urbana obnova, urban renewal
Izvor: geralt/pixabay
ISTRAŽIVANJE

Što je urbana obnova i zašto je ona izrazito važna

Urbana obnova (engl. urban renewal), revitalizacija, regeneracija i rekonstrukcija vrlo se slično definiraju jer općenito imaju cilj uređenje zapuštenih i ostarjelih prostora gradova. Svi pojmovi uglavnom imaju drukčiji prizvuk, tumačenje i specifičnosti sagledavaju li ih različite struke kao što su urbanisti, arhitekti, sociolozi ili ekonomisti.

Razlika je ponajviše u tome koliko će gradskog prostora i koje socijalne slojeve urbana obnova obuhvatiti, a najčešće se odnose na uređenje i revitalizaciju centralnih dijelova (trgova, ulica i blokova), ali i zgrada od posebne kulturne vrijednosti, ističe se, među ostalim, u radu koji su objavile Anđelina Svirčić Gotovac, Jelena Zlatar Gamberožić i Mirjana Adamović iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Proces urbane obnove u europskim gradovima od šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća bio je povezan s pomodnim pokretom očuvanja i rekonstrukcije povijesnog nasljeđa, čime se nastojalo gradovima vratiti prijašnji izgled naglašavajući pritom njihove povijesne vrijednosti. Ti su centralni prostori ujedno i najatraktivniji javni prostori gradova. Građani su vezani uz taj prostor na specifičan način budući da on prezentira povijesne i kulturne vrijednosti grada te se tako pokazuje i njegov identitet. Na taj odnos utječu ponajviše akteri koji provode urbanu politiku i donose odluke o obnovi i revitalizaciji tih specifičnih gradskih prostora.

Urbana obnova sastavni je dio urbane politike jednog grada te ovisi o modelima suradnje s različitim akterima, ali i sredstvima koje politika u nju ulaže, pa je i vrlo kompleksna.

Pristup urbanoj preobrazbi obuhvaća:

  • temeljnu infrastrukturno-oblikovnu obnovu
  • rješavanje društveno-ekonomskih pitanja
  • brigu za zaštitu okoliša
  • stvaranje održivih urbanih procesa

Programima urbane obnove se nastoji:

  • podići kvaliteta života i stanovanja
  • povećati infrastrukturna opremljenost susjedstva
  • dovesti ili osnažiti rekreacijske, kulturne i socijalne sadržaje

Obnova grada neprekinut je proces njegova uređenja, nije samo sanacija već je i unapređenje i povećanje ukupne vrijednosti izgrađenoga prostora. Svi ti programi i modeli često se ostvaruju samo djelomično, pogotovo na primjerima gradova u tranziciji ili postsocijalističkih gradova kao što je Zagreb. U njemu su se već od 1990-ih, a naročito od 2000-ih, događale izrazito velike promjene najvažnijih gradskih lokacija, koje često nisu kao krajnji cilj imale cilj procese sustavne revitalizacije i obnove, već samo parcijalnu i često privatnu intervenciju u određeni prostor.

Primjeri transformacija grada Zagreba koji se smatraju obnovom ('obnova' trgova, visoka poslovna izgradnja, trgovački centri, podzemne garaže itd.) napravljeni su isključivo prema interesima investitora i nose sa sobom razne negativne posljedice:

  • opterećenje infrastrukture
  • neprofitabilnost za grad
  • stvaranje prometnih gužvi
  • promjenu vizure i identiteta grada
  • smanjenje broja trgovina u gradskom centru
  • stvaranje novih potencijalnih brownfieldsa
  • stihijsku izgradnju
  • loše pozicioniranje novih elemenata i građevina 

Time, na temelju procesa komercijalizacije prostora, na atraktivnijim gradskim lokacijama dolazi do uglavnom financijskog ulaganja u gradnju i obnovu, ali i odlučivanja o budućem izgledu i identitetu postsocijalističkih gradova. U takvom je kontekstu proces urbane obnove otežan i najčešće parcijalan.

Dosadašnja su sociološka istraživanja u nas pokazala da velik dio planirane obnove nije ostvaren i da je sustavna urbana obnova ustupila mjesto kratkoročno planiranim gradskim projektima. Utjecaj takvih intervencija i 'obnove' ne samo na fizičku i socijalnu infrastrukturu grada već i na njegovu vizuru i identitet je negativan.

U takvoj je situaciji urbana obnova kao socijalna i fizička revitalizacija grada u smislu podizanja kvalitete života građana te kao obnova kulturno-povijesne baštine ostala neispunjena do danas.

Već su početkom 1990-ih mnogi upozoravali, među njima i urbani sociolog Ivan Rogić, kako praksu obnove starih jezgara kod nas uopće ne možemo zvati revitalizacijom ili urbanom obnovom u punom smislu riječi, te je imenuju zamjenskim tipovima:

  1. radikalnom cityzacijom
    • Ovaj tip označava revitalizaciju u smislu reduciranja gradske jezgre na skup scenografskih elemenata, jer novi 'korisnik' jezgre nije više odrediv na individualnoj razini, u liku stalnog stanovnika, već je sveden na subjekte tercijarnog sektora: hotele, banke, trgovine.
  2. elitizacijom
    • To označava one pokušaje obnove koji se oslanjaju na bogatije slojeve stanovnika. Obnova se u tom smislu odvija kao skup postupaka kojima se operacionaliziraju interesi investicijski najsposobnijih slojeva i pojedinaca. Takav primjer prisutan je u obnovi Gornjega i Donjeg grada u Zagrebu.
  3. zgušnjavanjem funkcionalnog konteksta
    • Ovaj tip označava koncentraciju djelatnosti, tj. pluralizaciju ekonomskih aktivnosti i poslova, a život u staroj jezgri dopušten je tek toliko koliko je potrebno da bi se promovirao rad.
  4. oronulom svakodnevnicom
    • Ovaj tip nije planska opcija, već je posljedica nepriznavanja posebne uloge stare jezgre u reprodukciji i obnovi grada, pa se zapravo radi o odsutnosti planskih intervencija.

Međutim, kako dalje naglašavaju autorice, obnova središta grada potrebna je da ne bi došlo do potpune zapuštenosti grada ili odsutnosti obnove kulturno-povijesnog naslijeđa, ali i zbog stabilnosti sociodemografske strukture stanovništva u smislu njegove mješovitosti ili heterogenosti. Često se iz intencije uređenja i rekonstrukcije specifičnih gradskih područja proces urbane obnove transformira u proces gentrifikacije ili elitiziranja pojedinog dijela grada, što ostavlja uglavnom ekonomske posljedice vidljive u gradnji šoping-centara (primjer šoping-centra Cvjetni na Cvjetnom trgu u Zagrebu).

Nekoliko godina unazad taj proces poprima i oblik turistifikacije i apartmanizacije, kada se stanovnici zbog iznajmljivanja svojih nekadašnjih stanova i njihovog pretvaranja u apartmane sele izvan središta grada. Time se ekonomski profit stavlja iznad funkcije stanovanja, čime nepovratno dolazi do trajnog iseljavanja i napuštanja jezgre. U cilju očuvanja najvećih vrijednosti grada i gradskog središta komercijalizacija kojom se prostor promatra kao objekt ostvarivanja dodatnog profita trebala bi biti zamijenjena dugoročno održivim programima obnove, otpornima na globalizacijske i komercijalizacijske utjecaje. U kontekstu razvoja prostora gradova model obnove gradskih središta posebno je važna tema nakon određenih elementarnih nepogoda, a u zagrebačkom slučaju potresa iz ožujka i prosinca 2020. godine.

Urbana obnova, širenje glasa o njoj i edukacija svih dionika jedna je od tema projekta ZGRADOnačelnik.hr-a OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! na kojem je jedan od partnera i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. 

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerEnergia Naturalis (ENNA)Grad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuKončarUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingForum.hrmonitor.hrposlovni.fmProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.