- Legrad dodjeljuje sredstva za uređenje nekretnina
- Predstavnici suvlasnika i upravitelji su kriminalci?
- VPŽ subvencionira kamate na kredite zdravstvenim radnicima
- OTPAD - "Situacija na terenu nije jednaka ni u dva grada, a kamoli u dvije države"
- Projekti za otpad, sunčane elektrane, električne automobile i obnovu dobit će 652 milijuna eura!
- SPLIT - prikupljaju se prijave za sufinanciranje ugradnje dizala
- USPJEŠNA ZGRADA - Urednost, uređenost i obiteljska atmosfera krase malu zajednicu od 17 stanara
- Zbog Nacionalnog plana stambene politike APN dobio novu Uredbu
- Općina Dugopolje potiče ugradnju fotonaponske elektrane za kućanstva
- Uhlir o NPSP: Aktiviranje praznih stanova brže je nego gradnja novih!

Najveće kompanije u svijetu postale su ekološki svjesnije. Sve je manje plastičnih žličica, baca se sve manje hrane, od starog namještaja rade se novi komadi, a stara elektronika udahnula je život novim uređajima.
Globalni društveni "pokret" Reuse, REduce, REcycle temelji se na tri osnovna načela održivog gospodarenja otpadom koja promiču smanjenje otpada i bolje upravljanje resursima.
- REuse - ponovno korištenje, može uključivati doniranje, popravak ili prenamjenu proizvoda kako bi mu se produžio vijek trajanja.
- REduce - smanjenje otpada koji stvaramo. Uključuje smanjenje potrošnje, korištenje višekratnih proizvoda, onih koji traju duže, izbjegavanje jednokratnih. Primjerice platnene vrećice za nabavku namirnica umjesto plastičnih, kupovanjem višekratnih boca za vodu izbjegavanje jednokratnih, plastičnih. Smanjenje otpada od hrane, jer se hrana može vrlo racionalno koristiti.
- REcycle - recikliranje, obrada otpada kojom se dobiva novi proizvod. Recikliranje smanjuje potrebu za novim sirovinama, štedi energiju i smanjuje zagađenje. Pokret promovira odgovorno ponašanje prema okolišu i resursima. Putem ove tri strategije svatko od nas može pridonijeti značajnom smanjenju negativnog utjecaja na okoliš, očuvati prirodu i smanjiti količinu otpada koji završava na odlagalištima.
Mi smo samo posudili ovu zemlju od budućih generacija
Naravno, da bi se otpad mogao reciklirati potrebno ga je sakupiti. Anketirani građani Zagreba dali su presjek hrvatske situacije. Na pitanje razdvajaju li otpad, odgovori su kaotični poput situacije na terenu. Netko odvaja, netko ne, netko se pita zašto bi odvajao kada sve ide na odlagalište istim kamionom. Smeta im biootpad koji curi, smrdi, skuplja insekte i slično.
Zanimljiv je podatak da 60 posto jedinica lokalne samouprave ne sakuplja biootpad. Mali postotak je svjesnih građana, a građani smo svi mi. Zaboravljamo da građani sjede u Vladi, općinama, lokalnim upravama, građani rade u komunalnim službama. građani žive u svojim kućama i stanovima. Što nam nedostaje kako bismo shvatili da sve što radimo (ili ne radimo) činimo sebi? Možemo imati različita politička uvjerenja, životne filozofije, religije i mišljenja, ali ne možemo izbjeći suživot i održivost života. Jedna anketirana gospođa lijepo je rekla - Mi smo samo posudili ovu zemlju od budućih generacija. Trebamo paziti kakvu je ostavljamo, nismo vlasnici, samo smo podstanari na ovom prostoru.
Na Konferenciji „OTPAD 360° - jučer smeće, danas problem, sutra sirovina“ predstavljeni su primjeri dobre prakse poput Beča, Slovenije i našeg Osijeka. Svi oni su počeli odnekuda. Nisu ih razdvojile političke, vjerske, filozofske niti druge razlike, već su se ujedinili u ostvarenju zajedničkog cilja. Pomake prema boljem društvu i zajedničkom cilju možemo napraviti jednostavnim djelovanjem kod kuće - smanjenjem miješanog otpada. Ljutimo se kada se naš glas ne čuje, a kada imamo priliku djelom učiniti pozitivne promjene koje ujedinjuju naše razlike, tada šutimo. Velike promjene nastaju malim koracima. Radimo li taj korak?
Ciljevi za recikliranje komunalnog otpada detaljno su propisani, ali za prikupljanje nisu
Gledajući Nacionalno i EU zakonodavstvu nisu detaljno propisani ciljevi za prikupljanje komunalnog otpada, ali jesu oni za njegovo recikliranje. Prema Zakonu o gospodarenju otpadom RH treba reciklirati najmanje 50 posto otpada, a 2022. godine reciklirano je svega 34 posto otpada. S obzirom na postojeće stanje vrlo teško je očekivati ispunjenje cilja od 55 posto do 2025. S godinama će se taj postotak povećavati pa ćemo do 2030. trebati reciklirati 60 posto otpada, a do 2035. godine 65 posto. Ovo je konkretna situacija Hrvatske i postavlja se pitanje - zašto se nalazimo u ovakvoj situaciji? Koja je najslabija karika među svim dionicima, koja nas drži u takvoj situaciji?
- Napomenut ću da je Ministarstvo poljoprivrede nadležno za politiku sprječavanja nastajanja otpada od hrane. Imamo četverogodišnje planove za sprječavanje rasipanja hrane. Novi plan usvojen je krajem 2022. godine za razdoblje od 2023. do 2028. godine. Njime smo propisali određeni broj aktivnosti i mjera kojima su obuhvaćeni svi prehrambeni dionici, od proizvođača do potrošača, jer svi snosimo odgovornost. Svojim postupcima možemo doprinijeti tome da hrana uopće ne postane otpad. Istraživanja pokazuju da u RH nastaje 76 posto prehrambenog kućanskog otpada. Zbog toga imamo dosta mjera za educiranje potrošača, u što smo uključili i najmlađe školarce. Za njih smo napravili edukativnu slikovnicu vezanu uz ovu temu, koju dijelimo 29. rujna na Dan obilježavanja nastanka otpada od hrane. Također radimo i izložbe sa školama. Donesenim mjerama i okupljanjem svih dionika nastojimo spriječiti da hrana postane otpad - rekla je Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane u Ministarstvu poljoprivrede.
- Rekla bih da je prekretnica nastupila donošenjem Zakona o gospodarenju otpadom 2013. godine. Hrvatska je tada bila na otprilike 3 posto odvojenog prikupljanja otpada. Došli smo do podataka da je u ovih desetak godina odvojeno prikupljeno 54 posto otpada, od čega je 34 posto oporabljeno. To je prosjek od oko 3-4 posto godišnje, što je i europski prosjek za zemlje koje su postupno podizale stupanj oporabe. Dakle, to je proces koji traje. Uz dugogodišnje planiranje, morate usporedno i neprekidno raditi na edukaciji i izgradnji složene infrastrukture. Cilj od 10 posto odlaganja otpada na odlagališta, koji moramo postići, je dugoročan. Za taj cilj moramo neprekidno raditi, graditi sustav, informirati i educirati građane. To su čimbenici bez kojih sustav ne može biti uspostavljen - objasnila je Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).
- Kada govorimo o miješanom komunalnom otpadu, najveći problem je nedostatak infrastrukture. Govorimo o prikupljanju odvojenog otpada, ali postrojenja koja bi se bavila procesuiranjem miješanog komunalnog otpada i postizanjem zacrtanih ciljeva - nema. Postoje dva postrojenja, a treće je tek otvoreno. Hrvatska kasni s izgradnjom centara za gospodarenje otpadom (CGO), dok se s druge strane odlagališta zatvaraju. Moja pretpostavka je da ćemo se vrlo brzo naći u velikom problemu. Ljudi će i dalje generirati velike količine miješanog otpada, jer su needucirani i nesvjesni toga da bi kroz primarno razvrstavanje trebali smanjiti količinu miješanog otpada, ili je razlog tome nedostatak infrastrukture. Problem prepoznajemo i mi kao privatna tvrtka. Već sada imamo postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada (10 godina), ali nemamo većih ili ozbiljnijih upita od strane komunalnih društava, jer je cijena obrade miješanog komunalnog otpada višestruko veća nego cijena odlaganja. Svi biraju jeftiniju varijantu i, sve dok imaju mogućnost, odlažu miješani otpad na odlagališta. Infrastruktura se ne razvija brzo. Da je cijeli sustav bio brži i efikasniji, možda bi svi CGO-i, pod pritiskom komunalnih društava, već bili izgrađeni jer ne bi imali drugog izbora - - rekao je Željko Teufel, član Uprave CE-ZA-R / CIOS grupe i dodao.
- Govoreći o odvojenom prikupljanju otpada, najveći problem je čistoća tih komponenti. Imamo pozitivan i dobar primjer iz kategorije posebnog otpada kojim trenutno upravlja Fond, a mi smo ovlaštenici kao grupacija za tri kategorije otpada: otpadna vozila, elektronski i električni otpad te drvenu ambalažu. Posebna kategorija je i plastika, staklena i metalna ambalaža. Ovaj sustav je vrlo efikasno organiziran i svi prerađivači koje imamo u RH dobivaju izuzetno kvalitetnu sirovinu i čisti otpad. Taj otpad ima vrijednost - zaključio je Teufel.
Nove tehnologije i sustavne kampanje
- Ključ je u razvoju, optimizaciji i automatizaciji poslovnih procesa u gospodarenju otpadom. Počeli smo 2010. godine s ciljem razvijanja modernog waste management sustava usklađenog s našim zakonodavstvom. Nakon 14 godina rješavanja konkretnih slučajeva i nadogradnji, sada možemo reći da imamo vrlo ozbiljan sustav. Trenutno razvijamo novi - rekao je Ivan Lukenda, direktor Zelenih tehnologija, nastavio:
- S jedne strane, ključ je u primjeni novih tehnologija, a s druge u sustavnim kampanjama. Mi smo turistička zemlja i ljeti se suočavamo s kaosom u prikupljanju otpada. Kako je moguće da Komunalac ima prijavljenu određenu količinu otpada tijekom godine, a u špici sezone nekoliko puta manju? U tom kaosu svi ciljevi kojima težimo nestaju jer još uvijek nismo spremni za upravljanje tolikom količinom otpada, pogotovo u turizmu, kada se količina otpada značajno povećava. Nemamo kapacitete, organizaciju ni optimizirani sustav koji bi mogao udovoljiti potrebama.
Drugo, da bismo mogli dobiti čistu frakciju iz miješanog komunalnog otpada, trebamo maknuti frakciju biootpada, jer sve što ostane su manje-više reciklabilni materijali. Međutim, kada su kontaminirani bio otpadom, ti materijali više nisu reciklabilni i jednostavno postaju miješani otpad. Jako je važna primarna selekcija. Cijelo vrijeme se na konferenciji to ističe. Primarna selekcija sprječava nastanak velikih količina miješanog otpada. S obzirom na preuzete obveze vezane uz smanjenje udjela miješanog komunalnog otpada, ako se želimo približiti zacrtanim ciljevima nužna nam je sinergija i zajedničko djelovanje svih relevantnih faktora u društvu od državnih institucija, jedinica lokalne samouprave, znanstvene zajednice, medija do još intenzivnijeg uključivanja realnog sektora u smjeru naglašavanja problema i traženju i implementaciji konkretnih rješenja.
Uvijek se govori o velikim investicijama i siguran sam da su nam sortirnice i energane potrebne, ali prije toga probajmo jednostavnija rješenja. Uključimo nove suvremene tehnologije, povećajmo sve akcije i inicijative koje imamo i stvorimo kampanju. Nove tehnologije i sustavna kampanja. Mislim da prosječan građanin RH nije svjestan koliko je otpad i gospodarenje njime goruće pitanje, i to ne samo ekološko, već i socijalno-ekonomsko - zaključio je Lukenda.
Hrana nije otpad
Koje preinake u novom Nacionalnom planu 2023. - 2028. bi trebale dovesti do smanjenja otpada od hrane?
- Cilj ovog plana je sprječavanje ukupnog rasipanja hrane za 30 posto uz pomoć svih mjera koje smo uključili, kontinuirane edukacije koja obuhvaća sve dionike. Nastavljamo s mjerom doniranja hrane. Sredstva koja smo dobili za mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), iznose 4,2 milijuna eura za unapređenje hrane, čime smo nadogradili sustav e-doniranja. To je virtualna platforma i preteča banke hrane. Također, napravili smo stranicu „Hrana nije otpad“ koja je dostupna na stranici Ministarstva poljoprivrede, gdje smo željeli da svi koji imaju dobre prakse sudjeluju i objave ih na stranici. Tamo se nalazi i zakonodavni okvir pa svi koji trenutno nemaju ideju o dobrim praksama, čitajući stranicu, možda je dobiju.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izradilo je četiri sektorska vodiča s ciljem povećanja društvene odgovornosti vezano za sprječavanje otpada u primarnoj proizvodnji, preradi, trgovinama, institucionalnim kuhinjama i ugostiteljstvu. U narednom razdoblju organizirat ćemo radionice s poslovnim subjektima, podijeliti letke i vodiče kako bismo primjerima i poslovnim modelima pomogli svim dionicima da unaprijede svoje poslovne procese i spriječe da hrana postane otpad. Jednako je važna i mjera potpisivanja dobrovoljnih sporazuma jer se u praksi pokazalo da unutarnji dobrovoljni sporazumi utječu na smanjenje otpada od hrane. U godinu dana imamo 44 potpisnika iz svih dijelova prehrambenog lanca, od polja do stola. Kroz sporazume su zadani pozitivni ciljevi. Imamo i dobrovoljne sporazume gdje svatko svojim primjerom optimizira proces sprječavanja otpada od hrane, doniranjem hrane i educiranjem potrošača. Financirat će se i projekti koji rade na sprječavanju otpada, odnosno da nešto što je prehrambeni otpad u jednom procesu postane sirovina u drugom. Na primjer, antocijani iz vina mogu postati dodatak prehrani - kaže Sanja Kolarić Kravar.
Govori se kako je otpad sirovina na kojoj se mnogo zarađuje, je li to istina? Na kojoj vrsti otpada se zapravo zarađuje i jesu li u taj proces uključene samo velike tvrtke ili mogu sudjelovati i druge, manje?
- Najisplativija sirovina su metali. Kada govorimo o nemetalima onda je najvažniji stupanj čistoće. Nemetale u najvećoj mjeri generiraju građani pa u tom procesu sakupljanja dolazi do kontaminacije, a to znači dodatno poskupljenje, jer iziskuje dodatne tehnologije kako bi se to moglo obraditi i primijeniti kao sirovina. Time gube vrijednost u samom startu. Papir uvijek ima nekakvu vrijednost. Čista plastika i staklo također, ali kada imamo mješavinu tih materijala koje je nekada jako teško razdvojiti, ponekad i nemoguće, onda oni gube vrijednost. Svi ti procesi trebaju se platiti da bi mi od otpada došli do sirovine koja ima neku vrijednost. Mi smo jedna od najvećih grupacija gospodarenja otpadom, uz nas je direktno i indirektno vezano tisuće manjih i većih tvrtki, jer ni jedna tvrtka ne može to sama odraditi. Zarade u poslu s otpadom ima ako govorimo o čistom otpadu. Otpad koji nema vrijednost opet netko treba preuzeti, sortirati, oporabiti pa se to mora naplatiti iz usluge preuzimanja - odgovara Željko Teufel.
Diljem svijeta plastika je veliki problem. Smatrate li da postoji mogućnost smanjenja proizvodnje plastike i uvođenje nekih alternativnih materijala, a da se pri tome sačuvaju radna mjesta i stabilnost sektora? Koliko je realno napraviti tako nešto u RH?
- Plastika je lagan i pristupačan materijal koji svi koristimo. Proći će još dosta godina prije nego se zamijeni nekim drugim boljim i reciklabilnijim materijalom. Nove tehnologije pojavit će se jednoga dana. Za sada treba poticati odgovornost proizvođača da koriste reciklabilnu ambalažu. To je mjera sprječavanja nastanka otpada gdje se same tvornice i proizvođači moraju prilagođavati tržištu.
Fond u svom sustavu ima povratnu naknadu, tzv. depozitni sustav za PET ambalažu. Godišnje se sakupi oko 855 milijuna boca u sustavu povratne naknade. Taj se broj svake godine sve više povećava, ne smanjuje se. Od toga na plastičnu ambalažu otpada 53%, a ostatak je ambalaža od aluminija, metala i stakla. Broj je impozantan i njime se ponosimo. Taj sustav je počeo s osnutkom Fonda i pokazuje dobre rezultate. Povratna naknada od 7 centi će se povećati nakon donošenja nove Uredbe - kaže Aleksandra Čilić.
Gdje završava plastika koja se prikupi?
- Plastika se sortira, balira i prodaje na tržištu. Od nereciklabilnog dijela plastike proizvodi se RDF kojeg skladištimo za našu buduću energanu. Godinama ulažemo sredstva u infrastrukturu, u postrojenja za sakupljanje i obradu. Imamo i mehaničko-biološko postrojenje za obradu miješanog komunalnog otpada i kompostanu. Trenutno ulažemo u sortirnice i u preradu plastike, a energanom koju gradimo u Sisku zaokružujemo cijeli ciklus gospodarenja neopasnim otpadom - rekao je Teufel.
Idemo li u korak s EU vezano za nove tehnologije gospodarenja otpadom? Postoji li tehnologija koja nam može pomoći u prikupljanju biootpada kod kuće?
- Pokušavamo uhvatiti korak. Među temeljima gospodarenja otpadom je i rješenje dijela problema na kućnom pragu. Svi imamo obavezu odvajanja otpada. Dio građana tu je obavezu prihvatio, dio se buni, a dio, potpuno razumljivo, još ni ne zna što točno i kako treba činiti.
U kućanstvima je najveći izazov s biootpadom. Tu uvelike može pomoći tehnologija koja jednostavno, učinkovito i ekološki prihvatljivo rješava biootpad u kućanstvima, ali i u ugostiteljskim objektima, hotelima, velikim kuhinjama... Zelene tehnologije pokrenule su projekt FoodWaste Hrvatska s ciljem podizanja svijesti o važnosti smanjenja otpada od hrane i poticanja održivog načina života. Zahvaljujući novim naprednim tehnologijama, sada ostatke od hrane možemo pretvoriti u kvalitetnu sirovinu u vrlo kratkom periodu, a sve to uz male kućanske ili velike „gospodarske“ uređaje koji osiguravaju maksimalnu higijenu prostora, bez neugodnih mirisa i prisutnosti nametnika.
Za kućanstva i stanove namijenjen je Reencle, električni komposter. On je dizajniran da se suptilno uklopi u moderni urbani život, pružajući jednostavno, učinkovito i ekološki prihvatljivo rješenje za smanjenje i ponovno korištenje ostataka od hrane. Nastanak otpada od hrane ne može se izbjeći, ali se mora smanjiti - kaže Ivan Lukenda.
U kojem smjeru bi se trebali kretati? Koje su ključne stvari nužne da bi bili učinkovitiji?
- Edukacija, primjena i razumijevanje. Hrana je dragocjena. Za proizvodnju hrane utroši se dosta energije, za njeno zbrinjavanje isto tako. Otpad od hrane nije poželjan ekonomski, ni s etičkog ni ekološkog aspekta. Trebamo živjeti tu filozofiju i prenositi je na mlađe - kaže Sanja Kolarić Kravar.
- Fond će nastaviti sufinancirati projekte u području gospodarenja otpadom sukladno mjerama iz plana. Kroz Nacionalni plan otpornosti i oporavka postoji novi plan konkurentnost i kohezije (PKK) i sredstva koja treba iskoristiti, a da bi ih iskoristili treba imati spremne projekte. Ovdje apeliramo na općine i gradove, moraju imati postavljene svoje lokalne sustave, znati što planiraju i u kojem obimu. Kod izgradnje infrastrukturnih projekata poželjno je i udruživanje i zajednički rad na tome. Ulogu imaju oni koji donose odluke politički dio, općine, gradovi, ali sustavno treba raditi na edukaciji građana - rekla je Aleksandra Čilić.
- Svi znamo što je cilj. Odredimo već jedan smjer kako do tog cilja doći. Sa svakim oprečnim mišljenjem i političkom promjenom mijenjaju se pravila. Postavlja se zid pred privatan sektor koji će u konačnici biti nositelj ove vrste poslovanja. Ministar gospodarenja otpadom treba imati mandat najmanje deset godina kako bi zadržali smjer - smatra Željko Teufel.
- Prije svega potrebna je sinergija i politička volja. Ljudi još nisu svjesni problematike, stoga je potrebna sustavna kampanja za podizanje svijesti, koja bi bila okidač u promjeni razmišljanja. Promijene li ljudi razmišljanje provedba svih ovih mjera bila bi mnogo lakša - kaže Ivan Lukenda.
Zaključak
Donošenjem Zakona o gospodarenju otpadom 2013. godine napravljeni su neki pomaci. No pitanje je možemo li brže i bolje? Cilj da se u RH reciklira 55 posto otpada do 2025. godine i smanji odlaganje otpada za 10 posto na odlagalištima za sada se čini kao neostvariv san. Prepreka tom cilju je neosviještenost građana, nedostatak infrastrukture, neorganiziranost i nedostatak političke volje za kontinuiran i sustavan rad na problematici gospodarenja otpadom. Drugim riječima, nedostaje ujedinjenost svih dionika prema zajedničkom cilju. Dionici u sustavu gospodarenja otpadom nisu samo Ministarstva, tvrtke, općine i gradovi, već i građani. U problemu leži i njegovo rješenje. Istaknuta je potreba za osvještavanjem građana sustavnom i kontinuiranom kampanjom, gradnjom infrastrukture i suradnjom svih dionika u gospodarenju otpadom. Građani su baza REuse, REduce, REcycle, jer je primarno odvajanje otpada u njihovim rukama. Istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj nastaje 76 posto otpada od hrane u kućanstvima. Ne moramo tražiti primjere dobre prakse preko granice, u drugim državama, pogledajmo kako to rade građani Osijeka.
Situacija s otpadom nije samo ekološki problem, već i socijalno-ekonomski. Za oživotvoriti sve mjere, propise i planove koji su doneseni u gospodarenju otpadom i brže putovanje prema cilju potreban je "vjetar u leđa", a to su građani RH.
Na panelu REuse, REduce, REcycle na konferenciji "OTPAD 360° - jučer smeće, danas problem, sutra sirovina" sudjelovali su:
- Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane u Ministarstvu poljoprivrede,
- Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU),
- Željko Teufel, član Uprave CE-ZA-R / CIOS grupe i
- Ivan Lukenda, direktor Zelene tehnologije.
- Dino Galinović, komunikacijski strateg i specijalist za javne politike održivog razvoja i klimatskih promjena.
Sve teme o komunalnom otpadu, odvajanju, odvozu i zbrinjavanju otpada, recikliranju i cijenama pratite na #otpad.
Drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr-u uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.
ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.
Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:
POD POKROVITELJSTVOM
PARTNERI PROJEKTA
Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.
MEDIJI
*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.
- NOVI ZAKON
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada
- NOVI PROJEKT ZGRADONAČELNIK.HR-A
STANOVANJE PO MJERI - Priuštivo, održivo i stabilno!
- KONFERENCIJE, RADIONICE, EDUKACIJE...
Događanja vezana uz vaš dom i nekretnine - siječanj/veljača/ožujak 2025.