cijene
Izvor: Pexels.com
SATRAO IH NAJAM

Što se događa u Europi? Države bacile šapu na tržište nekretnina

Cijene najma u posljednje su desetljeće odletjele u nebo! Europske države i gradovi intenzivno se bore i pokušavaju sniziti nerealne cijene najma. A u Hrvatskoj? 

Cijene nekretnina i najma rastu kako u Hrvatskoj, tako i u cijeloj Europi. Visoke cijene posljedica su raznih stvari, no dviju sigurno - ponude i potražnje. Sve većom migracijom u urbane sredine u posljednjih se nekoliko godina stvorila velika količina ljudi koja vapi za smještajem. 

U Hrvatskoj je slična situacija, a o rastu cijena možete više pročitati OVDJE.

No, za razliku od Hrvatske, u kojoj cijene strelovito rastu i u kojoj država još uvijek ništa ne radi po tom pitanju, u državama Europske unije vuku se, u najmanju ruku, zanimljivi potezi. 

Problem previsokih stanarina i njihovog kontinuiranog rasta širi se Europom - u Berlinu, Frankfurtu, Kölnu i Stuttgartu, građani su počeli i prosvjedovati, a u Barceloni, u kojoj su stanarine porasle više od 50 posto u samo pet godina, stanodavci u najpopularnijim naseljima morat će sklapati ugovore s cijenama koje će vlada unaprijed odrediti. Lokalne vlasti u Amsterdamu, pak, planiraju prisiliti vlasnike domova da u njima stanuju najmanje tri godine prije nego što ih počnu iznajmljivati.

BERLIN

Prije dvije godine gradske vlasti odlučile su se na zamrzavanje cijena najma da bi utišale bijesne građane. U posljednjih deset godina stanarine su se i više nego udvostručile, a analitičari taj skok smatraju posljedicom sve raširenije privatizacije nekadašnjih državnih nekretnina. Ta odluka stupila je na snagu prošle godine. No njemački Ustavni sud donio je presudu početkom ove godine prema kojoj je ta odluka berlinskih gradskih vlasti neustavna i mogla bi imati značajne međunarodne implikacije.

Nekoliko mjeseci nakon toga, prošao je referendum za prisilno otkupljivanje stanova privatnih velikih tvrtki koje imaju monopol nad tržištem nekretninama. Svrha referenduma je oduzimanje stanova velikim kompanijama poput Deutche Wohnen i Vonovia koji imaju monopol na tržištu nekretninama i iznajmljivanjima stanova, i tako smanjiti cijene najamnina za stanove.

Grad Berlin bi trebao otkupiti oko 240.000 stanova po dogovorenim cijenama, a velike kompanije poput tvrtke Vonovia morat će ih prodati. Referendum nije obvezujući, ali je sasvim jasno da će se nova gradska vlast (koja je izabrana prije nekoliko tjedana) morati itekako ozbiljno pozabaviti ovim problemom.

Inače, oko 85 posto stanovnika Berlina živi u unajmljenim stanovima. 

BARCELONA

Barcelona je krenula među prvima, s gradonačelnicom Adom Colau, koja je nastojala ograničiti cijene najma i strože regulirati turistički najam preko digitalnih platformi. U lipnju 2019. Barcelona je bila među deset gradova potpisnika pisma upućenog EU u kojem traže pomoć u rješavanju problema kratkoročnog najma. 

Od 2011. gradske su vlasti uvele dozvole za apartmane namijenjene kratkoročnom najmu, ali je izdavanje dozvola za središte Barcelone zamrznuto 2014. godine.

Grad je 2018. uveo sustav identifikacije iznajmljivača koji omogućuje provjeru zakonitosti iznajmljivanja apartmana oglašenih na internetu. Na kraju, u kolovozu prošle godine gradske su vlasti uvele privremenu zabranu iznajmljivanja apartmana na kraće od mjesec dana. Ta bi mjera mogla postati trajna.

PARIZ

Pariz je, pak, u dva navrata limitirao visinu stanarina. Prvi pokušaj je srušen na sudu, pa su sredinom 2019. gradske vlasti ponovno uvele kontrolu, određujući referentnu najamninu za pojedina gradska područja. Referentna najamnina određena je za svako područje Pariza zasebno, a stanovi se neće moći iznajmiti po cijeni koja bi bila viša za 20 posto od referentne. 

Procjenjuje se da su cijene najma u Parizu u posljednjih 15 godina porasle više od 50 posto.

ŠPANJOLSKA

Predlaže se nacrt zakona o kontroli najma. Ranjive obitelji i mladi odrasli u najvećim španjolskim gradovima bili bi glavni korisnici predloženog zakona. Iako još nije objavljen prijedlog zakona, službenici su rekli da će uključivati smanjenje poreza do čak 90 posto za one stanodavce koji imaju manje od devet nekretnina i odluče spustiti cijene najma.

Najkontroverznija odredba u nacrtu zakona odredila bi, pišu mediji, ograničenje povećanja cijena za stanodavce s više stambenih nekretnina, što je potez namijenjen velikim tvrtkama za nekretnine i investicijskim fondovima. Predloženim zakonom izdvojilo bi se 30 posto stambenih jedinica za iznajmljivanje, umjesto da se stavi na raspolaganje ljudima za kupnju po sniženoj cijeni, a značajno bi se povećali lokalni porezi na prazne stambene nekretnine.

HRVATSKA

Cijene nekretnina u Hrvatskoj u posljednjih pet godina strelovito rastu. Cijene stanova za prodaju skočile su i 50 posto, najam je također otišao u nebo. No još uvijek nema plana države u zauzdavanju cijena. 

Problemi s tržištima nekretnina, bilo najma bilo kupoprodaje, u Europi nisu bezazleni. Cijene su visoke, sve manje ljudi može si priuštiti život u gradovima. Možda je vrijeme za povratak u ruralne krajeve...

Ako ste predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati, uključite se OVDJE. Ako želite znati više o pravima i obvezama suvlasnika u zgradi te pratiti ovu tematiku, kliknite OVDJE. A ako želite saznati rješenja vaših problema u zgradi, pročitati prave savjete, pratite OVDJE.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.