- Šef splitske Čistoće: Imamo ŠEST ključnih operativnih problema
- Trećina stanovnika EU noću trpi prekomjernu buku
- Energetskim sektorom dominiraju muškarci. Je li vrijeme za promjene? Saznajte na konferenciji
- Šef zagrebačke Čistoće: Možemo reći da su građani puno zadovoljniji nego prije
- Energetski prioriteti EK za 2025.: I stanovanje treba uključiti u energetske planove
- Možemo li prestati bacati novac na loše zgrade?
- Od otpada do bogatstva: Kako pepeo može postati ključna sirovina za budućnost
- Kako pokrenuti stambenu zadrugu: Vodič korak po korak
- Legrad dodjeljuje sredstva za uređenje nekretnina
- Predstavnici suvlasnika i upravitelji su kriminalci?

A ako ste mislili da smo u nekim segmentima stanovanja najgori u Europi ili da imamo najveće probleme u EU, varate se.
Podaci i statistike uvijek pokazuju nešto zanimljivo. Uvijek. Tko tvrdi suprotno, laže. Može li se statistikama i podacima manipulirati? Naravno da može, ali ne tako da se lažiraju, nego da se promjenom kuta gledanja i stajališta može prikazati drugačija slika.
Nedavno je u medijima osvanuo tekst prenesen iz britanskog Guardiana o problemu rasta cijena nekretnina, najma i priuštivosti stanovanja u Europi. Ogroman je ovo problem s kojim se teško suočavaju financijski moćnije članice EU-a, a pogotovo Hrvatska. Situacija u Europi nije sjajna, problem se rapidno širi po cijelom kontinentu i postavlja se pitanje što će se dogoditi - pucanje tržišta nekretnina (kakvo smo imali prilike vidjeti 2008. i 2009. godine u SAD-u, pa se to prelilo u Europu) što će dovesti do većih ekonomski problema ili će se "gasiti požari" dok se ne smisli neko konkretnije rješenje ili će se dosta promijeniti "stambena" paradigma.
No, da ne filozofiramo, vratimo se malo unatrag - podaci. Naime, The Guardian je objavio analizu stanja stambenog tržišta u Europi, a naši mediji prenijeli. Nažalost, u tim objavljenim analizama nema podataka za Hrvatsku. No, mi smo ih izvukli. Naime, The Guardian je svoju analizu napravio na temelju publikacije Eurostata - Housing in Europe 2023. U toj publikaciji, detaljno su obrađeni podaci za sve članice Europske unije, pa tako i Hrvatske. Zanimljiv je položaj Hrvatske u raznim segmentima.
Gdje smo mi?
Tržište nekretnina u Hrvatskoj nije jednoslojno, jednostavno, harmonizirano kao ni bez problema. Cijene nekretnina u kupoprodaji na rekordno su visokim razinama. S obzirom na to da je potražna za kupnjom i prodajom drastično pala u prvome kvartalu ove godine, tako se fokus prebacio na najam gdje su tražene cijene skočila preko 20 posto.
Samo mala digresija, u trenutku pisanja ovoga teksta, održava se Eurosong. Hrvatski predstavnik prošao je u finale, a s obzirom na to da ima najbolje šanse za prvo mjesto, strani turisti već su počeli rezervirati smještaj u Zagrebu za svibanj 2025. godine. To je dovelo do skoka cijena najma od nevjerojatnih 295 posto! Mislim da je svima jasno koliko je osjetljivo naše tržište nekretnina, pa čak i na ovakve događaje.
No, činjenica jest da se tržište nekretnina u Hrvatskoj nalazi pred velikim izazovom. U podacima Eurostata analiziraju se brojne teme, prikazat ćemo većinu njih. A ako ste mislili da smo u nekim segmentima najgori u Europi ili da imamo najveće probleme u EU, varate se.
NAPOMENA - analiza se temelji na podacima iz 2022. godine, dok se podaci za 2023. prikupljaju i polako unose u Eurostatove baze. U nekim dijelovima ćemo prokazati i podatke u 2023. godini, ali i pokazati trend kretanja unazad nekoliko godina.
Tko je vlasnik?
Više od dvije trećine ljudi u EU živjelo je u kućanstvima koja su posjedovala svoj dom. Biti vlasnik ili stanar nešto je što se značajno razlikuje među državama članicama. U EU je 2022. godine 69 posto stanovništva živjelo u kućanstvu koje posjeduje vlastiti dom, dok je preostalih 31 posto živjelo u unajmljenom domu. Najveći udjeli vlasništva zabilježeni su u Rumunjskoj (95 % stanovništva živjelo je u kućanstvu koje posjeduje vlastiti dom), Slovačkoj (93 %), HRVATSKOJ (91 %) i Mađarskoj (90 %).
U svim državama članicama, osim u Njemačkoj, vlasništvo je bilo češće. U Njemačkoj je tako iznajmljivanje bilo nešto uobičajenije s 53 posto stanovništva koji su podstanari. Slijede Austrija (49 %) i Danska (40 %).
Izvor: Eurostat
Kuća ili stan?
Nešto više od polovice stanovništva EU živjelo je u kući. Život u kući ili stanu također se razlikuje među državama članicama, a razlikuje se i ovisno o stupnju urbanizacije, odnosno živite li u gradu, mjestu ili predgrađu ili ruralnom području.
U EU je 2022. godine 52 posto stanovništva živjelo u kući, dok je 47,5 posto živjelo u stanu (0,5 % živjelo je u drugom smještaju, kao što su čamci i kombiji). Kuće su najčešće u dvije trećine država članica. Irska (89 %) bilježi najveći udio stanovništva koji živi u kući, a slijede Nizozemska (79 %), HRVATSKA i Belgija (obje 77 %). Treba napomenuti da to uključuje kuće u nizu. Najviši udjeli stanova zabilježeni su u Španjolskoj (66 %), Latviji (65 %, podaci iz 2021.), Njemačkoj (63 %) i Estoniji (61 %).
U gradovima je 72 posto stanovništva EU živjelo u stanu, a 28 posto u kući.
Izvor: Eurostat
TIJESNO NAM JE
Broj soba po osobi
U prosjeku govorimo o 1,6 soba po osobi. Veličina stambenog prostora može se mjeriti kao prosječan broj soba po osobi. U EU je 2022. u prosjeku bilo 1,6 soba po osobi. Među državama članicama najveći broj soba po osobi zabilježen je na Malti (2,3 sobe po osobi), zatim Luksemburg (2,2 sobe), Belgija, Irska i Nizozemska (sve 2,1 sobe). Na drugom kraju ljestvice bile su Poljska, Rumunjska i Slovačka (sve 1,1 sobe), kao i Latvija (podaci za 2021.) i HRVATSKA (obje s 1,2 sobe u prosjeku po osobi).
Zanimljivo je spomenuti da se u ovim podacima nalaze i Crna Gora i Srbija, koje su, zapravo, na vrhu popisa - Crna gora (0,9 osoba po sobi) i Srbija (1,0 osoba po sobi).
Izvor: Eurostat
Broj osoba po kućanstvu
S druge strane, u EU-u je 2022. godini bilo prosječno 2,3 osobe po kućanstvu. Među državama članicama taj se broj kretao od 3,1 osobe u Slovačkoj, 2,9 u Poljskoj i 2,7 u HRVATSKOJ, do 2,0 osobe u Danskoj, Njemačkoj, Litvi i Švedskoj, a 1,9 osoba u Finskoj.
Izvor: Eurostat
KVALITETA STANOVANJA
Prenapučen dom
Otprilike 17 posto stanovništva EU živjelo je u prenapučenom domu. Kvaliteta stanovanja može se mjeriti na mnogo načina. A jedno je žive li ljudi u prenapučenom domu. Kućanstvo je prenapučeno ako ima na raspolaganju manje od minimalnog broja soba koje se smatraju odgovarajućim: jedna soba za kućanstvo, po paru, po svakom odraslom samcu, po paru samaca istog spola u dobi od 12 do 17 godina, za svaka osoba od 12 do 17 godina koja nije uključena u prethodnu kategoriju, te po paru djece do 12 godina.
U EU-u je 2022. godine 16,8 posto stanovništva živjelo u takvom domu, što je udio koji je pao s 19,1 posto u 2010. godini.
Godine 2022. najveće stope prenapučenosti zabilježene su u Latviji (41,7 %), Rumunjskoj (40,5 %) i Bugarskoj (36,2 %), a najniže na Cipru (2,2 %), Malti (2,8 %) i Nizozemskoj (2,9 %). U HRVATSKOJ je ta stopa iznosila 32,7 posto i nalazi se na četvrtome mjestu prenapučenosti.
Potrebno je naglasiti kako ova stopa konstantno pada od 2011. godine kada je iznosila 44,6.
Izvor: Eurostat
Nedovoljno nastanjen dom
Kako svako lice ima i naličje, tako i podatak o prenapučenom domu ima svoju drugu stranu - nedovoljno nastanjen dom. To znači da se smatra prevelikim za potrebe kućanstva koje u njemu živi. Klasični uzrok nedovoljne zauzetosti su stariji pojedinci ili parovi koji ostaju u svojim domovima nakon što su njihova djeca odrasla i otišla.
U EU-u je 2022. trećina stanovništva (33,6 %) živjela u nedovoljno nastanjenom domu, a taj je udio prilično stabilan od 2010.
U 2022. najveći udio nedovoljno nastanjenih domova zabilježen je na Malti (72,3 %), Cipru (70,9 %) i Irskoj (67,3 %), a najmanji u Rumunjskoj (7,3 %), Latviji (9,4 %) i Grčkoj (11,3 %).
Što se tiče Hrvatske, 14,7 posto ljudi živi u nedovoljno nastanjenih domovima, što je upola niže od prosjeka EU-a. Za razliku od podataka stope prenapučenosti koja kontinuirano pada od 2011. godine, ova stopa nedovoljno nastanjenih domova konstantno raste od 2012. godine.
Izvor: Eurostat
ZAKLJUČAK OVOG DIJELA ANALIZE
Hrvati vole nekretnine i 91 posto stanovništva živi u nekretnini kojoj je vlasnik, što je za 22 postotna poena više nego prosjek Europske unije. Više od tri četvrtine hrvatskog stanovništva živi u kućama, a 22 posto živi u stanovima. U odnosu na europski prosjek, to je za 25 postotnih poena više (za kuće), odnosno manje (za stanove).
Što se tiče veličine kućanstva, nismo najgori u Europi, ali nam je skučeno. Naime, Hrvatska je na četvrtome mjestu (odozdola) po broju soba po osobi. Mi imamo 1,2 sobe po osobi u kućanstvu i to je upola manje nego na Malti. Istodobno, na trećem smo mjestu po broju ukućana u Europi. U Hrvatskoj je to 2,7 osoba, a primjerice u Finskoj je to manje od dvije osobe po kućanstvu (1,9). Dakle, možemo zaključiti da je u Hrvatskoj život u kućanstvu "tijesan".
Taj zaključak i dokazuje podatak prenapučenosti gdje se ta stopa dvostruko viša od europskog prosjeka. Iako nam ova stopa konstantno pada već godinama, nalazimo se na petome mjestu u Europi. S druge pak strane, udio ljudi koji živi u nedovoljno nastanjenim domovima upola je niža od europskog prosjeka.
Nastavi ćemo secirati ostale podatke Eurostata koji će pokazati koliko su hrvatska kućanstva siromašna te koliko udio stanovnika živi u neadekvatnim uvjetima.
Drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr-u uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.
Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!
*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.
- NOVI ZAKON
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada
- NOVI PROJEKT ZGRADONAČELNIK.HR-A
STANOVANJE PO MJERI - Priuštivo, održivo i stabilno!
- KONFERENCIJE, RADIONICE, EDUKACIJE...
Događanja vezana uz vaš dom i nekretnine - siječanj/veljača/ožujak 2025.