Grad Vilinus
Izvor: EvgeniT/Pixabay
VELIKE UŠTEDE

PRIMJER LITVE - Ovako se radi energetska obnova u državama EU

Energetska obnova zgrada iznimno je skup postupak, a pogotovo kada je riječ o zaštićenoj zgradi. No može se. Evo primjera dobre prakse. 

Osnovni nedostatak u provedbi energetske obnove u prethodnom razdoblju u Hrvatskoj bio je izostanak kontinuiteta provedbe javnih poziva za sufinanciranje što je izravno vezano uz (ne)raspoloživost financijskih sredstava, odnosno nakon iscrpljenja alokacije prema Operativnom programu konkurentnost i kohezija (OPKK), više nije bilo raspoloživih sredstava iz drugih izvora za ovu svrhu. 

O tome kako se zgrade mogu obnoviti ISKLJUČIVO novcem EU-a, a natječaja i plana nema, možete pročitati OVDJE.

Prema tome, osiguravanje dostatnih sredstava za potrebe utvrđene u Programu energetske obnove zgrada do 2030. godine ključno je za njegovu uspješnu provedbu i ostvarenje željenih ciljeva. Više o spomenutom programu možete pročitati OVDJE.

Osim dostatnih izvora sredstava, na kontinuiranost provedbe utječe i izabrani model provedbe. Dosadašnji model temeljio se na bespovratnim sredstvima i raspisivanju javnih poziva. Istodobno, suvlasnici višestambenih zgrada morali su osigurati i novac za zatvaranje financijske konstrukcije, što se u pravilu rješavalo kreditom komercijalnih banaka i temeljilo na povećanju pričuve.

Mogući modeli

Kao moguće poboljšanje modela nameće se primjena financijskog instrumenta u kombinaciji s bespovratnim sredstvima unutar iste operacije, temeljenim na ostvarenim razinama energetskih karakteristika, stoji u Nacrtu Programa energetske obnove zgrada do 2030. godine. 

Ovakav model moguće je uz korištenje ESIF sredstava i svakako će se razmotriti za daljnje korištenje. Model bi mogao kombinirati i sredstva komercijalnih banaka s ESIF sredstvima, da bi se ukupno raspoloživa sredstva povećala. Osim toga, ovakav model bi mogao osigurati i dulju ročnost kredita, u odnosu na one koji su trenutno u ponudi na tržištu, čime bi se smanjio 'udar' na suvlasnike u vidu povećane pričuve potrebne za otplatu kredita.

Primjer Litve - fond fondova

Ovakav primjer pronalazi se u Litvi te se često navodi kao primjer najbolje prakse programa obnove višestambenih zgrada. Model se često naziva 'fondom fondova', a temelji se na ideji da takav fond raspolaže sredstvima kako iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), tako i sredstvima komercijalnih banaka.

U Litvi je taj omjer sredstava bio:

  • 138 milijuna eura iz ERFF-a te
  • 255 milijuna eura iz komercijalne banke koja je odabrana postupkom javne nabave.

Iz tog fonda, osigurava se

  • 100 posto bespovratnih sredstava za pripremu projekata, dok se
  • za samu energetsku obnovu osiguravaju krediti.
  • Ovisno o postignutom energetskom razredu, uz kredit se osiguravaju i bespovratna sredstva.

Važno je istaknuti da su se ta bespovratna sredstva smanjivala kroz godine te od 2018. iznose do 35 posto prihvatljivih troškova.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.