siromaštvo
Izvor: Manuel Alvarez/Pixabay
NEŠTO SE (PO)KREĆE

Što se može i što se čini po pitanju suzbijanja energetskog siromaštva

Energetsko siromaštvo manifestira se ili kroz potpuni izostanak pristupa pojedinoj energetskoj usluzi (npr. nedostupnost električne mreže) ili kao nemogućnost kućanstava da podmire troškove povezane s korištenjem pojedine energetske usluge u razini prihvatljivoj po kulturološkim, društvenim i zdravstvenim kriterijima (npr. plaćanje računa za energiju). Detaljno pojašnjenje ovog sve većeg problema dali su nam Grad Zagreb, REGEA i Anamari Majdandžić iz DOOR-a.

Definicija energetskog siromaštva

U Hrvatskoj još uvijek ne postoji jedinstvena i prihvaćena definicija energetskog siromaštva, međutim partneri na projektu Empowered - Osnaživanje žena da djeluju protiv energetskog siromaštva na Mediteranu, među kojima je Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), kao definiciju koriste: Energetsko siromaštvo nastaje kada kućanstvo ne može osigurati minimalnu razinu potrošnje energije potrebne za zadovoljenje osnovnih potreba i učinkovito sudjelovanje u društvu. To je poseban oblik materijalne deprivacije s eksplicitnom rodnom dimenzijom i dokazanim utjecajima na fizičko i mentalno zdravlje.

U različitim dokumentima EU najčešće se koristi:

  • definicija prema kojoj se kućanstvo može opisati kao kućanstvo u riziku od energetskog siromaštva ako troškovi za energiju predstavljaju više od 10 posto prihoda kućanstva
  • ili definicija energetskog siromaštva kao kombinacija nekoliko faktora: niskih prihoda, visokih rashoda za energiju i niske energetske učinkovitosti u kućanstvu. Energetsko siromaštvo je stoga kompleksni problem koji zahtijeva interdisciplinarni pristup različitih sektora: energetike, sustava socijalne skrbi, zdravstvenog sustava.

Grad Zagreb prvi je grad u Hrvatskoj s usvojenim Programom suzbijanja energetskog siromaštva

Jedan od glavnih izazova energetske tranzicije je osigurati njenu pravednost, odnosno omogućiti svim članovima društva da imaju koristi od prelaska u niskougljično društvo.

Upravo ona kućanstva koja žive u zgradama energetski najlošijih karakteristika često nemaju mogućnost investirati u njihovo poboljšanje, kao ni primijeniti obnovljive izvore energije. Tako dolazimo u situaciju da ona najjeftinija energija, npr. u Hrvatskoj sveprisutna energija Sunca, nije dostupna upravo onima kojima troškovi za energiju predstavljaju najveći izazov.

Grad Zagreb je odavno prepoznao problem energetskog siromaštva pa su se tako već 2016. godine kroz projekt Zajedno do ugodnijeg stanovanja (partneri DOOR i grad Zagreb) dijelili mali paketi pomoći za povećanje energetske učinkovitosti, no najveća vrijednost je projekt FER (FER rješenja za bolju zajednicu, partneri DOOR, FER i grad Zagreb) gdje je izrađen prijedlog politike za Grad Zagreb za borbu protiv energetskog siromaštva iz čega je proizašla mjera koja je uvrštena u Zagrebačku strategiju borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2025. godine.

Ta Zagrebačka strategija uvodi pojam energetskog siromaštva te prepoznavanje energetskog siromaštva kao specifičnu vrstu siromaštva na koju treba obratiti posebnu pozornost, uz dječje siromaštvo te siromaštvo zaposlenih.

Najvažnije odrednice tog programa

Cilj Programa suzbijanja energetskog siromaštva na području grada Zagreba za razdoblje do 2030. godine je osigurati da energetska tranzicija bude pravedna i uključiva, kroz identifikaciju onih kojima je potrebno osigurati podršku u provedbi mjera i osigurati da svi građani Zagreba žive u energetski adekvatnim uvjetima, budu aktivni sudionici energetske tranzicije i doprinose dekarbonizaciji.

Program predviđa provedbu u tri osnovne faze, od kojih prva podrazumijeva uspostavu strukturnih preduvjeta, kao što je, na primjer, formiranje tima koji će se sustavno i međusektorski baviti tematikom energetskog siromaštva na razini Grada te definiranje prioritetnih skupina građana kojima će se pružiti mogućnost korištenja mjera predviđenih Programom. Nadalje, Program uključuje provedbu projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te u konačnici i provedbu velikih infrastrukturnih projekata zelenog i integriranog socijalnog stanovanja.

Što može napraviti grad Zagreb, a što bi mogli napraviti suvlasnici nekretnina

Kako je predviđeno Programom, grad Zagreb može pružiti podršku onim skupinama građana koje su najranjivije. Dio tih građana ima vlasništvo nad nekretninom dok ostatak živi u privatnim ili javnim nekretninama u nekom od oblika najma. Kada se govori o energetskom siromaštvu, u Gradu Zagrebu promišlja se o svim tim skupinama građana, s ciljem da se nikog ne izostavi iz procesa energetske tranzicije. Grad Zagreb će tako provoditi čitav niz mjera, od onih jednostavnijih poput pružanja energetskih savjeta i energetskih košarica, do velikih infrastrukturnih i strateških projekata poput novog pristupa socijalnom stanovanju koje će biti zeleno i integrirano.

S druge strane su suvlasnici nekretnina, koji također mogu postati aktivni sudionici u energetskoj tranziciji kroz vlastite investicije u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, kroz motiviranje ostalih suvlasnika da se uključe u projekte formiranjem energetskih zajednica, vodeći brigu pritom o svojim susjedima slabijeg imovinskog statusa koje mogu uputiti na dostupne mjere i sustave potpore.

Također, Zagreb u svom portfelju ima oko 6500 stanova koji se najčešće nalaze u višestambenim zgradama. Da prvi pokrenu i stave svoj potpis za obnovu isto je korak da kao vlasnici stanova potaknu obnovu.

Istovremeno, potrebna je promjena stambene politike koja je dovela do problema. Primjerice, prepuštanje djelovanja tržišta kroz povremene valove energetski učinkovite novogradnje rješenje su samo za kreditno sposobne građane pod uvjetom da ostanu 'trajno' u toj kategoriji. Također, potresi 2020. su nam slikovito pokazali posljedice koje sustavno zapuštanje stambenog fonda zgrada može imati ne samo na kućanstva u energetskom siromaštvu već i na ona kućanstva koja na ovaj ili onaj način uspijevaju pokrivati troškove svojih energenata.

Kako osigurati da energetska tranzicija bude pravedna i uključiva

Kroz kombinaciju javnih i privatnih investicija i stavljanjem fokusa na građansku energiju, energetska tranzicija postaje pravedna i uključiva. Mjere poput onih predviđenih Programom za suzbijanje energetskog siromaštva u Gradu Zagrebu za cilj imaju osigurati dostupnost energetske tranzicije svima jer, osim privatnih investicija građana i dostupnih nacionalnih izvora sufinanciranja, predviđaju i ciljane mjere za najranjivije skupine građana, kako bi se premostio jaz. Cilj takvog pristupa je napraviti odmak od tradicionalnih i dugoročno neučinkovitih modela poput izravne pomoći u plaćanju računa za energiju, jer je cilj u konačnici osigurati da energija bude dostupna i priuštiva svima te da se ukloni potreba za subvencioniranjem računa za energiju, a istovremeno da se osigura kvalitetno i zdravo stanovanje.

Kako identificirati one kojima je potrebno osigurati podršku u provedbi mjera

Osnovne metode identifikacije građana pogođenih energetskim siromaštvom vežu se na energetsku sliku zgrade u kojoj žive te uređaja i energetskih sustava kojima se koriste, kao i na raspoloživ dohodak odnosno s njime povezane izdatke za energiju. To u praksi znači da je nužno provesti energetski pregled zgrade i utvrditi njen energetski razred, te mjere usmjeriti na one najlošijih energetskih karakteristika, uzimajući pritom u obzir ostale socijalne i zdravstvene pokazatelje koji opisuju promatrano kućanstvo, poput dohotka, izdataka za energiju, zdravlja ukućana, prisutnosti male djece i osoba starije životne dobi, osoba s invaliditetom i dr.

Fokus rješenja bi trebao biti stavljen na građane s ciljem postupnog prijelaza od građana pogođenih energetskim siromaštvom (consumer) prema građanima koji su informirani potrošači i kasnije potrošači s vlastitom proizvodnjom (prosumer).

Građani, ali i lokalna uprava i samouprava udruživanjem u energetske zajednice mogu postati aktivni sudionici energetske tranzicije.

Uzmimo za primjer da netko ima stan od otprilike 80 četvornih metara i živi na (relativno) atraktivnoj lokaciji, ima niski dohodak i niski energetski razred zgrade. Radi li se u tom slučaju o energetski siromašnom kućanstvu?

Ne postoji jedinstvena definicija energetskog siromaštva, te temeljem ovih podataka bez razumijevanja šire slike i konteksta kućanstva nije moguće jednoznačno odgovoriti na ovo pitanje. Program predviđa definiranje kategorija kućanstava koja su energetski siromašna na području Zagreba i kriterija koji ih opisuju temeljem kojih će imati pravo na mjere predviđene Programom. Nužno je pritom spomenuti da je te same kriterije kao i definiciju energetskog siromaštva potrebno sustavno revidirati kroz godine provedbe Programa, jer se opseg i obuhvat mogu mijenjati ovisno o cijelom nizu društveno-ekonomskih faktora (stanje na tržištu energije, ekonomski pokazatelji društva i dr.).

Obnavljanje privatnog vlasništva u iznosu od 40, 60, 70 ili 100 posto je i dalje je podizanje vrijednosti te nekretnine. No to je novčić s dvije strane. S jedne strane možete imati obnovu jako vrijednih nekretnina na odličnim lokacijama, a s druge strane - što je obnovom nekretnina na lokacijama koje više nisu atraktivne i nema doseljavanja novih stanovnika? Zbog velikih ulaganja treba paziti na resurse ali i kako se raspolaže javnim novcem građana zato uvođenje jasnih kriterija je jako važno za 100 posto potpore obnove nekretnina.

Radna skupina

Ovaj program, između ostalog, predviđa i formiranje radne skupine koja će pri definiranju energetskog siromaštva uzimati u obzir, primjerice, lokaciju i vrijednost nekretnine koju osoba, ili kućanstvo, posjeduje (jer nije jednako nalazi li se nekretnina u Botincu ili u Centru grada) te dohodovni i imovinski cenzus.

Mogu li energetski učinkoviti uređaji pomoći

Korištenje visokoučinkovitih kućanskih uređaja zasigurno doprinosi smanjenju pojavnosti energetskog siromaštva, no samostalno, bez provedbe ostalih mjera predviđenih Programom, ne može u cijelosti riješiti problem.

Registar Grada Zagreba

Jedinstveni registar zgrada Grada Zagreba definiran je u Programu kao sveobuhvatni programski alat koji će sadržavati, između ostalog:

  • analizu postojećeg stanja zgrade (vlasništvo, legalnost i temeljni zahtjevi za građevinu)
  • analizu postojećeg stanja s aspekta funkcionalnosti (potrebe za rekonstrukcijom i/ili dogradnjom, zadovoljavanje funkcionalnih kriterija)
  • analizu troškova projekta (investicijski troškovi energetske obnove ili izgradnje/dogradnje te troškovi pogona i održavanja prije i poslije zahvata)
  • izbor optimalnog modela provedbe/financiranja projekta, prema dostupnim modelima

Uspostava Jedinstvenog registra zgrada Grada Zagreba je u tijeku, s očekivanom produkcijom u četvrtom kvartalu ove godine, uzimajući u obzir postojeće procese konsolidacije raznih sustava i baza podataka koji se tiču upravljanja imovinom (asset management).

U kontekstu Programa suzbijanja energetskog siromaštva na području Grada Zagreba, registar će imati jednu od ključnih uloga u definiranju budućih korisnika Programa.

Program suzbijanja energetskog siromaštva na području Grada Zagreba za razdoblje do 2030. godine izrađen je uz stručnu potporu Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske, a usvojen je 23. veljače 2023. godine na 20. sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerEnergia Naturalis (ENNA)Grad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)HUPFAS_Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustavaHrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKonrad Adenauer Stiftung HrvatskaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena akcijaZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingegradnja.hrForum.hrgradimozadar.hrmonitor.hrposlovni.fmPress ClippingProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.