subjekata duž obale sve češće provodi održive prakse kako bi privukli ne samo ekološki osviještene turiste, nego i ostvarili prednosti operativnih troškova usvajanjem energetski učinkovitih tehnologija i mjera za smanjenje otpada te njegovu ponovnu upotrebu.
U širem smislu, propisi i poticaji EU-a igraju ključnu ulogu u motiviranju poduzeća. Europski zeleni plan postavlja ambiciozne ciljeve za smanjenje otpada i učinkovitost resursa, potičući tvrtke da ulažu u inovativna rješenja. Ekonomske koristi proširuju se izvan pojedinačnih tvrtki, pridonoseći ukupnoj gospodarskoj otpornosti i dugoročnoj konkurentnosti Europske unije.
Republika Hrvatska i dalje ima značajne prepreke u području održivosti, pri čemu se i tvrtke i građani suočavaju s birokratskim zahtjevima i nerazumijevanjem samog sustava koji koči napredak prema održivom gospodarstvu. Unatoč sve većoj svijesti o pitanjima zaštite okoliša - infrastrukturni, politički, tehnološki i kulturološki izazovi i dalje postoje, otežavajući pritom provedbu učinkovitih strategija zelenog poslovanja.
Ne može bez izazova
Dok je zamah prema recikliranju i ponovnoj uporabi za pohvalu, poduzeća se suočavaju s izazovima u provedbi. U Hrvatskoj nedostatak standardiziranih propisa predstavlja prepreke, stvarajući nedosljednosti u praksi gospodarenja otpadom. Svladavanje ovog regulatornog labirinta zahtijeva ne samo predanost, već i prilagodljivost. Usklađivanje zakona i davanje jasnijih smjernica ključni su za osiguravanje jednakih uvjeta za tvrtke koje žele integrirati održivost u svoje poslovanje.
Republika Hrvatska se bori s neadekvatnom infrastrukturom za recikliranje. Brojna izvješća su istaknula nedostatnost postrojenja za recikliranje u određenim regijama, što je dovelo do povećanih troškova prijevoza za odlaganje otpada. Iako su uloženi napori da se uspostave nova postrojenja za recikliranje, napredak je i dalje spor, što otežava sposobnost kompanija, ali i građana, da se nose s rastućom količinom materijala koji se u konačnici ne reciklira.
Edukacija je bitna
Unatoč tekućim kampanjama za podizanje ekološke svijesti, i dalje postoji značajan nedostatak u edukaciji tvrtki i građana o učinkovitim praksama recikliranja. Istraživanja su pokazala da znatnom dijelu stanovništva još nisu jasni ispravni načini sortiranja otpada, što često dovodi do kontaminacije materijala koji se mogu reciklirati. Brojne studije ukazuju na to da značajan postotak kućanstava u Hrvatskoj i dalje nema adekvatno znanje o pravilnom odvajanju materijala za recikliranje.
Tvrtke se suočavaju s izazovima u usvajanju održivih praksi zbog nepostojanja odgovarajućih financijskih poticaja. U Hrvatskoj su porezne olakšice i subvencije za ekološke inicijative i dalje ograničene, što obeshrabruje poduzeća od ulaganja u ekološki prihvatljive procese. Primjerice, brojne kompanije oklijevaju prijeći na reciklirane materijale u svojoj proizvodnoj liniji, navodeći nedostatak državne potpore kao ključni čimbenik u svojoj odluci.
Također, nedostatak ulaganja u vrhunske tehnologije recikliranja predstavlja izazov u pronalaženju učinkovitih načina za ponovnu upotrebu starih materijala. Posljednjih godina, razvila se sve veća potreba za povećanjem financiranja istraživanja i razvoja inovativnih rješenja za rukovanje složenim materijalima te pronalasku načina njihove ponovne upotrebe.
Dok se Hrvatska bori s ovim izazovima, postoji hitna potreba za koordiniranim naporima vlade, poslovnog sektora i građana kako bi se stvorio održiviji i učinkovitiji sustav gospodarenja otpadom i recikliranjem. Rješavanje ovih pitanja bit će ključno u oblikovanju zelenije i ekološki svjesnije budućnosti Republike Hrvatske.
Trendovi uočeni u Hrvatskoj i EU naglašavaju transformativni pomak gdje održivost nije periferna briga, već temeljni aspekt poslovne strategije. U Hrvatskoj porast ekološki osviještenog konzumerizma tjera poduzeća da prihvate zelene prakse kako bi zadovoljili zahtjeve tržišta. Tvrtke prepoznaju da održivost nije samo taktika odnosa s javnošću, već ključni čimbenik u privlačenju i zadržavanju kupaca.
Brojne direktive Europske unije koje adresiraju teme kružnog gospodarstva, zelene ekonomije odnosno tranzicije te održivih praksa, ocrtavaju sveobuhvatan okvir koji bi poduzeća trebala slijediti u nadolazećim godinama. Primjerice, EU Zeleni plan zajedno s financijskim poticajima i potporom istraživanju i inovacijama, ukazuje na jasnu putanju prema održivijem i otpornijem gospodarskom modelu. Poticaj prema kružnom gospodarstvu trebao bi redefinirati poslovne procese, upravljanje opskrbnim lancem i interakcije s potrošačima diljem EU-a.
Predstojeći put i izazovi kao katalizatori promjena
Recikliranje i ponovna uporaba više nisu apstraktni koncepti rezervirani za ljubitelje okoliša; postaju sastavni dijelovi uspješnih poslovnih modela. Od poduzetničke scene u Hrvatskoj do sveobuhvatnih direktiva EU-a, važnost prihvaćanja održivih praksi odzvanja podjednako kroz prostorije za sastanke i tvornice. Izgradnja održivijeg poslovnog modela je itekako započela, a hrvatsko društvo mora što prije prihvatiti da gospodarski prosperitet i ekološka odgovornost idu ruku pod ruku.
Put Hrvatske prema održivosti nedvojbeno je prepun izazova, ali te prepreke služe kao katalizatori promjena. Razvoj zelenog ponašanja njezinih građana, uloga lokalnih upravljačkih struktura te složenost regulatornog krajolika zajedno oblikuju putanju čitave nacije. Rješavanje ovih izazova zahtijeva višestruki pristup, koji ne uključuje samo promjene u ponašanju pojedinca, već i zakonodavne reforme i inicijative koje pokreće zajednica. Svladavanjem zamršenosti tradicije, propisa i angažmana građana, Hrvatska može uspješno prijeći put prema zelenijoj i održivijoj budućnosti. Dok se nacija direktno suočava s ovim izazovima, sama zelena tranzicija postaje dokaz otpornosti i odlučnosti društva koje teži skladnom suživotu sa svojom okolinom.
Ključne prepreke održivosti u Hrvatskoj:
1. birokratski zahtjevi
2. nerazumijevanje samog sustava
3. infrastrukturni, politički, tehnološki i kulturološki izazovi
4. nedostatak standardiziranih propisa
5. regulatorni labirint
6. neadekvatna infrastruktura za recikliranje
7. povećani troškovi prijevoza za odlaganje otpada
8. značajan nedostatak u edukaciji tvrtki i građana o učinkovitim praksama recikliranja
9. nepostojanje odgovarajućih financijskih poticaja za tvrtke
10. porezne olakšice i subvencije za ekološke inicijative za tvrtke i dalje ograničene
11. nedostatak ulaganja u vrhunske tehnologije recikliranja
12. hitna potreba za koordiniranim naporima vlade, poslovnog sektora i građana.
OTPAD 360° - jučer smeće, danas problem, sutra sirovina
koja će se održati u četvrtak, 29. veljače 2024. godine s početkom u 10:00 sati
u hotelu International (dvorana Market), Miramarska cesta 24, Zagreb
Konferencija je besplatna, uz OBVEZNU prijavu
PRIJAVA NA KONFERENCIJU
Na panel raspravi RE(use/duce/cycle) Reuse, reduce, recycle - od žličice preko hrane i namještaja do elektronike bit će riječi o tome kako su najveće kompanije u Hrvatskoj i svijetu postale iznimno ekološki svjesne i predvodnici poticanja ekološke svijesti. Više nema plastičnih žličica, baca se sve manje hrane, od starog namještaja radi se novi, a stara elektronika udahnula je novi život modernim uređajima.
Na panelu će sudjelovati:
- Zdravko Tušek, državni tajnik, Ministarstvo poljoprivrede
- Zvonimir Majić, načelnik Sektora za gospodarenje posebnim kategorijama otpada, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)
- Željko Teufel, član Uprave CE-ZA-R / CIOS grupa
- Ivan Lukenda, direktor, Zelene tehnologije
- Moderator: Dino Galinović, komunikacijski strateg i specijalist za javne politike održivog razvoja i klimatskih promjena
Aktualne teme o otpadu provjerite u POSEBNOJ TEMI ZGRADOnačelnik-hr-a.
Sve teme o komunalnom otpadu, odvajanju, odvozu i zbrinjavanju otpada, recikliranju i cijenama pratite na #otpad.
ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.
Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:
POD POKROVITELJSTVOM
PARTNERI PROJEKTA
Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.
MEDIJI
*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.
- NOVI ZAKON
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada
- NOVI PROJEKT ZGRADONAČELNIK.HR-A
STANOVANJE PO MJERI - Priuštivo, održivo i stabilno!
- KONFERENCIJE, RADIONICE, EDUKACIJE...
Događanja vezana uz vaš dom i nekretnine - siječanj/veljača/ožujak 2025.