Stambena zajednica - projekt
NEKA NOVA RJEŠENJA?

STAMBENA ZADRUGA - Što je to i je li rješenje stambene krize u Hrvatskoj?

Neprofitne stambene zajednice mogle bi, barem prema najavama iz Vlade, biti dio nacionalnog plana stambene politike do 2030. godine. Pilot-projekt uskoro kreće s realizacijom u Križevcima, a što su stambene zajednice, tko će imati pravo natjecati se za stanovanje u zajednici i po kojoj cijeni, otkriva Ivon Pavlović iz Zadruge za etično financiranje.

Pilot-projekt stambene zadruge

U bivšoj spavaonici vojarne u Križevcima uskoro kreće realizacija pilot-projekta prve stambene zadruge, trećeg modela stanovanja (uz život u vlastitoj nekretnini i podstanarstvo) za koji se mnogi nadaju da će, barem donekle, ublažiti krizu stanovanja s kojom se trenutačno suočavamo u Hrvatskoj. Naime, podaci kažu da u našoj zemlji 70 do 80 posto ljudi između 18. i 34. godine živi u roditeljskom domu, a zbog vrtoglavih cijena stambenih kvadrata, ali i samog najma podstanarskih stanova, situacija će, čini se, biti još nepovoljnija. Stoga građani, posebice mladi, bez mogućnosti da se osamostale i osiguraju sebi krov nad glavom, s nadom gledaju prema stambenim zadrugama u kojima najam ne bi trebao prelaziti 30 posto primanja ili će biti najmanje 20 posto povoljniji od tržišnih uvjeta.

- Grad Križevci bio je jedan od partnera na projektu "Poticanje razvoja zadružnog stanovanja", koji je bio sufinanciran putem Europske unije i Europskog socijalnog fonda, a čiji je nositelj bila Zadruga otvorena arhitektura. Grad je svoj doprinos dao izradom glavnog projekta, a u planu je uređenje dijela zajedničkih prostora koje će moći koristiti udruge s područja grada. Očekujemo formiranje stambene zadruge te do kraja godine raspisivanje natječaja za pravo gradnje na navedenom objektu, bivšoj spavaonici vojarne. Osim toga, prijavili smo projekt vezan za uređenje dijela zgrade na EU fondove, a u ovom trenutku još čekamo rezultate natječaja - kažu iz Ureda gradonačelnika Grada Križevaca.

Trenutna cijena kvadrata u Križevcima kreće se oko 2.000 do 2.200 eura. Grad je, inače, još prije nekoliko godina smanjio cijenu građevinskog zemljišta, što je potaknulo brojne sugrađane na gradnju kuća. Osim toga, tu je, kažu, i niz olakšica koje pružaju kako bi se pomoglo mladim obiteljima u izgradnji kuće. Unatoč tim mjerama, mnogi mladi još se uvijek ne mogu "maknuti s mrtve točke". Da su Križevci dobar partner, otvorenih pogleda, s kojim su surađivali i na nekim drugim projektima, smatra i Ivon Pavlović iz Zadruge za etično financiranje, koji je zajedno s Ivanom Vadanjelom iz Zadruge Otvorena arhitektura, uključen u ovaj projekt vrijedan oko 4,2 milijuna eura (bez PDV-a).

Stanarsko pravo

- Izgrađena stambena zgrada bit će u vlasništvu stambene zadruge, a njezini članovi će upravljati imovinom koja je vlasništvo zadruge te će imati pravo korištenja stambenih i zajedničkih prostora u skladu s ugovorom. Stanarsko pravo je doživotno, s mogućnošću nasljeđivanja. Tako gradimo neprofitni stambeni fond - kaže Ivon Pavlović, napominjući da je posebnost ovog modela u zajedničkim prostorijama, koji će obuhvaćati do 30 posto površine, a koji kao takvi podrazumijevaju, primjerice, zajednički vrt, dnevni boravak, praonicu rublja i sl., što u konačnici povoljno utječe i na ekologiju.

Proračunska sredstva lokalne zajednice i fondova EU trebali bi pokriti oko 25 posto investicije. Svoj udio zadrugari će skupljati između sebe, no barem za sada - dok se ovakav model stanovanja bolje zakonski ne regulira - ne mogu računati na kredite komercijalnih banaka. No zato, kaže Ivon Pavlović, postoji interes jedne austrijske financijske institucije vezano za dugoročno kreditiranje ovog projekta.

- Koliki će biti udjeli grada u odnosu na stambenu zadrugu i koji se tiču kapitalnih ulaganja ovisit će o eventualnom sufinanciranju koje grad dobije iz nekog fonda. Grad će svakako morati pronaći neki model kako po što povoljnijim uvjetima dati zgradu na dugotrajno raspolaganje stambenoj zadruzi -  kažu iz Grada Križevaca, a napominju i to da za sad još uvijek ne razmišljaju o još nekoj lokaciji za stambenu zadrugu dok prva ne krene u funkciju te vide koji su potencijali za daljnji razvoj modela.

Ideja stara jedno desetljeće

O ideji osnivanja prve stambene zadruge u Hrvatskoj počelo se razmišljati još prije 10-ak godina, kad se, priča nam Ivon Pavlović, u Berlinu okupila grupa entuzijasta koji su promicali drugačiji oblik stanovanja. Mnogima još uvijek nije jasno ‘tko tu što ima i kakva su njihova prava’, pa - u skladu s praksom u drugim europskim zemljama - vlasnik zgrade je zadruga i njezini članovi koriste je u skladu sa zajednički dogovorenim pravilima. Najvažnije je da korisnici budu ljudi kojima je to stvarno potrebno, odnosno da stan neće završiti na tržištu te da se neće koristiti u komercijalne svrhe, primjerice za turistički ili tržišni najam.

U ovom trenutku, kaže Ivon Pavlović, tek treba definirati tko će se imati pravo natjecati za život u stambenoj zajednici. Do kraja godine, do kada će jedinica lokalne samouprave objaviti javni poziv, trebali bi biti i konačno definirani kriteriji. Najvjerojatnije će se ići u dva smjera: da to budu ljudi koji nemaju nekretninu u svojem vlasništvu, dok bi drugi kriterij mogao biti visina primanja.

Projekt prema španjolskom modelu

U prvoj neprofitnoj stambenoj zadruzi u Hrvatskoj, u Križevcima, bit će tako 36 modernih stambenih jedinica u kojem bi trebalo živjeti stotinjak ljudi. Projekt je napravljen prema modelu koji već sedam godina postoji u Barceloni, kojem je cilj, uz pristupačne domove, promicati održivosti, društvenu uključenost, ali i osnaživanje samih pojedinaca. U bivšem industrijskom postrojenju u Barceloni izgrađena je tako zgrada La Borda drvene konstrukcije s 28 stanova i nekoliko zajedničkih prostora, koja je osvojila i prestižne nagrade za suvremenu arhitekturu. U međuvremenu je samo Sostre Cívic, taj pionir novog modela stanovanja u Španjolskoj, izgradio još 25 stambenih zajednica.

S obzirom na to da je iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine najavljeno da će neprofitne stambene zadruge biti dio nacionalnog plana stambene politike do 2030. godine, za očekivati je da će i banke biti sklonije financirati ovakve projekte. Ivon Pavlović ne vjeruje da ovakav model može biti jedini u rješavanju gorućeg društveno-ekonomskog problema u Hrvatskoj - stanovanja - no kad se sve bolje zakonski regulira, definitivno može imati utjecaj na rješavanje stambene krize. Nakon programa POS, zahvaljujući kojem je diljem Hrvatske izgrađeno 8.600 stanova po maksimalnoj cijeni od 1.350 eura po četvornom metru, sasvim je jasno da je - zbog novih cijena na tržištu - hitno potreban novi vjetar u leđa stambenoj politici.

Sadržaj podržava Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).

Drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr-u uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.