SLIČNOSTI - Srbijanski vs hrvatski zakon o upravljanju i održavanju zgradama

Autor ovog teksta je Mario Marković, po zvanju ekonomist, ima nepunih 66 godina, ali nije umirovljenik, suvlasnik je stana u Novom Zagrebu. Tijekom 2022. podnio je, kaže, prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 72. st. 4. Zakona o gospodarenju otpadom te je Ustavni sud pokrenuo postupak i ukinuo navedenu odredbu.

Prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada putem medija je najavljivan kao zakon kojim će se konačno uvesti red u upravljanju i održavanju zgrada. U javnom savjetovanju bio je objavljen 981 komentar. 

Objavljujemo komentar i usporedbu koju ne napravio Mario Marković koji je po zvanju ekonomist, ima nepunih 66 godina, ali nije umirovljenik. Suvlasnik je stana u Novom Zagrebu. Tijekom 2022. podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 72. st. 4. Zakona o gospodarenju otpadom te je Ustavni sud pokrenuo postupak i ukinuo navedenu odredbu.

Iščitavajući navedeni prijedlog može se primijetiti da se u članku 6. prijedloga definira "Zajednica suvlasnika" (genitiv) iako bi u duhu hrvatskog jezika bilo pravilno "Suvlasnička zajednica" kako je navedeno u članku 97. i 98. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. 

Prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada
 

Pretraživanjem internetskih stranica na temu upravljanja i održavanja zgrada može se pronaći važeći Zakon o stanovanju i održavanju zgrada iz 2016. godine koji u Republici Srbiji regulira sličnu problematiku. Može se primijetiti sličnost članaka Zakona o upravljanju i održavanju zgrada sa Zakonom o stanovanju i održavanju zgrada.

Zakon o stanovanju i održavanju zgrada

Članci 6., 7. i 10. hrvatskog prijedloga zakona slične su s odredbama članka 16. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada RS.

Prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada

Zajednica suvlasnika

Članak 6.

(1) Zajednicu suvlasnika čine svi vlasnici posebnih dijelova zgrade.

(2) Zajednica suvlasnika upravlja zajedničkom imovinom u zgradi te je pravna osoba s pravnom osobnošću.

(3) Zajednica suvlasnika svoja prava, obveze i međusobne odnose uređuje međuvlasničkim ugovorom.

(4) Zajednica suvlasnika može stjecati prava i obveze te tužiti i biti tužena u stvarima koje se odnose na upravljanje imovinom.

(5) Zajednica suvlasnika sudjeluje u pravnom prometu u svrhu održavanja i upravljanja zgradom identificirajući se s osobnim identifikacijskim brojem kojeg dodjeljuje Ministarstvo financija, Porezna uprava razmjenom podataka u realnom vremenu s Registrom zajednice suvlasnika.

Pravna osobnost zajednice suvlasnika

Članak 7.

(a) Zajednica suvlasnika stječe pravnu osobnost danom upisa u Registar zajednice suvlasnika.

(b) Zajednica suvlasnika gubi pravnu osobnost brisanjem iz Registra zajednice suvlasnika uslijed nastupa okolnosti propisanih člankom 13. ovog Zakona.

(c) Zajednica suvlasnika predstavlja se osobnim identifikacijskim brojem i nazivom kojim je upisana u Registar zajednice suvlasnika.

(d) Naziv zajednice suvlasnika je pojam „Zgrada“ uz navođenje adrese sjedišta.

(e) Sjedište zajednice suvlasnika je adresa na kojoj se zgrada nalazi.

Članak 10.

(1) Ako zgrada ima više funkcionalnih cjelina sa zasebnim ulazima ili se na jednoj katastarskoj čestici nalazi više odvojenih zgrada, svaka od njih može uspostaviti zasebnu zajednicu suvlasnika na koju se primjenjuju sve odredbe ovoga Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako su potrebni radovi na dijelovima zgrade koji su zajednički za više funkcionalnih cjelina, kao i za odlučivanje o načinu upravljanja i održavanja zajedničkog zemljišta, odluke se donose za cjelovitu nekretninu.

(3) Za odvajanje, odnosno za formiranje zasebne zajednice suvlasnika potrebna je natpolovična većina funkcionalne cjeline koja se odvaja.

(4) Zajednice suvlasnika koje se odvajaju preuzimaju sva prava i obveze razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima.

(5) Ako je na istoj zemljišnoknjižnoj čestici formirano više zajednica suvlasnika, dužne su zajedničke troškove snositi razmjerno veličinama korisnih stambenih i drugih površina svake od njih, a za štetu koja bi trećima nastala od dijelova koji su im zajednički ili za zajedničke obveze prema trećima, odgovaraju solidarno.

(d) Ministar nadležan za poslove prostornoga uređenja i graditeljstva propisat pravilnikom sadržaj Registra suvlasnika zgrada, način njegova vođenja, obrasce zahtjeva za upis, obrasce zahtjeva za upis promjena podataka te način i postupak određivanja jedinstvenih identifikatora.

Zakon o stanovanju i održavanju zgrada Republike Srbije iz 2016.

Pojam i pravni status stambene zajednice

Član 16

Stambenu zajednicu čine svi vlasnici posebnih delova stambene, odnosno stambeno-poslovne zgrade.

Stambena zajednica ima status pravnog lica, koji stiče trenutkom kada najmanje dva lica postanu vlasnici dva posebna dela.

U javno-pravnim odnosima i postupcima u kojima je propisano da se vlasnik zgrade pojavljuje kao stranka, svojstvo stranke u tim postupcima ima stambena zajednica.

Ako zgrada ima više celina sa zasebnim ulazima, vlasnici posebnih delova svake od tih celina mogu formirati stambenu zajednicu ulaza na koju se shodno primenjuju sve odredbe ovog zakona koje se odnose na stambenu zajednicu zgrade u celini.

U situaciji kada su formirane zasebne stambene zajednice po ulazima, za radove na nadziđivanju zgrade kao celine, kao i za odlučivanje o načinu korišćenja i održavanja zemljišta za redovnu upotrebu zgrade potrebna je saglasnost većine od ukupnog broja stambenih zajednica po ulazima.

U slučaju iz stava 5. ovog člana, saglasnost za nadziđivanje u ime stambene zajednice ulaza potpisuje upravnik stambene zajednice ulaza, a ugovor sa investitorom potpisuje lice koje za to ovlaste upravnici stambenih zajednica ulaza koji su dali saglasnost.

Stambena zajednica se upisuje u registar stambenih zajednica.

Poslovno ime stambene zajednice pod kojim se ona pojavljuje u pravnom prometu obavezno sadrži označenje "stambena zajednica" i adresu zgrade za koju je formirana. Poslovno ime može se registrovati i na jeziku nacionalne manjine tako što će se pored poslovnog imena na srpskom jeziku upisati i poslovno ime na jeziku nacionalne manjine.

Stambena zajednica ima matični broj, PIB i tekući račun.

Iščitavajući dalje može se primijetiti sličnost odredbi članaka 8. i 9. prijedloga hrvatskog zakona s odredbama članka 21. i 22. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada RS.

Prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada   

Registar zajednice suvlasnika

Članak 8.

(a) Registar zajednice suvlasnika s određenim i dodijeljenim osobnim identifikacijskim brojevima vodi Državna geodetska uprava.

(b) Registar zajednice suvlasnika je elektronička baza podataka koja se vodi jedinstveno za sve zajednice suvlasnika u Republici Hrvatskoj.

(c) Za potrebe određivanja i dodjeljivanja osobnog identifikacijskog broja zajednici suvlasnika, Državna geodetska uprava određuje jedinstveni identifikator zgradi i svakom posebnom dijelu zgrade.

Članak 9.

(a) Upravitelj zgrade dužan je podnijeti zahtjev za upis u Registar zajednice suvlasnika mjesno nadležnom područnom uredu za katastar, odnosno Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba.

(b) Zahtjev za upis u Registar zajednice suvlasnika sadrži etažni elaborat zgrade.

(c) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako nije izrađen etažni elaborat zgrade, uz zahtjev za upis prilaže se skica svih tlocrta zgrade po etažama zgrade s podacima o korisnim površinama posebnih dijelova zgrade i podacima o knjižnim i izvanknjižnim vlasnicima zgrade.

(d) Upravitelj zgrade dužan je u roku od osam dana od saznanja za nastale promjene u Registar zajednice suvlasnika prijaviti svaku promjenu upisanih podataka.

Zakon o stanovanju i održavanju zgrada Republike Srbije iz 2016.

Jedinstvena evidencija stambenih zajednica

Član 21

Republički geodetski zavod (u daljem tekstu: Zavod) vodi jedinstvenu, centralnu, javnu, elektronsku bazu podataka u kojoj su objedinjeni podaci o stambenim zajednicama iz svih registara na teritoriji Republike Srbije (u daljem tekstu: Jedinstvena evidencija).

Razmena podataka, dokumenata i podnesaka između jedinica lokalnih samouprava i Zavoda obavlja se elektronskim putem.

Rukovodilac organizacione jedinice Zavoda nadležne za poslove informatike i komunikacije je lice koje je odgovorno za formiranje i vođenje Jedinstvene evidencije i koje se stara o javnoj dostupnosti podataka i dokumenata iz Jedinstvene evidencije.

Prava na pristup informacijama od javnog značaja sadržanim u jedinstvenoj evidenciji ostvaruju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje pristup informacijama od javnog značaja.

Ministar nadležan za poslove stanovanja bliže uređuje način razmene podataka, dokumenata i podnesaka iz stava 2. ovog člana.

Pokretanje postupka registracije

Član 22

Postupak registracije pokreće se podnošenjem prijave Registru od strane upravnika ili drugog zakonom ovlašćenog lica, a može da se pokrene i po službenoj dužnosti.

Članak 11. st. 2 prijedloga u usporedbi s člankom 47. st. 2. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada bi u duhu hrvatskog jezika bilo pravilnije prevesti: "Suvlasnička zajednica odgovorna je i za štetu nastalu s dijela zgrade kada nije moguće utvrditi s kojeg posebnog dijela zgrade je šteta potječe.", budući da riječ "potiče" u duhu hrvatskog jezika ima drugačije značenje.

pòtjecati     pòticati

Prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada        

Odgovornost za štetu 

Članak 11.

(1) Zajednica suvlasnika odgovara za štetu koja nastane zbog neizvršenja ili nepravilnog izvršenja poslova koje se odnose na održavanje zgrade.

(2) Zajednica suvlasnika odgovorna je i za štetu koja nastane od dijela zgrade kada nije moguće utvrditi od kojeg posebnog dijela zgrade potiče šteta.

 (3) U slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, zajedno sa zajednicom suvlasnika za štetu odgovaraju solidarno svi vlasnici posebnih dijelova i upravitelj ako se dokaže da je šteta nastala kao posljedica upraviteljevog nepridržavanja obveza propisanih ovim zakonom.

Zakon o stanovanju i održavanju zgrada Republike Srbije iz 2016.

Odgovornost stambene zajednice

Član 47

Stambena zajednica odgovara za štetu koja proistekne usled neizvršenja ili nepravilnog izvršenja poslova koji su u njenoj nadležnosti.

Stambena zajednica odgovorna je i za štetu koja nastane od dela zgrade kada nije moguće utvrditi od kog posebnog ili samostalnog dela zgrade potiče šteta.

U slučaju iz stava 2. ovog člana, zajedno sa stambenom zajednicom za štetu odgovaraju solidarno i svi vlasnici posebnih, odnosno samostalnih delova.

Stambena zajednica, odnosno vlasnici posebnih i samostalnih delova, imaju pravo regresa prema licu koje je odgovorno za štetu u roku od jedne godine od dana isplate, odnosno naknade štete oštećenom.

Vlasnici posebnog, odnosno samostalnog dela su prema trećim licima supsidijarno odgovorni za ispunjenje ugovorne obaveze stambene zajednice ako se od stambene zajednice ne dobije ispunjenje obaveze, kao i za štetu zbog neispunjenja obaveze.

U slučaju iz stava 5. ovog člana vlasnici posebnog i samostalnog dela odgovaraju solidarno.

Vlasnik posebnog, odnosno samostalnog dela koji ispuni obavezu stambene zajednice ima pravo regresa od ostalih vlasnika posebnih, odnosno samostalnih delova.

Predlagatelj je u članku 11. prijedloga Zakona propisao tzv. kolektivnu odgovornost koja je u Republici Hrvatskoj protuustavna kategorija te je predlagatelju trebala biti poznata Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2934/2022 od 14.11.2023. godine. 

Navedena Odluka odnosi se na tzv. kolektivnu odgovornost u vezi plaćanja troškova odvoza otpada, kojom je Ustavni sud odredio da je svatko u Republici Hrvatskoj dužan razmjerno snositi troškove za koje je osobno odgovoran, ali ujedno nije dužan na sebe preuzimati troškove za koje je odgovoran netko drugi. 

Između ostalog, Ustavni sud je u navedenoj Odluci naveo da je „u konkretnom slučaju zakonodavac, krenuvši od pretpostavke da je u stvarnosti zahtjevno i teško utvrditi pojedinačnu odgovornost pojedinog korisnika zajedničkih spremnika u određenim nekretninama, koje su zbog raznih okolnosti specifične, odredio rješenje prema kojem u slučaju kada za nepoštovanje komunalnih pravila u skladu s člankom 70. stavkom 4. ZGO-a nije moguće utvrditi pojedinačnog odgovornog korisnika odgovaraju svi korisnici koji zajednički koriste spremnik razmjerno udjelima. Zakonodavac je pri tome zanemario uvjet razmjernosti.

Naime, utvrđivanje pojedinog korisnika odgovornog za povrede iz Ugovora o korištenju javne usluge posebno je zahtjevno u višestambenim zgradama u kojima može biti znatan broj pojedinačnih korisnika javne usluge, kao i u slučajevima kada pojedine višestambene zgrade nemaju adekvatan prostor za smještaj spremnika unutar zatvorenog dijela suvlasničke zgrade, već se spremnici nalaze na javnoj površini pa su tako dostupni svima, a ne samo korisnicima određenog spremnika.

S obzirom na to da je korisnicima određenog pojedinog spremnika u takvim situacijama praktično nemoguće kontrolirati tko je nepropisno postupao s otpadom i tko je odgovoran za kršenje Ugovora o korištenju javne usluge, vjerojatne su situacije da će korisnik koji uredno ispunjava svoje zakonske obveze i poštuje Ugovor, biti kažnjen za postupke trećih osoba, a ne za svoje vlastite. Posljedice ovakvog odstupanja od načela osobne odgovornosti su predvidljive. Ovakvo odstupanje od načela osobne odgovornosti dovodi do destimulacije onih korisnika usluge koji pravilno i uredno odvajaju svoj otpad. Onaj tko nije onečišćivač plaća za drugog koji je onečišćivač. Posljedično svaljujući svoj udio troška gospodarenja otpadom na ostale suvlasnike onečišćivači će nastaviti kršiti komunalna pravila odvajanja i odlaganja otpada čime se izravno ugrožava ostvarenje prava na zdrav okoliš iz članka 69. Ustava. Štoviše, dio onih korisnika usluge koji ispravno i uredno odvaja svoj otpad s vremenom će i sami prestati poštovati komunalna pravila kako bi smanjili svoj udio ukupnog troška. Ovakva „utrka prema dnu“ prijeti urušavanjem čitavog sustava razmjerne raspodjele troškova na temelju načela „onečišćivač plaća“.

U konačnici ova mjera koja bi trebala biti poticajna za korisnike javnih usluga u smislu odvajanja otpada dovest će do potpuno drugih rezultata. Ustavni sud stoga ocjenjuje kako zbog svoje nedosljednosti mjera nije sposobna ostvariti svoj deklarirani cilj“.

Daljnje uspoređivanje članka 17. st. 2., 3. i 4. prijedloga Zakona s odredbama članka 61. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada

Prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada   

Očuvanje temeljenih zahtjeva za građevinu i naknadni radovi na zajedničkim dijelovima

Članak 17.

(1) U zgradama koje su izgrađene prije 1965. godine i u zgradama koje su građene bez armirano-betonskih vertikalnih i horizontalnih serklaža ne smiju se izvoditi prorezi u zidovima i ugradnja instalacijskih ormarića za sve vrste instalacija u nosivim zidovima zidanih zgrada.

(2) Na izgrađenim zgradama ne smiju se izvoditi radovi natkrivanja i zatvaranja balkona, lođa i terasa.

(3) Na uličnim pročeljima izgrađenih zgrada ne smiju se postavljati uređaji za hlađenje, grijanje, obnovljive izvore energije, te antenski sustavi.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, navedeni uređaji mogu se postaviti na balkone, lođe ili terase na način da nisu direktno vidljivi s ulice.

(5) Svi građevinski radovi na izgrađenim zgradama moraju se provoditi u skladu s propisima kojima se uređuje područje gradnje i prostornoga uređenja.

Zakon o stanovanju i održavanju zgrada Republike Srbije iz 2016.

Preuzimanje poslova održavanja zgrada i unapređenja svojstava zgrade radi ostvarenja javnog interesa

Član 61

U slučaju kada lica iz člana 15. ovog zakona ne izvrše potrebne aktivnosti na održavanju zgrade, a nesprovođenjem ovih aktivnosti bi mogle da nastanu štetne posledice po život ili zdravlje ljudi, životnu sredinu, privredu ili imovinu veće vrednosti, radove na održavanju zgrade preuzima jedinica lokalne samouprave.

U cilju sprečavanja nastanka štetnih posledica iz stava 1. ovog člana, jedinica lokalne samouprave može odlukom da utvrdi urbanističke zone ili blokove za koje propisuje obavezu izvršenja određenih aktivnosti u održavanju zgrade, odnosno obavezno investiciono održavanje i unapređenje svojstava zgrada, uz mogućnost da se obaveza preduzimanja tih aktivnosti, ako ih ne preduzmu lica iz člana 15. ovog zakona, po osnovu naloga nadležnog organa ispuni prinudno na teret obaveznih lica.

Jedinica lokalne samouprave može odlukom da propiše obavezu održavanja spoljnog izgleda zgrade (fasade) i zabranu promene spoljnog izgleda (zabrana postavljanja klima-uređaja na vidljivom delu zgrade i sl.), uz propisivanje različitih stepena obaveznosti održavanja spoljnog izgleda zgrade, u zavisnosti od urbanističke zone ili bloka u kom se zgrada nalazi.

U slučaju iz st. 1. i 2. ovog člana, jedinica lokalne samouprave ima pravo regresa prema licu koje je bilo dužno da te aktivnosti samo preduzme.

Jedinica lokalne samouprave može doneti odluku kojom predviđa bespovratno sufinansiranje aktivnosti na investicionom održavanju i unapređenju svojstava zgrade iz stava 2. ovog člana, u kom slučaju jedinica lokalne samouprave obezbeđuje sredstva u budžetu za učešće u projektima finansiranja ovih aktivnosti i donosi odluku kojom propisuje postupak dodele sredstava, procenat učešća i uslove pod kojima jedinica lokalne samouprave učestvuje u finansiranju ovih aktivnosti.

Sredstva za finansiranje radova iz st. 1. i 2. ovog člana obezbeđuju se u budžetu jedinice lokalne samouprave.

Radi ostvarivanja javnog interesa u skladu sa članom 2. ovog zakona, jedinica lokalne samouprave donosi akt o minimalnoj visini iznosa o tekućem održavanju zgrada, akt o visini iznosa naknade koju plaćaju vlasnici posebnih delova u slučaju prinudno postavljenog profesionalnog upravnika, kao i akt o minimalnoj visini iznosa izdvajanja na ime troškova investicionog održavanja zajedničkih delova zgrade.

U cilju ostvarivanja javnog interesa u pogledu unapređenja svojstava zgrade, jedinica lokalne samouprave naročito je dužna da najmanje jednom nedeljno obezbedi licima iz člana 15. ovog zakona savetodavnu pomoć za unapređenje energetske efikasnosti zgrade.

Ministar nadležan za poslove stanovanja propisuje kriterijume za utvrđivanje minimalnog iznosa koje određuje jedinica lokalne samouprave za plaćanje troškova iz stava 8. ovog člana.

Vezano za prethodni članak, u RS je tijekom 2023. održana javna rasprava o izradi Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stanovanju i održavanju zgrada u kojem je u potpunosti izmijenjen članak 61., odnosno odredba o zabrani postavljanja klima uređaja je izbačena iz navedenog Nacrta, no predlagatelj to nije uzeo u obzir.

U nastavku slijede odredbe o kućnom redu članka 27. stavci 5., 6. i 7. prijedloga Zakona koje su slične odredbama o kućnom redu članka 76. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada. 

Prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada         

Kućni red

Članak 27.

(1) Kućni red zgrade sastoji se od općih i posebnih odredbi.

(2) Suvlasnik koji se ne pridržava odredaba kućnog reda iz stavka 1. ovoga članka dužan je sredstva iz članka 25. stavka 1. ovoga Zakona, za mjesec u kojem mu je utvrđena povreda kućnog reda, uplaćivati u trostrukom iznosu od iznosa zajedničke pričuve propisanom člankom 25. stavkom 1. ili 5. ovoga Zakona.

(3) Ukoliko bi se od strane istog suvlasnika opetovano ponavljale povrede kućnog reda, suvlasnici mogu pokrenuti i druge pravne mehanizme za poštivanje odredbi kućnog reda.

(4) Povredu kućnog reda iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje predstavnik suvlasnika uz odobrenje natpolovične većine suvlasnika.

(5) Posebne odredbe kućnoga reda suvlasnici svake zgrade mogu dodatno propisati u okviru redovite uprave, ali one ne mogu odstupati od općih odredbi.

(6) Opće odredbe kućnoga reda u zgradama propisuje ministar nadležan za prostorno uređenje i graditeljstvo  pravilnikom.

(7) Pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka, propisat će se uredno korištenje zajedničkih prostora u zgradi, dozvoljeni nivo buke u korištenju posebnih dijelova zgrade, sprječavanje skupljanja otpada u posebnim dijelovima zgrade, vremenski period kućnog mira kao i odstupanja u ograničenim slučajevima, obveze vlasnika stanova koji iznajmljuju svoje stanove, a sve kako bi se stanarima omogućio mir u korištenju stanova.

Zakon o stanovanju i održavanju zgrada Republike Srbije iz 2016.

Kućni red

Član 76

Jedinica lokalne samouprave je u obavezi da u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovog zakona, propiše opšta pravila kućnog reda u stambenim i stambeno-poslovnim zgradama na svojoj teritoriji.

Odlukom o opštim pravilima kućnog reda iz stava 1. ovog člana, jedinica lokalne samouprave naročito određuje dozvoljeni nivo buke u korišćenju posebnih delova zgrade, kao i uslove pod kojima se mogu obavljati određene privredne delatnosti u stambenoj zgradi, odnosno stambeno-poslovnoj zgradi, kako se vlasnicima stanova ne bi remetio mir u korišćenju stanova. 

Pravilima vlasnika može se propisati i kućni red zgrade, koji ne može biti u suprotnosti sa opštim pravilima kućnog reda iz stava 1. ovog člana.

Pratite #Zakon o upravljanju i održavanju zgrada

Drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr-u uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.