Prof. Bojan Milovanović
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
EMISIJA ZGRADOnačelnik

Prof. Milovanović: Nakon energetske obnove često 'bacamo lovu u vjetar', doslovno!

Bojan Milovanović, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, provodi projekt CONGENERATE u kojemu mjeri potrošnju energije u zgradi nakon energetske obnove. Gostovao je u emisiji ZGRADOnačelnik na PoslovniFM-u.

Energetska obnova zgrada jedan je od prioriteta Europske unije. Brojni su ciljevi, uredbe i direktive koje će u idućih nekoliko desetljeća pokušati značajno smanjiti potrošnju energije.

Jedan od najvećih potrošača energije su zgrade. Sustavniji model energetske obnove zgrada u Hrvatskoj je krenuo 2014. godine. No nakon što bi se zgrada energetski obnovila temeljem izrađenog projekta u kojemu je matematički izračunata ušteda, de facto nitko nije provjeravao je li uistinu ta ušteda i postignuta. Do sada.

Bojan Milovanović, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, provodi projekt CONGENERATE u kojemu mjeri potrošnju energije u zgradi nakon energetske obnove. 

- Znači imamo osjećaj, hunch, feeling, kako bi se reklo, da one projektirane uštede, dakle ako se prijavite na javne pozive energetske obnove onda trebate u projektu imati barem 50 posto uštede energije za grijanje jer u suprotnome nećete dobiti sufinanciranje, nisu provedene. Nas je kopkalo, ne samo mene nego i kolege koji sa mnom rade, ali i druge kolege po Europi, ostvaruju li ljudi koji su nakon obnove koristili svoje stanove i zgrade godinu, dvije i više dana, ostvaruju li tih 50 posto uštede. I drugo je pitanje - što ljudi zapravo misle o energetskoj obnovi. Svi mi imamo neko svoje mišljenje, ali nitko zapravo ne zna kakvo je to mišljenje - rekao je prof. Milovanović.

Koliko su zgrade u Hrvatskoj energetski učinkovite?

Naravno, ovisi o razdoblju gradnje i o lokaciji na kojoj je zgrada građena. Službene statistike Ministarstva graditeljstva ukazuju na to da nam je više od 50 posto zgrada u energetskom razredu C ili niže - znači C, D, E i F. Jedan se kolega našalio i rekao da bismo trebali uvesti i razred H, kao Hrvatska. Šala naravno, ali ozbiljno govoreći, imamo više od 50 posto višestambenih zgrada koje su energetskog razreda C ili niže. Dakle, možemo reći da je situacija relativno loša.

ISTRAŽIVANJE - Dva su ključna problema zašto se NE PROVODI energetska obnova zgrada

Koliko su uistinu energetski učinkovite one zgrade koje su obnovljene? Naime, neki kažu da je energetska obnova samo mit, da se ne postižu uštede, da je čak to i opasno jer se ugrađuju loši materijali…

Dakle, ako nam je početna točka bila 200 kWh po metru kvadratnom i mi smo uštedili 51 posto, znači ispod smo 100 kWh po metru kvadratnom, što je granica energetskog razreda C. A sada smo rekli da je energetski razred C relativno loš. Da se razumijemo, energetski razred C bio je do 2008. godine standard gradnje za novu zgradu. Sada, ako želite sagraditi novu višestambenu zgradu u Zagrebu, to je oko 30/35/40 kWh po kvadratu, a prije 15-ak godina smo bili na 100 kWh. Sada gradimo dvostruko bolje nego što smo tada gradili nove zgrade.

Ima nekoliko pilot zgrada, nekoliko dobrih primjera u Hrvatskoj, ali nismo na razini gdje ćemo uštedjeti 80 - 90 posto energije. Zašto? Možda će netko početi vikati s druge strane, ali za postići 50 posto uštede, ja koji se time bavim ne moram baš pretjerano uključiti mozak. Relativno ću jednostavno postići takve uštede. To su, na prosječnoj zgradi, toplinska izolacija i prozori. I relativno jednostavno dobijete te uštede s inženjerskog stajališta. Ako želite 80 - 90 posto uštede, projektant treba, a neka se nitko ne uvrijedi, malo razmišljati i još neke druge stvari uključiti u tu priču. To naravno, poskupljuje investiciju, ali sigurno dobivate i kvalitetniji okoliš i kvalitetniju zgradu te 80 - 90 posto uštede.

Kako treba izgledati jedna prava i pravila energetska obnova zgrade? 

Prvo moramo naučiti kako ta naša zgrada funkcionira, kako ona izgleda. To je ono što je ideja energetskog pregleda. Mnogi kažu da energetski pregled služi za izradu energetskog certifikata gdje dobijemo onih, ako se ne varam, šest stranica teksta. Netko te stranice zna pročitati, netko ne. Mnogi ne znaju da uz energetski certifikat dobivate i elaborat koji detaljno pokazuje što je u vašoj zgradi. Dakle, ako kupujete stan u staroj zgradi, možete i trebate dobiti energetski pregled i elaborat.

Uz slovo A, B, C ili drugo, dobivate papir u kojem piše da imate neučinkovitu rasvjetu, loš plinski kotao, imate, primjerice, problematičan vodovod i tako dalje.

Dobivate puno informacija gdje se možda možete i cjenkati oko cijene temeljem takvih informacija. Proces energetskog pregleda, barem teoretski, i služi da naučimo što više o zgradi i, kada naučimo, onda gledamo zapravo gdje su najbolje mogućnosti za uštede. Ako znamo ili naučimo da ta zgrada ima loše prozore, onda je mjera koja se treba provesti - zamjeni prozore. Možda zvuči banalno, ali u situaciji kada tijekom energetskog pregleda naučite da se vaša zgrada grije na 25 °C, onda se provode adekvatne mjere, onda se možda provode i soft mjere edukacije suvlasnika, pokušava se otkriti zašto se nešto događa sa sustavom grijanja.

Ako imate grijanje u svom stanu i u svojoj zgradi koje je 3 °C više nego što se preporučuje i na gornjoj je granici udobnosti života u toj zgradi, onda se i na takav način može spustiti potrošnja energije, a samim time i troškovi energije.

Kad identificirate mjere koje možete raditi na zgradi, onda ide priča o kombinaciji mjera - što vam se najviše isplati. Jednostavnije to možemo reći - radi se cost benefit analiza - gdje i kako treba uložiti da dobijete najveći povrat. Možda se ne isplati toplinski izolirati podove - to je mali dobitak, a jako veliki trošak.

Možemo zaključiti da bez nove ovojnice (fasade) zgrade i nove stolarije, energetska obnova nema nikakvoga smisla jer, laički rečeno – 'đaba si stavio 14 centimetara vune na fasadu ako imaš stare prozore iz 1950.-ih'.

Ne bih dijelio prozore po materijalima, ali bih ih dijelio po starosti i trajnosti te njihovome stanju. Kada studentima i suvlasnicima u zgradama objašnjavam zašto to trebaju raditi uvijek postavim pitanje - biste li stavili šlag na tortu ako je torta loša. Da, opet karikiram.

Napravite dobru toplinsku izolaciju, to je temelj svega. Dobra toplinska izolacija, kvalitetni prozori, zrakotijesna ovojnica zgrade. Možda će me se čudno gledati, ali da, želim da mi zgrada diše, ne želim građevinsku štetu. Nakon što sam napravio zrakotijesno ovojnicu, riješio toplinske mostove, onda tek krećem u sustave. Onda krećemo u obnovljive izvore energije. To bi bila nekakva logika, odnosno slijed događaja.

Ljudi razmišljaju o energetskoj obnovi zbog troškova, ali o energetskoj obnovi treba razmišljati i zbog ugodnosti boravka u zgradi.

Ako imate prozore koji su izgrađeni 1957. godine, puše vam kroz te prozore. Moja baka je stavljala ručnike ispod prozora, moje punica i dan danas, nažalost, još uvijek stavlja ručnike na prozore u zgradi koja je sagrađena 1970. godine. Dakle, puše vam, osjećate propuh, osjećate neugodu. Naravno da imate onda i nižu temperaturu u stanu pa morate trošiti i više energije da biste zagrijali zrak u svojoj zgradi.

Ne znam jeste li primijetili da ako isključite grijanje i odete na skijanje ili na odmor tijekom zimskog perioda, kad se vratite osjećate hladnoću.

Ali zapravo osjećate zračenje sa zidova. I strojari će to vrlo često reći - ako je razlika temperature zida i temperature zraka veća od 4 °C, vi ćete osjećati hladnoću. Ako imate neizoliranu kuću, vaš zid je hladan. Izolirajte kuću, podići ćete temperaturu zida i imat ćete bolji osjećaj.

Tko će to sve platiti?

Moramo biti svjesni da smo među zemljama u Europi koje puno sufinanciraju, ima zemalja koji puno manje sufinanciraju energetske obnove. A imamo i primjer Bugarske koja je donedavno sufinancirala projekte u 100-postotnom iznosu. No da ne mislite da je to divno i krasno, Bugari imaju jako velikih problema s činjenicom da sufinanciraju 100 posto. Ne u smislu potrošnje, nego ljudi ne shvaćaju ozbiljno tu priču. Zato su Bugarski konzultanti, čak i neki iz civilnog društva apelirali da se smanji sufinanciranje, pa su, ako se ne varam, spustili na 80 posto sufinanciranje energetskih obnova.

Novca ima. To je jako velik novac i moramo biti svjesni da u Hrvatskoj po popisu stanovništva imamo oko 238 milijuna kvadrata zgrada. Od 2014. godine smo obnovili 5,7 milijuna kvadrata. Znači, nemojte me sada hvatati za riječ, ali imamo još 40 puta toliko za obnoviti. U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti već je sad već predviđeno gotovo 6 milijardi kuna za energetsku obnovu javnih zgrada, dakle javnih zgrada. U spomenutih 238 milijuna kvadrata su i javne zgrade, od čega je oko 168 milijuna kvadrata u višestambenim privatnim kućama, a procjenjuje se da će do 2050. godine, kad moramo obnoviti sve, biti potrošeno oko 240 milijardi kuna. Pazite, to je ogroman, ogroman, novac.

Nakon obnove - vlaga

Moramo živjeti u zgradama koje smo energetski obnovili. Kad živimo - dišemo. Kad živimo - kuhamo, kad živimo - sušimo rublje. Tuširamo se, volimo cvijeće i zalijevamo cvijeće. To su sve izvori vlage u zraku. Jedna njemačka studija pokazala je da prosječna četveročlana obitelj u zrak 'izbaci' jako veliku količinu vode, znači govorimo o litrama.

Recimo, prije energetske obnove imali smo one prozore iz 1957. godine koji su puštali, strujao nam je hladni zrak. U toj smo situaciji nenamjerno ventilirali prostor. I vlaga koju smo generirali živeći u tom stanu jednostavno je izlazila van kroz te zazure, loše brtve i slično.

Građani iz nekog razloga mijenjaju prozore i sami ih financiraju, ne čekaju nekakve javne pozive jer očito vide da kada pada kiša ti prozori puštaju vodu ili jednostavno ne mogu više trpiti to da im puše jer im je hladno. I zamjene stari drveni prozor nevažno kakvim - je li to PVC ili novi drveni ili aluminijski.

Odjednom imamo problem. Zašto? Zato što novi prozor ima tri brtve koje sprečavaju izlazak zraka. I koja je sada situacija? Još uvijek živite u prostoru u kojemu generirate vlagu koja više ne izlazi van. Što se događa? Događa se situacija da naši materijali kojima nam je ožbukan zid i strop, parket koji imamo u stanu, namještaj, odjeća, sve upija vlagu.

Žbuka upija vlagu u sebe i nastane situacija u kojoj su se stvorili idealni uvjeti za rast gljivica i plijesni. Gljivice i plijesan će krenuti rasti kada je relativna vlažnost materijala između 40 i 60 posto i, zamisli vraga, temperatura zraka između 20 i 25 °C. Gljivice i plijesan ne rastu pri niskoj vlažnosti. Jednostavno, iz zraka su nam se materijali napili vlage, postali su pogodni za rast gljivica i plijesni, dogodila se germinacija, dakle inicijacija rasta i onda u nekoliko dana ili tjedana imate cijele uglove u stanu crne.

Lijek je ventilacija

Možete imati centralizirani sustav koji ima mali ventilator i koji konstantno lagano izmjenjuje unutarnji mrak zrak s vanjskim. Postoje sustavi koji vraćaju toplinu natrag u prostor, nemate gubitke topline i postoje sustavi s 80 i više posto učinkovitosti. Dakle vrate vam 80 posto topline, za razliku od situacije kad otvarate prozor.

Kad otvorite prozor sva toplina ode u vjetar i ako opet karikiramo situaciju, doslovno bacate lovu u vjetar. To se profesionalno zove prirodna ventilacija, to morate raditi relativno često tijekom dana - nekoliko puta tijekom dana po nekoliko minuta. Zamislite situaciju da jedna mlada obitelj ima bebu od nekoliko mjeseci i moraju otvarati prozor svaki dan, nekoliko puta dnevno. Samo postavljam svima pitanje je li to izvedivo ili nije.

U posljednjih nekoliko godina primjetio sam da su javne zgrade počele projektirati s mehaničkom ventilacijom. Pričam, dakle, o školama, vrtićima i uredskim prostorima gdje se radila energetska obnova, a sve to je proizašlo iz situacije gdje sam pokazao u nekoliko osnovnih i srednjih škola u gradu Zagrebu u koje su upucani deseci milijuna kuna u energetske obnove, u kojima ste imali situaciju u kojoj dolazim mjeriti infracrvenom termografijom i vidim otvorene prozore.

Klinci su u školi, ali da bi mogli funkcionirati, imaju konstantno otvorene prozore. Onda pitate domare i ravnatelje jeste li vi zaista uštedjeli energiju - kaže ni blizu onoga što je projektirano. Dakle njima su računi još uvijek relativno visoki. A ne možete im zamjeriti što imaju otvorene prozore.

Jeste li u energetski obnovljenim zgradama imali prilike vidjeti te negativne posljedice i jesu li projektanti i inženjeri shvatili ove probleme?

Vidio sam te loše posljedice. Vidio sam i vještačio sam. Imao sam slučaj jedne zgrade koja je energetski obnovljena prije koju godinu gdje su dva vještaka prije mene rekla da je građevinar kriv za cijelu priču. Rekao sam da je nažalost kriva obitelj koja živi u tom stanu. Zašto? Građevinar je sve napravio po propisima i tada se nametnuo jasan zaključak - propisi su nam loši. Propisi nas prisiljavaju da radimo prosjek. 

Poslušajte sve dosadašnje emisije ZGRADonačelnik na PoslovniFM-u.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Ako ste predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati, uključite se OVDJE. Ako želite znati više o pravima i obvezama suvlasnika u zgradi te pratiti ovu tematiku, kliknite OVDJE. A ako želite saznati rješenja vaših problema u zgradi, pročitati prave savjete, pratite OVDJE.

Ne zaboravite se prijaviti i na mjesečni newsletter.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerEnergia Naturalis (ENNA)Grad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuKončarUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena akcijaZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingForum.hrmonitor.hrposlovni.fmProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.