Energetska obnova
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
ZGRADOnačelnik.hr
RAST CIJENA

Prije šest godina smo obnavljali zgrade za milijun kuna, sada to moramo raditi za milijun eura

Energetska obnova je u Hrvatskoj sigurno sada manije isplativa nego što je bila prije 10 godina jer su cijene energije ostale niske zahvaljujući mjerama Vlade, a cijene radova su strašno porasle. Stoga smatramo da će se bez grantova teško provoditi energetska obnova - izjavila je u emisiji ZGRADOnačelnik na PoslovniFM-u Irena Križ Šelendić, Ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. 

Cilj je do 2050. godine postati klimatski neutralan kontinent. Da bi se to postiglo, moramo obnoviti naše zgrade. Koliko je do sada energetski obnovljeno javnih, komercijalnih i višestambenih zgrada?

Na temelju podataka koji su do sada konsolidirani, u okviru Operativnog programa konkurentnosti i kohezija 2014. - 2020. iskoristili smo sva sredstva koja su bila dostupna za višestambene i javne zgrade. U provedbi je bio 1.391 projekt, a samo se jedan još uvijek provodi. Od toga su bile 542 višestambene zgrade i 849 zgrada javnog sektora. Ukupno ugovorena vrijednost svih projekata bila je više od 531 milijun eura, od čega su 245 milijuna eura bila bespovratna sredstva. To je što se tiče europskih sredstava. Fond za zaštitu okoliša također kontinuirano provodi programe obnove obiteljskih kuća u skladu s programima koje izrađuje naše ministarstvo, a donosi Vlada. Do sada su proveli oko 25.000 projekata u obiteljskim kućama. Dio toga od otpada i na obnovljive izvore energije.

Međutim, moram naglasiti da naši ciljevi nisu izraženi u zgradama, nego u četvornim metrima, jer jedna zgrada može imati 50 kvadrata, a druga 100.000 kvadrata, pa to nije usporedivo. Na temelju toga, mi bismo trebali obnavljati oko 1,6 milijuna kvadrata godišnje u ovom razdoblju. Međutim, u razdoblju 2014.-2020. obnavljali smo 1,35 milijuna kvadrata i to je bilo oko 0,7 posto podne površine ukupnog fonda zgrada na godišnjoj razini, što je premalo. No, moram se ograditi. Zbrajali smo samo one zgrade koje su dobile subvenciju. Znači sve zgrade koje su građani obnovili vlastitim sredstvima ovdje nisu uračunate. Tako da je taj postotak sigurno veći, dakle jedan posto i više.

Dakle, u ovome dijelu se evidencija ne vodi.

Kada „dajemo“ europska sredstva, bilo Fond, bilo Ministarstvo, prijavljujemo ih i unosimo u sustav za praćenje verifikacije ušteda. I u tom dijelu imamo sve podatke. Kada građani sami obnavljaju svoj objekt, a za mnoge radove ni ne treba imati građevinsku dozvolu, nego samo projekt, to zapravo nije nigdje evidentirano. Morat ćemo na neki način vidjeti kako ćemo to evidentirati jer zapravo propuštamo veliki dio zgrada koje nisu evidentirane, a obnovljene su.

Isto tako, sada su trenutno aktualni projekti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji traje do sredine 2026. pa je tako bio prvi javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada iz 2022. godine, za koji smo u međuvremenu povećali alokaciju. Za to smo imali više od 65 milijuna eura. Ukupno je 178 višestambenih zgrada u postupku obnove, pripreme ili ugovaranja. Također je lani bio objavljen javni poziv za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Alokaciju smo u međuvremenu povećali s 40 na 60 milijuna eura. Nadalje, lani smo imali i Javni poziv za višestambene zgrade oštećene u potresu. Također smo povećali alokaciju na 40 milijuna eura. Imamo 69 projektnih prijedloga za sufinanciranje. Taj poziv će opet ići i ove godine, na jesen.

Isto tako, krajem ožujka ove godine objavili smo novi Javni poziv za višestambene zgrade. Alokacija poziva je gotovo 100 milijuna eura, odnosno 94,4 milijuna. U tijeku su prijave koje traju do 3. lipnja. Nakon toga će se svi projektni prijedlozi pregledati, obraditi i napravit će se rang lista. Znači, nema najbržeg prsta i pozivamo sve zainteresirane. Još stignu napraviti glavni projekt, pročitati poziv i prijavit se. Prihvatljivi prijavitelji su predstavnik suvlasnika ili upravitelj zgrade.

ESCO model.

Da, tako je. Ugovara se usluga, a ne radovi. Taj poziv tek sad kreće i moramo obnoviti oko 208.000 četvornih metara, a alokacija poziva je 66 milijuna eura. U razdoblju od 2014. do 2018. godine na ovaj način obnovili 61 zgradu. To su bili ogromni projekti obnove, kao što je bolnica Firule, bolnica u Karlovcu. Imamo i poseban program za ublažavanje energetskog siromaštva na područjima posebne državne skrbi. Alokacija poziva je veća od 88 milijuna eura, 300 zgrada je u tom programu. Vidjet ćemo koliko ćemo zgrada obnoviti s tim sredstvima, ali moramo obnoviti više od 220.000 kvadrata. Bitno je reći da energetsku obnovu kuća sufinanciramo kontinuirano, već cijelo desetljeće. Ti projekti financiraju se novcem dobivenim od prodaje emisija CO2.

To radi FZOEU.

Da, to Fond radi u skladu s programom za energetsku obnovu obiteljskih kuća koje mi pripremamo, a donosi Vlada. Ovaj zadnji poziv je bio u skladu s odlukom Vlade od prošle godine. Javni poziv je objavljen 13. ožujka, trajao je 36 sati i pristiglo je 11.926 zahtjeva. Alokacija je bila 120 milijuna eura, a prihvaćeni su prijedlozi do ukupnog iznosa od 140 milijuna eura.

Važno je naglasiti da je velika zainteresiranost za energetsku obnovu, na svakome pozivu ima puno više prijava nego što je sredstava. To sada možda neće biti tako jer smo konačno omogućili jako izdašne alokacije. Specifično za Hrvatsku u odnosu na EU je to da smo imali dva razorna potresa nakon kojih su strašno narasle cijene građevinskih radova. Energetska obnova je u Hrvatskoj sigurno sada manje isplativa nego što je bila prije 10 godina jer su cijene energije ostale niske zahvaljujući mjerama Vlade, a cijene radova su strašno porasle. Stoga smatramo da će se bez grantova teško provoditi dubinska obnova, koju i najviše propagiramo. Cijelo vrijeme promoviramo i dajemo europska sredstva za projekte koji postižu barem 50 posto ušteda toplinske energije i 30 posto primarne. Dakle, idemo prema dubinskoj obnovi i to je cilj koji potičemo tim subvencijama.

To je istaknuto u analizi koju je napravio Energetski institut Hrvoje Požar, u kojoj je navedeno da je sufinanciranje 60 posto zbog tadašnjih cijena radova, a koje su tada rasle 50 posto.

Cijene radova kontinuirano rastu, prosječna cijena obnove jedne javne ili višestambene zgrade je 2018. godina iznosila oko jedan milijun kuna, a danas ta ista obnova košta milijun eura. U međuvremenu se dogodila koronakriza i rat u Ukrajini. Porasle su i cijene materijala na tržištu. Ali u Hrvatskoj je do takvog porasta došlo zbog potresa i zbog toga što se istovremeno obnavlja jako puno javnih zgrada u vrlo kratkom roku. Na tržištu je puno veća potražnja od ponude građevinskih tvrtki i to je uzrok konstantnog rasta cijena.

Možemo li pojasniti koliko se godišnje zgrada planira obnoviti na temelju plana Ministarstva koji se pak temelji na ciljevima EU-a? I što ako ne ispunimo ciljeve? Tko će odraditi sve te energetske obnove?

U obvezi smo obnoviti tri posto podne površina zgrada centralne države. To je bilo tako do sada dok se nisu promijenile direktive. To mi sedam puta premašimo jer nema toliko puno zgrada centralne države.

Međutim, to se sada izmjenom direktive proširilo na sve zgrade javnog sektora. Ali ni to nam čak nije neki problem jer oko devet posto svih zgrada u RH su zgrade javnog sektora, a 75 posto zgrada u Hrvatskoj su stambene zgrade. Većina su obiteljske kuće pa onda višestambene zgrade. U tom dijelu će biti najveći problem za obnovu. Svi ciljevi su postavljeni u našoj dugoročnoj strategiji koji su strašno ambiciozni, ali naravno u skladu s europskim direktivama i Renovation EU ciljevima. Želimo podići našu stopu obnove s jedan posto iz 2020. godine i da na kraju dođemo na tri posto 2030. godine. To bi izgledalo ovako – 1,6 milijuna kvadrata 2021. i 2022. godine, 2,5 milijuna kvadrata 2024. i 2025 godine te tako postepeno raste do četiri milijuna kvadrata 2030. godine. S trenutnog stajališta, to je vrlo, vrlo ambiciozan cilj. Pitanje je tko će to uopće u Europi moći postići jer i druge zemlje imaju taj cilj. Međutim, nećemo odustajati. Obnova ide dalje, pa ćemo onda 2030. godine podvući crti i vidjeti što smo postigli.

Kako bismo rekli - nema odmora, dok traje obnova. Spomenuli ste aktualni javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada, od 120 milijuna eura, od čega je 25 milijuna rezervirano za zgrade koje se nalaze na listi čekanja iz poziva 2022. Koja su očekivanja ministarstva? Koliko bi se zgrada moglo prijaviti, a koliko potpisati ugovore?

Dakle, alokacija tog poziva je 94,2 milijuna eura, poziv je još uvijek otvoren, svi se mogu prijaviti. Sredstva su bespovratna i osigurana su na temelju Mehanizma za oporavak i otpornost dodatkom NPOO-a koji smo ugovorili krajem prošle godine. Zanimljivo je da su to sredstva za energetsku obnovu zgrada koje su neoštećene u potresu, ali i za one koji su oštećene u potresu, ali su u međuvremenu uklonili oštećenja. Potonje zgrade nisu bile prihvatljivi prijavitelji u prošlom pozivu iz 2022. godine. Sada smo „stavili“ jedne i druge.

Dosta je nezahvalno u ovome trenutku licitirati brojevima, ali očekujem da bi na temelju ovog poziva mogli dobiti i ugovoriti između 150 i 200 projekata, ovisno o kategoriji obnove.

Spomenuli ste obnovljive izvore energije. Kako se oni mogu bodovati u projektima energetske obnove višestambenih zgrada kada znamo da se jedino ti „obnovljivci“ mogu instalirati, a u pravilu govorimo o sunčanim elektranama, za potrošnju električne energije u zajedničkim prostorima. Sve ostalo je i u stvarnome životu nemoguće napraviti.

Ovisi o području. Boduje se i ugradnja dizalica topline, negdje to mogu i biti i kotlovi na biomasu. Isto tako, imamo i solare za proizvodnju tople vode koji se mogu bez problema postaviti. Što se tiče sunčanih elektrana, tu postoje neki sitni problemi koje ćemo u međuvremenu riješiti. Ali moram naglasiti da se boduje i priključivanje na centralne sustave grijanja. Primjerice, ako se „prikopča“ na toplanu u Zagrebu, dobit ćete dodatne bodove, to je izjednačeno s obnovljivim izvorom energije.

Spomenutih 25 milijuna eura koji su rezervirani za zgrade s liste čekanja, zgrade mogu dobiti po uvjetima tog javnog poziva. Dakle, na temelju tih troškovnika. Pozivi za zgrade su poslani. Prihvaćaju li zgrade ili odbijaju? S obzirom na to da su cijene radova i materijala od tada porasle više od 30 posto.

Na toj rezervnoj listi bila je 91 zgrada, od toga smo donijeli 97 odluka o financiranju te one su poslane na potpisivanje i u tijeku je postupak ugovaranja. Imamo još dvije odluke u pripremi, a za 10 projekata treba napraviti dodatne provjere jer je došlo do nekih promjena. Za sada je odustalo 12 projekata, oni se mogu javiti na ovaj novi poziv.

Imamo radionice koje organizira Ministarstvo na kojima se detaljnije pojašnjavaju pravila igre ovoga Javnoga poziva. Koja su najčešća pitanja koja se postavljaju Ministarstvu? Što brine predstavnike suvlasnika i upravitelje?

Ne mogu reći da ih nešto posebno brine. Imamo razna pitanja, od toga koja je potrebna dokumentacija za horizontalne mjere, primjerice za dizalo, što spada u gospodarsku djelatnost, što je potpora male vrijednosti, mogu li se prijaviti na poziv ako obnova od potresa još traje. Isto je bitno pitanje od kada je prihvatljiv glavni projekt. Dakle, projekt ne smije biti stariji od 8. rujna 2021. godine jer smo tog datuma na internetskim stranicama Ministarstva objavili smjernice za izradu Analize postojećeg stanja zgrade čija dostava je od tada obavezan dio glavnog projekta.

To je utemeljeno na tehničkom propisu.

Tako je, po tom propisu koji se temelji na Direktivi o energetskim svojstvima zgrada koja je tada bila na snazi, a koju smo tada prenijeli u zakonodavstvo. To je jedna vrlo česta greška koja se javila kod prijava na javne pozive i javnih i višestambenih zgradama, da nemaju tu analizu. Još jednom naglašavam da ta analiza, odnosno sažetak te analiza treba biti u glavnom projektu.

Na jednom panelu na kojemu sam sudjelovao, krovopokrivači su iznijeli problem da neki projektanti nemaju dovoljno informacija o javnom pozivu, odnosno može li nešto biti prihvatljiv trošak ili ne. U ovom slučaju radilo se o obiteljskim kućama te zamjene krova (pokrova) i je li sufinancirana. Projektanti su tvrdili „ne“, a FZOEU je govorio „da“. Vjerujem da postoji takvih situacija u javnim pozivima iz vašeg resora. Kako se može doskočiti ovome problemu? Naime, ako projektant nešto ne napravi, investitori (suvlasnici, tijelo javne vlasti) gube novac. Primjerice, da se u sklopu energetske obnove, ako se tako navede u elaboratu protupožarne sigurnosti, i ulazna vrata od stanova se mogu sufinancirati.

Investitor su odgovorni za svoje kuće, projektanti su odgovorni za svoj posao. FZOEU je oduvijek imao radionice za obiteljske kuće, mi imamo radionice višestambene zgrade. S druge strane, svi ovlašteni inženjeri su dužni se obrazovati, skupljati bodove i educirati se. Da, problematično je ako netko iz struke ne odradi svoj posao, ali to je odnos između investitora i projektanta, mi ne možemo u to ulaziti. Što se tiče slučaja krova, to je zanimljivo ako se na krovu radi toplinska izolacija, a nije dobra konstrukcija pa treba mijenjati pokrov, to će biti prihvatljiv trošak.

Međutim ako ne izolirate krov, a mijenjate samo pokrov, onda naravno to nije prihvatljiv trošak. Znači, sve ovisi o situaciji, o logici što mi želimo, a želimo energetske uštede. Zato je važno to sve razjasniti ako nekome nešto nije jasno i pitati ili ministarstvo ili u ovom slučaju Fond za zaštitu okoliša.

Možda idemo u smjeru pretjerane regulacije, no ovdje govorimo o velikim projektima, o velikim iznosima. No, javni pozivi iz 2022. imaju sve više zahtjeva, dokumenata. Postoje razne „cake“ i mogućnosti, možda bi ih trebalo bolje razjasniti da ne dolazi do ovakvih situacija.

Rekla bih da su to pojedinačni slučajevi jer ljudi u struci se stalno obrazuju i rade na sebi. Cjeloživotno učenje je za sve nas obaveza. Stvari se jako brzo mijenjaju u našoj i europskoj regulativi, stalno treba napredovati. U svim našim europskim pozivima su uvijek bile definirane aktivnosti koje se odnose na izradu projektne dokumentacije, na energetsku obnovu, na izvođenje radova, na stručni nadzor, na projektantski nadzor, na koordinatora zaštite na radu. Tako da je jasno što je prihvatljivo za sufinanciranje, a što nije. U nekim slučajevima koji su možda specifični, uvijek se može onda postaviti pitanje.

Moram reći da je dio dokumentacije javnih poziva i popis tehničkih uvjeta koji sadrži popis svih prihvatljivih mjera, a u postupku dodjele se onda kontroliraju stavke troškovnika. Naravno, ako imate neku mjeru koja nije na tom popisu, ona će biti izbačena i neće biti sufinancirana. Možete ju izvesti, ali za nju nećete dobiti sredstva jer jednostavno nije prihvatljiva po tom pozivu.

Spomenuli ste direktive. U posljednje vrijeme prilično su se promijenila pravila igre, odnosno direktive – EED i EPBD. Možemo li konkretno objasniti koje su to promjene? A imamo i revidirane više ciljeve u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu koje, kako se može čuti, neće moći ispuniti?

Direktive se mijenjaju svakih pet godina. Nedavno je promijenjena i Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (EPBD), koja je naša ključna, direktiva a koja je prenesena u Zakon o gradnji, u tehnički propis i u nekoliko pravilnika. Vezano za EED, znači Direktivu o energetskoj učinkovitosti, važno je spomenuti da se povećao zahtjev. Do sada smo imali obvezu obnove tri posto podne površine centralne države, a sad se ide na tri posto svih javnih zgrada. To nam nije neki veliki problem.

Također, tom direktivom su propisani novi rokovi kojima učinkoviti sustav centraliziranog grijanja i hlađenja mora povećati svoj udjel iz obnovljivih izvora energije. To je nešto što će se morati Ministarstvo energetike pozabaviti, a ono što se nas tiče, to je Direktiva o energetskim svojstvima zgrada gdje zapravo prelazimo sa zgrade gotovo nulte energije nZEB na zgrade nultih emisija ZEB. Znači, ponovo ćemo mijenjati definicije.

Što ih nismo nedavno mijenjali?

Zapravo, to je jako zanimljivo. Znači, pojam zgrade gotovo nulte energije bio još 2010. unesen u direktivu, a 2020. godine su se svi jako čudili što je to, a prošlo je deset godina. Nažalost, kod nas se svi s takvim nečim suoče kad stupi na snagu. Sada imamo dvije godine za implementaciju u hrvatsko zakonodavstvo. Mijenjaju se kriteriji za nove zgrade i za zgrade koje se obnavljaju. Isto tako, morat ćemo računati neke nove faktore, kao recimo potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa koji će se morati računati od 1. siječnja 2028. godine za nove zgrade s korisnom površinom većom od 1.000. kvadrata, a od 1. siječnja 2030. za sve zgrade.

Isto tako, za nestambene zgrade uvode se minimalni standardi energetskih svojstava (MEPS) kojima se osigurava da te zgrade ne prelaze prag koji će utvrditi svaka zemlja članica za sebe.

Govorimo o MEPS-ima.

Da, minimalni standardi energetskih svojstava. Pokušalo se uvesti MEPS-e za stambene zgrade, ali smo se uspjeli izboriti to ne bude uvedeno jer mislimo da su previše kruti i nefleksibilni, pa ćemo morati odrediti svoju nacionalnu putanju do 2050. godine, odnosno kako ćemo te zgrade obnavljati.

Dakle, imamo jako puno posla. No, niste mi odgovorili na jedno pitanje, a neću vas pustiti da ga ne odgovorite. Tko će to sve odraditi s obzirom na to da imamo katastrofalno velikih problema s radnom snagom.

Nemamo samo mi te probleme, čitava Europa ima. Naš problem je to da nam dolaze radnici iz trećih zemalja koji znaju neke druge tehnike građenja.

U okviru NPOO-a imamo poseban program i radit ćemo posebnu edukaciju na kojoj ćemo imati modul vještina koje su vezane na zelenu obnovu i na gradnju, modul hrvatskog jezika i jedan kulturološki modul da se snađu s obzirom na to da su došli u potpuno drugu kulturu. Bez stranih radnika očito to nećemo uspjeti u tako kratkom vremenu. Idemo korak po korak, kao i cijela Europa. Gradilišta još uvijek rade, nisu stala.

Ispregovarali smo dvije milijarde eura za obnovu zgrada, to je strašno veliki novac koji ulazi u Hrvatsku. Prije toga smo imali problem jer nije bilo dovoljno novca. Sad imamo dovoljno novca, ali nemamo dovoljno radnika.

S obzirom na to da javni pozivi za energetsku obnovu zgrada nisu toliko redoviti koliko bismo htjeli, da svota novca nije na idealno-željenoj razini, kada će se uspostaviti financijski instrumenti koji bi mogli biti zamašnjak energetskoj obnovi?

Moram reći da smo u zadnje tri godine zaista svake godine imali javni poziv. Tijekom 2022. poziv za neoštećene višestambene zgrade, 2023. godine za oštećene, i sad ovaj poziv u 2024. koji je namijenjen i za jedne i druge. Imat ćemo još jedan poziv za oštećene zgrade u potresu.

Da, ali ne možemo javni poziv za zgrade oštećene u potresu smatrati ovakvom vrstom poziva, ipak se tiče određenog dijela zgrada u RH.

Istina, ali to su jako velike investicije u te zgrade, s obzirom na to da su one prvo morale provesti konstruktivnu obnovu, a ljudi su onda već umorni od obnove, pa ih treba zapravo dodatno motivirati da nastave s energetskom obnovom. Jednom kada skinu sve te kranove i skele, bit će ih teško ponovo motivirati da ih stave opet.

U sljedećem razdoblju, kad završi NPOO, imat ćemo sredstva iz programa konkurentnost i kohezija i upravo će se tu formirati financijski instrumenti pa ćemo vidjeti kako će saživjeti.

Imamo li sada već nekakav model kako bi mogao izgledati?

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) radi na tome. Ideja je da se otpiše 50 posto glavnice, ako se postignu energetske uštede koje se, naravno, dokazuju u projektu.

Poslušajte sve dosadašnje emisije ZGRADonačelnik na PoslovniFM-u.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

APN – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerPredstavništvo Europske komisije u HrvatskojGrad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)HUPFAS_Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustavaHrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE)Hrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKonrad Adenauer Stiftung HrvatskaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena akcijaZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingegradnja.hrForum.hrgradimozadar.hrmonitor.hrMotus Media grupaPametni gradoviposlovni.fmPress ClippingProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.