Stambene zadruge: Novi početak starog modela?

Stambene zadruge nekad: Od pomoći radnicima do individualnog vlasništva

Povijest stambenih zadruga u Hrvatskoj seže u socijalističku Jugoslaviju, kada su one bile važan alat za rješavanje stambenih pitanja radničke klase. Jedan od najpoznatijih primjera je zagrebačka zadruga Kooperativ, osnovana 1956. godine. Prema riječima dr. sc. Lidije Butković Mićin sa Sveučilišta u Zadru, Kooperativ je uspješno implementirao načela solidarnosti i samopomoći, dok je kroz suradnju s arhitektima poput Ane Marije Semenčić razvijao projekte poput terasastog naselja Vijenac na zagrebačkom Tuškancu.

No s vremenom su stambene zadruge u Hrvatskoj poprimile drugačiji karakter. Stanovi su postajali privatno vlasništvo pojedinaca, a zadruge su gubile svoju ulogu kolektivnog upravljanja. Posljedica toga je stagnacija zadrugarstva, a nakon 1990. godine, većina je stambenih zadruga ugašena.

Novi modeli: Što razlikuje današnje zadruge?

Suvremene stambene zadruge, kakve zagovara, primjerice, udruga Pravo na grad, temelje se na trajnom kolektivnom vlasništvu, neprofitnom djelovanju i održivom upravljanju stambenim fondom. Po riječima arhitekta Maura Sirotnjaka, cilj je zadržati stambene jedinice izvan tržišnih špekulacija i omogućiti priuštivost stanovanja za širi krug građana. Višak vrijednosti koji zadruge generiraju reinvestira se u nove projekte, čime se širi dostupnost stanova.

Jedna od ključnih karakteristika suvremenih modela su zajednički prostori unutar zgrada - od kuhinja i praonica rublja do radnih prostora. Upravljanje i korištenje ovih prostora reguliraju interni sporazumi među članovima, čime se dodatno jača zajedništvo. A kroz suradnju s lokalnim samoupravama, zadruge mogu pružiti dodatnu društvenu vrijednost. Gradovi, primjerice, mogu rezervirati dio prostora za socijalne usluge, poput stanova za starije osobe ili društvene grupe u riziku, ističe Antonija Komazlić, sociologinja iz udruge Pravo na grad.

Zašto su zadruge važne danas?

S rastom cijena nekretnina i sve težim uvjetima za kupovinu stana, stambene zadruge mogu postati ključni alat za osiguranje dostupnog stanovanja. Goran Jeras upravitelj Zadruge za etično financiranje naglašava da suvremene zadruge nisu samo odgovor na ekonomske izazove, već i prilika za društvenu i ekološku održivost. Modeli zadruga u inozemstvu, poput berlinskog Mietshäuser Syndikat ili španjolskih stambenih zadruga, pokazuju kako zajednički pristup može biti odgovor na problem prevelikih troškova i tržišnih špekulacija.

Hrvatska, međutim, tek treba krenuti tim putem. Pilot-projekti poput onog u Križevcima, na kojem rade organizacije poput MOBA-e, tek trebaju dokazati izvedivost ovog modela na domaćem tlu.

Izazovi i prilike u Hrvatskoj

Jedan od najvećih izazova za razvoj stambenih zadruga u Hrvatskoj je neusklađeni zakonodavni okvir. Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić najavio je izmjene Zakona o zadrugama kako bi se olakšala procedura osnivanja neprofitnih stambenih zadruga. Plan uključuje i izgradnju 1.200 stambenih jedinica kroz aktivnu zemljišnu politiku.

No, osim zakonodavstva, ključan je i mentalitet. Suvremeni modeli zadruge zahtijevaju povjerenje, zajedništvo i odustajanje od koncepta individualnog vlasništva. Mlađa generacija, odrasla na principima ekonomije dijeljenja, već pokazuje interes za ovakav način stanovanja.

Budućnost stambenih zadruga: Povratak kolektivnom stanovanju

Stambene zadruge nisu samo rješenje za stanovanje, već i društveni eksperiment u kojem se preispituju granice kolektivnog djelovanja. Hoće li Hrvatska slijediti primjere iz Europe i iskoristiti potencijal ovog modela, ovisi o suradnji građana, stručnjaka i države.

Nova, 2025. godina bit će Svjetska godina zadruga, i to je pravo vrijeme za novi početak. Stambene zadruge mogle bi postati ključ za održivo, priuštivo i pravedno stanovanje u budućnosti - ako im damo šansu.

Izradu i objavljivanje serijala tekstova pod naslovom "Gdje su nestale stambene zadruge?'" autorice Jasmine Džanović, financijski je podržala Agencija za elektroničke medije kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2024. godinu, a u cijelosti ih možete pročitati na portalu Savjeti.hr.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.