Stanovanje nekad i sad: Temeljne razlike, priuštivost i izazovi današnjice

Sve države Europske unije svjesne su kako im nedostaje stambenog prostora. U Hrvatskoj imamo sustav poticajne stanogradnje, međutim, taj sustav ne pokriva sve aspekte potreba za stanovanjem. Naime, još uvijek nemamo razrađene alternative poput povoljnih najmova niti jasan suodnos između socijalnog i komercijalnog stanovanja.

Na ovogodišnjoj konferenciji ArhiBau.hr 2024., s temom Stanovanja budućnosti, jedno od ključnih pitanja bit će upravo kako osigurati priuštivo stanovanje u modernom dobu, s obzirom na sve veće izazove tržišta i društva.

Priuštivost nekad i sad

Nekada je stanovanje bilo uvelike vezano uz obitelj i zajednicu. U ruralnim krajevima ljudi su živjeli u više generacijskim kućanstvima, a gradnja je bila sporija i prilagođena lokalnim uvjetima. Cijene nekretnina bile su relativno stabilne, a mogućnost kupnje ili gradnje stana bila je dostupnija širokom sloju društva.

Danas, međutim, stanovanje je suočeno s brojnim izazovima. Promet nekretninama u Hrvatskoj usporava, dijelom zbog visokih kamatnih stopa koje negativno utječu na potražnju. 

Cijene nekretnina ne padaju, već prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) i dalje rastu, dok je Hrvatska narodna banka (HNB) upozorila da je nastavak rasta cijena nekretnina, potaknut investicijskom potražnjom za kratkoročni najam, najveća prijetnja financijskoj stabilnosti zemlje.

Hrvatski plan za 2024. i 2025.

Hrvatska se suočava s izazovima nedostatka priuštivih stambenih rješenja, unatoč postojećem sustavu poticajne stanogradnje. Nacionalni plan stambene politike za 2024. i 2025. cilja povećati priuštivost stanovanja kroz poticanje socijalne stanogradnje i održivih gradnji. 

Potpredsjednik Vlade Branko Bačić naglašava da će plan uključivati smanjenje iseljavanja, olakšanje života starijim osobama i naseljavanje kadrova potrebnih za rast domaćeg gospodarstva. Grad Zagreb već razvija projekte poput izgradnje 300 novih stanova za priuštivi najam u naselju Podbrežje, s ukupnom investicijom od 40 milijuna eura.

Primjeri iz regije: Nizozemska, Danska, Austrija i Njemačka

Kako bi se hrvatski stambeni sustav razvijao u pravom smjeru, važno je proučiti primjere iz drugih zemalja. 

Dok Hrvatska tek razvija Nacionalni plan stambene politike do 2030., naši susjedi, poput Slovenije, već poduzimaju konkretne korake. Slovenska vlada planira godišnje ulagati 100 milijuna eura u gradnju stanova za javni najam kako bi riješila problem priuštivog stanovanja. Ova sredstva namijenjena su stanovima koje grade republički i općinski stambeni fondovi, a cilj je osigurati stabilan izvor stanovanja za one koji si ne mogu priuštiti tržišne cijene.

Nizozemska se ističe po svom sustavu socijalnog stanovanja, koji osigurava stanove za one s niskim primanjima kroz dugoročne najmove. Gradovi poput Amsterdama već desetljećima implementiraju javne politike koje uravnotežuju tržišne i socijalne potrebe.

Danska je poznata po modelima kooperativnog stanovanja, gdje stanari upravljaju stambenim zgradama. Ovaj model ne samo da smanjuje troškove već i omogućuje zajednici veću autonomiju nad održavanjem svojih zgrada, što može poslužiti kao primjer za razvoj zajedničkih stambenih projekata u Hrvatskoj.

Austrija, posebice Beč, nudi jedan od najrazvijenijih modela socijalne stanogradnje u Europi. Grad kontinuirano ulaže u razvoj priuštivih stanova, omogućujući tako pristupačne opcije za sve slojeve društva. Bečki model postaje referenca za mnoge gradove diljem Europe, jer nudi ravnotežu između priuštivosti i visoke kvalitete stanovanja.

U Njemačkoj, osobito u Berlinu, regulacija cijena najma i snažan javni sektor stambenog zbrinjavanja omogućuju održivije uvjete stanovanja. Usporedno, inicijative poput Europske nagrade za odgovorno stanovanje (ERHA) prepoznaju najbolje prakse u pružanju socijalnog i priuštivog stanovanja, koje može poslužiti kao inspiracija za daljnji razvoj u Hrvatskoj.

Što možemo naučiti?

Na ovogodišnjoj konferenciji ArhiBau 2024. raspravljat će se o strategijama za unapređenje stambenih uvjeta u Hrvatskoj. Fokus konferencije na stanovanje budućnosti pruža platformu za razmjenu iskustava iz regije i šire. Hrvatska se suočava s brojnim izazovima, od rastućih cijena nekretnina do nedostatka socijalnih i povoljnih stanova, no uz primjenu međunarodnih primjera i stvaranje inovativnih rješenja, postoji potencijal za stvaranje održivih i priuštivih stambenih rješenja.

Iskustva zemalja poput Nizozemske, Danske, Austrije, Slovenije i Njemačke pokazuju da je moguće kombinirati socijalno orijentirane modele s tržišnim strategijama kako bi se stvorila održiva stambena rješenja. 

Hrvatska, uz pomoć međunarodnih primjera i kroz interdisciplinarni pristup, može razviti strategije koje će osigurati stambenu priuštivost za buduće generacije. 

ArhiBau 2024. bit će ključna platforma za ove rasprave i razvoj smjernica za stambenu politiku u godinama koje dolaze.

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.