Stambene zadruge - mogu li promijeniti hrvatsku opsesiju vlasništvom?

Opsesija vlasništvom: Povijesni i društveni okvir

Hrvatska je, prema Eurostatu, treća u Europskoj uniji po udjelu građana koji žive u vlastitim nekretninama – čak 91 posto. Ova tradicija ima povijesne korijene u težnji za sigurnošću, obiteljskim nasljeđem i statusom, ali i u nesigurnostima tržišta najma. Anketa provedena u srpnju 2024. potvrđuje sličan trend – 87 posto ispitanika posjeduje nekretninu ili živi u stanu člana obitelji. No, iza ovih brojki krije se druga strana priče.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, čak 30 posto kuća i stanova u Hrvatskoj zjapi prazno, dok su cijene nekretnina za kupnju i najam među najvišima u regiji. Ova neiskorištenost prostora i rastući troškovi stanovanja stvaraju prepreke za one koji nemaju riješeno stambeno pitanje, posebice mlade. Među ispitanicima ankete, 18,9 posto su podstanari, dok 31,8 posto nema vlastitu nekretninu. Što je još zanimljivije, najveći udio podstanara dolazi iz skupine mlađih od 44 godine, koja čini čak 70,2 posto svih koji ovise o najmu ili privremenom smještaju.

Zadružno stanovanje: Mogućnost koja intrigira, ali nije poznata

Unatoč povijesnoj prisutnosti zadruga u Hrvatskoj, model stambenih zadruga i dalje je mnogima nepoznat. Čak 90 posto ispitanika nikada nije imalo doticaja s ovim načinom stanovanja, a samo 8,6 posto zna nekoga tko je tako riješio svoje stambeno pitanje, najčešće u inozemstvu. Jedan od ispitanika čak navodi iskustvo života u zadruzi u Nizozemskoj, gdje je taj model doživio kao financijski prihvatljiv i društveno poticajan.

Ova nepouzdanost dijelom proizlazi iz činjenice da Hrvatska nema institucionalnu podršku za razvoj zadruga. Od ukidanja Hrvatskog saveza zadruga 2020. godine, zadruge nemaju krovnu organizaciju koja bi zagovarala njihove interese, za razliku od drugih europskih zemalja gdje su ovakvi modeli stanovanja često podržani javnim politikama i financijskim mehanizmima. Vidjet ćemo hoće li se to uistinu promijeniti, kako je najavio ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić na predstavljanju plana Nacionalne stambene politike RH u listopadu 2024. godine.

Anketni rezultati: Jesu li Hrvati spremni za promjenu?

Unatoč općem nepoznavanju modela, rezultati ankete pokazuju da je više od polovice ispitanika otvoreno za ideju stambenih zadruga kao alternativnog rješenja. Njih 79 posto smatra da bi zadruge trebale biti dio stambene strategije Hrvatske do 2030. godine. Ovo ukazuje na potencijal za promjenu stava, osobito među mladima i onima koji traže stabilnije i priuštivije stambene modele.

Što je potrebno za uspjeh?

Prema stručnjacima iz Zadruge za etično financiranje, ključ za uspjeh zadružnog stanovanja leži u edukaciji građana i podršci javnih politika. Model poput MOBA-e, koji uključuje doživotno pravo stanovanja uz stabilne cijene najma, može ponuditi sigurnost usporedivu s vlasništvom, dok kolektivno upravljanje omogućuje bolje iskorištavanje resursa i jačanje zajedništva.

U europskim gradovima poput Barcelone i Züricha, stambene zadruge često funkcioniraju kao zajednice koje dijele resurse i prostorne sadržaje, čime se smanjuju troškovi stanovanja, ali i potiče socijalna kohezija. Zadrugari u takvim projektima često dizajniraju zgrade s manjim privatnim prostorima i većim zajedničkim sadržajima, poput kuhinja, vrtova i radnih prostora. Osim što su ekonomski isplative, takve zajednice stvaraju održiv način života koji može biti privlačan suvremenim generacijama.

Zadruge kao dio rješenja

S obzirom na nekontrolirani rast cijena nekretnina, stambene zadruge postaju sve zanimljivija opcija. Uvođenjem ovog modela u nacionalnu stambenu strategiju, Hrvatska ima priliku modernizirati svoje pristupe stanovanju i smanjiti jaz između vlasništva i najma. Pitanje nije hoće li zadružno stanovanje zaživjeti, već kada i na koji način će postati sastavni dio stambenih politika. Hrvatska, zemlja koja voli nekretnine, možda je na prekretnici prema sustavu koji će poticati ne samo vlasništvo, već i zajedništvo.

Izradu i objavljivanje serijala tekstova pod naslovom "Gdje su nestale stambene zadruge?'" autorice Jasmine Džanović, financijski je podržala Agencija za elektroničke medije kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2024. godinu, a u cijelosti ih možete pročitati na portalu Savjeti.hr.

ZGRADOnačelnik.hr je početkom 2025. godine počeo provoditi projekt STANOVANJE PO MJERI koji će isticati ključne izazove priuštivog i održivog stanovanja, otvarati rasprave, nuditi rješenja te utjecati na poboljšavanje susjedskih odnosa, a što će u konačnici stvoriti bolje uvjete za život i potaknuti inovativna rješenja za stanovanje. Samo kroz priuštivo, održivo ali i stabilno (financijski i međuljudski) stanovanje možemo doći do STANOVANJA PO MJERI čovjeka.

Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Stanovanje po mjeri.

Projekt STANOVANJE PO MJERI podržavaju:

INSTITUCIONALNI PARTNERI

ČLANOVI PROJEKTA

PRIJATELJI PROJEKTA

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.