energetska obnova
Izvor: creativeart / Freepik
Tin Bašić
DIO ČETVRTI

Suluda ideja - Kako država može sufinancirati energetsku obnovu zgrada bez EU novca

U gotovo svakom drugom razgovoru, kada netko postavi pitanje, a ponudim mu rješenje, zahvali mi i kaže da sam tim rješenjem otvorio još 100 problema. Da, tako je to sa zgradama, sa sustavom o kojem nitko nije vodio brigu više od 30 godina. Pa ne može nitko zdrave pameti očekivati da jedan prijedlog rješenja neće otvoriti Pandorinu kutiju problema. No, umjesto da se odmahuje rukom govoreći "ma ne može se" ili "nema to smisla", molio bih donosioce odluka da shvate svoju poziciju - oni su donosioci odluka. 

Možda zvuči bezobrazno, ali u ovakvim slučajevima često se sjetim nekadašnjeg ministra financija Lalovca koji je u jednom intervjuu na televiziji (a stvarno se ne sjećam o čemu su pričali) na novinarsko pitanje "zašto se to ne može napraviti", odgovorio - pa zakon nam ne dozvoljava.

Moram priznati da sam izdahnuo i prebacio program jer ako mi ministar vladajuće većine u Saboru kaže da nešto ne može jer mu zakon to ne dozvoljava, sliježe ramenima i kaže "a što ćeš", onda ajme majko. Dakle, ako ti smetaju odredbe zakona (ali da budemo prilično jasni za sve one dežurne kritičare, govorim o provedbi jako, jako dobrih projekata i ideja), odnosno prepreka je jedna odredba zakona, brate mijenjaj zakon. 

No, to je sada ne bitno, ali je mantra koja nas prati, zapravo, oduvijek. Zašto ovo spominjem, uopće? Zato što će na ideju koja slijedi biti 1.000 razloga zašto ne, još tisuće argumenata koji će objašnjavati tih "tisuću ne". No, dovoljan je jedan razlog za "da" i problemi se mogu riješiti.

Razlog za "Da" je obnova našeg stambenog fonda. Stambeni fond u Hrvatskoj je star, većina je izgrađena do 2000. godine i energetski je, a ponegdje i potresno i statički, neučinkovit. A 85 posto sadašnjeg stambenog fonda postojat će 2050. godine.  

Druga konferencija CO2 do 55 - Zeleni plan za Hrvatsku 
održat će se u četvrtak, 21. ožujka 2024. s početkom u 10h

Konferencija je besplatna za sve zainteresirane uz obaveznu prijavu unaprijed putem prijavnice

PRIJAVITE SE

U prijašnjim tekstovima ovog serijala "Kako država može sufinancirati energetsku obnovu zgrada bez EU novca" objasnili smo ključne stvari: 

Obrazložili smo energetsko stanje zgrada i kuća, kako je do sada bilo moguće (su)financirati energetsku obnovu i koliko zapravo ima novca. Čak je u posljednjem tekstu iznesena ideja o izdanju Zelene Narodne Energo Obveznice kojom bi se novcem iz Hrvatske financirali projekti unutar granica RH. Koliko je ta ideja suluda, možemo raspravljati. Ali je ideja. Nisam primijetio prijedloge drugih dionika zgradarskog tržišta. 

Inače, ZGRADOnačelnik.hr već neko vrijeme provodi jedan projekt koji se zove Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - ZAJEDNO!. To je projekt u kojemu s brojnim partnerima raspravljamo, predlažemo, razmatramo razne ideje, prijedloge, promoviramo uspješne projekte, predlažemo rješenja nekih problema. 

Tako se na jednom sastanku partnera ovoga projekta, a nakon provedenog javnog poziva na kojem se "ispucalo" 600 milijuna kuna u 1,14 sekundi, raspravljalo o modelima nastavka i ubrzanja energetske obnove. Sastanak je održan pred ljeto 2022. godine. 

 Tadašnji prijedlozi (neki od njih) bili su:

  • možda više ne bi trebalo biti javnih natječaja (poziva), bar ne na ovaj način, a onda će obnova funkcionirati kontinuirano
  • stvoriti 'miks' svih mogućih izvora u jednom mehanizmu kako bi se pokrenula energetska obnova zgrada i primjena OIE
  • 'nagraditi' one suvlasnike / zgradu koja ide sama u obnovu
  • revitalizirati 'povratak' FZOEU u višestambene zgrade
  • omogućiti prodaju ušteđene energije obveznicima sustava energetske uštede u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti čl.13, putem platforme ili nekog sličnog modela

Financijski prijedlozi su bili (neki od njih) :

  • Uključiti Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR)
    • Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) povjereni su poslovi vezani uz suradnju s Europskom investicijskom bankom (EIB) i Europskim investicijskim fondom u svrhu provedbe Plana ulaganja za Europu, a EIB je prije otprilike sedam godina imao na tržištu model mogućnost bespovratnog financiranja u iznosu od 15 do 30 posto iznosa od energetske obnove, te bi se mogao ponovo pokrenuti sličan model jer se pokazao kao jako uspješan.
      • Jedan od osnovnih strateških ciljeva HBOR-a u narednom petogodišnjem razdoblju je poticanje klimatski i energetski neutralnog gospodarstva kroz energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i zaštitu okoliša, a ovi projekti zadovoljavaju sve uvjete - komercijalno su opravdani, ekonomski i tehnički odživi, doprinose EU ciljevima, održivom rastu i zapošljavanju, dovoljno bankabilni da budu prihvatljivi za financiranje i mobiliziraju privatan kapital.
  • Kolika energetska učinkovitost (ušteda), toliko sufinanciranje (primjer je Njemačka)
  • Povrat PDV-a - predlaže se povrat PDV-a na plaćene radove energetske učinkovitosti (nije bilo moguće prije nekoliko godina, sada nakon koronakrize je itekako moguće).
    • Riječ je o povratu od 20 posto investicije.
    • No u ovome segmentu treba biti oprezan - država je omogućila stopu od nula posto PDV-a na ugradnju sunčanih elektrana, pa je njihova cijena umjesto da je bila niža, nakon toga počela rasti za 20 posto (da budemo jasni, PDV u RH iznosi 25 posto i čini 20 posto konačne cijene proizvoda ili usluge)
  • Otpis ili povrat kamate - potrebno je uspostaviti jasne kriterije odnosa razine energetske obnove i kamatne stope ali i kamate. Ako zgrada u energetskoj obnovi postigne ciljeve uštede energije - što veća energetska ušteda to niža kamata. Primjeri:
    • 'obični' kredit za zgradu – redovna (tržišna) kamatna stopa
    • energetska obnova
    • ušteda u ukupnoj energiji od najmanje 50 posto i 30 posto u primarnoj energiji - kamatna stopa maksimalno 1,5 posto
    • ušteda u ukupnoj energiji od najmanje 60 posto i 40 posto u primarnoj energiji - kamatna stopa maksimalno 1,0 posto
    • ušteda u ukupnoj energiji od najmanje 70 posto i 50 posto u primarnoj energiji - kamatna stopa maksimalno 0,5 posto
    • ušteda u ukupnoj energiji od najmanje 80 posto i 60 posto u primarnoj energiji - kamatna stopa 0 posto
    • ušteda u ukupnoj energiji od najmanje 90 posto i 70 posto u primarnoj energiji - uplata 10 posto iznosa glavnice kredita u glavnicu
    • zgrada postaje energetski samodostatna – uplata 50 posto iznosa glavnice kredita u glavnicu
  • uspostava garantnog fonda / jamstvene sheme – država ili HBOR ili javno tijelo
  • sufinanciranje projektne dokumentacije ili nekog dijela projektnog troška od strane JL(R)S-a
  • omogućiti korištenje određenih programa za dobivanje sredstava za pripremnu dokumentaciju za višestambene zgrade npr. program ELENA koji provodi HBOR u suradnji s Europskom komisijom (EK) i EIB-om radi osiguranja pokrića troškova pripreme investicijskih projekata u području energetske učinkovitosti u stopostotnom iznosu koji vrijedi samo za dokumentaciju javnih zgrada, odnosno višestambene zgrade nemaju tu mogućnost iako se ELENA program može koristiti i za njih, ali HBOR ih nije uvrstio.

Puno je toga navedeno i napisano. No, kako bi to izgledalo u praksi? Digresija - samo ću ovdje napomenuti da je HBOR u Hrvatskoj zadužen za velike investicije, velike projekte, a HAMAG-BICRO za mikro i male poduzetnike, za manje projekte. Obje institucije bave se kreditiranjem. Vratit ću se na ovu misao kasnije. 

Suluda ideja?

Recimo da imamo veliku zgradu. Nekoliko ulaza, ukupno stotine stanova. Recimo da suvlasnici te zgrade žele energetski obnoviti taj objekt. Odokativnom metodom, to košta milijun eura. Kako to financirati? Bez subvencije, nikako. I koji je, trenutni, izbor suvlasnik te zgrade? Čekati neki javni poziv i nadati se da će uspjeti (prvenstveno) složiti se među sobom, pripremiti dokumentaciju, projekt obnove, odnosno uložiti priličan novac za izradu te dokumentacije. I mogu čekati. I čekati. I čekati. 

A dok čekaju, zgrada i dalje troši sulude iznose za energiju. I da se pojavi javni poziv, mogu sve pripremiti i ne proći na tom pozivu. A to je rizik koji je, kako sada stvari stoje, priličan. 

A što kada bi takva jedna zgrada mogla sve to odraditi, ali da zna da će dobiti novac i da će energetski obnoviti zgradu. Za tako nešto, mora biti uspostavljen sustav kojeg trenutno nema. 

Pretpostavimo da država kaže - izdat ćemo Zelenu narodnu energo obveznicu. I kaže još - novac koji dobijemo uložit ćemo u najveće zgrade, u najveće potrošače energije i u one energetski najlošije (a ima ih). I izdanje te obveznice završi odlično, prikupljeno je više novca od očekivanog. I novac je sjeo u Državnu riznicu. Što sada? Zapravo, odgovor je NIŠTA ako je ovo početni korak. Izdavanje ovakvog financijskog instrumenta je pretposljednji korak. Puno stvari prije toga mora biti napravljeno i pripremljeno. 

Pripreme

Temelj svega su kriteriji. EU želi da svaka država članica energetski obnavlja one najlošije zgrade, zgrade s najlošijim svojstvima, koje troše najveću količinu energije. Zato se može izraditi online sustav koji će propisivati te, za početak, eliminacijske kriterije. Primjerice - zgrada mora godišnje trošiti određenu količinu energije, ima određen broj stanova, mora biti određenog (E, F, G) energetskog razreda, projektom se mora dokazati da će se energetskom obnovom uštedjeti najmanje (recimo) 60 posto energije. 

Prema dostupnim podacima, oko 13 posto zgrada u RH zadovoljava uvjet najlošijih energetskih razreda. To bi bilo otprilike nešto manje od 38.000 višestambenih zgrada u Hrvatskoj. Dakle, online sustavom postave se kriteriji, koraci. Prvenstveno eliminacijski, a kasnije se oni mijenjaju kako energetska obnova bude uzela maha. 

Kada se uspostavi sustav, odredi se "tijelo" koje će analizirati samo one projekte koje im je sustav "izbacio". Može to biti ministarstvo, fond, neka agencija, možda neko novo tijelo... 

U tom trenutku, HBOR (primjerice) se uključuje i kaže - mi smo spremni dati jamstvo određenom broju velikih zgrada koje će krenuti u energetsku obnovu da bi lakše mogli dobiti kredit u banci (jer realno dugog načina nema). 

Država ida obveznicu, novac je spreman. 

Sito i rešeto

Suvlasnici takve jedne zgrade vide tu mogućnost i odluče se da im je to prilika jer imaju određen broj stanova. Pozovu stručnjaka koji napravi energetski pregled koji im kaže (izračuna naravno) da im energetskom obnovom može uštedjeti 60 posto energije. 

Zgrada se aplicira, prođe kroz sito i rešeto uvjeta, uvjeri institucije da je sve što su naveli u projektima točno. Potpiše se ugovor, izradi se sva projektna dokumentacija i obnova kreće. Nema javnog poziva, nema čekanja, nema grizenja noktiju gledajući hoće li prijava zakasniti koju stotinku ili ne. 

Godinu dana nakon, zgrada je obnovljena. Troši manje energije. Suvlasnicima država želi sufinancirati, recimo, 60 posto obnove, ostatak plaćaju sami. No, projektant je uspio zgradi uštedjeti 70 posto energije, ugradio im je sunčanu elektranu i nove sustave grijanja. Ta zgrada je napravila "upgrade". Država kaže - bravo, sufinancirat ćemo vam 80 posto svih troškova. I ta je zgrada gotova. Može se krenut dalje. 

U nekom trenutku sam spomenuo HBOR i HAMAG BICRO. HBOR (primjerice) može jamčiti za velike projekte, a neka institucija kao što je HAMAG-BICRO za manje projekte i obiteljske kuće. Po istoj shemi. 

Država ovim modelom, uz gore spomenute detalje, može drastično ubrzati energetsku obnovu. Izvođači radova, koji su sada krucijalni problem jer ih nema, mogu planirati radove i zapošljavanje radnika u godinama koje slijede. A suvlasnici zgrada koji nemaju tako loše energetske uvjete mogu ili sami odraditi ili čekati da na njih dođe red jer njihov energetski razred D nije toliko loš kao ovaj G.   

I da ne zaboravim spomenuti na kraju - mjerenje potrošnje energije nakon obnove. Ako se ulaže javni novac u obnovu privatne imovine i taj novac se dobije na temelju izračuna smanjenja potrošnje energije, argument zašto se to smanjenje nije dogodilo ne može biti "a možda su ljudi u zgradi promijenili navike".

Iskreno, to nije argument. Ako, primjerice, zgrada s najvećim troškom energetske obnove od 3,5 milijuna eura (posljednji javni poziv) dobije 2,69 milijuna eura javnog novca, mora se "držati" zacrtanog smanjenja potrošnje. Sorry. 

Eto, ideja uvijek ima. Neke su znanstvena fantastika, neke nisu. Zapamtite, Nikola Tesla je imao (za to vrijeme) sulude ideje, a danas i koristimo u svakodnevnom životu.  

Bez obzira na sulude ili realne ideje, energetska obnova i dekarbonizacija zgrada i kuća mora se napraviti. Zato ZGRADOnačelnik.hr, drugu godinu zaredom, zajednički s Motus media grupom uz programsko partnerstvo s Hrvatskom udrugom proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS) i uz pokroviteljstvo Europske investicijske banke (EIB), organizira konferenciju 'CO2 DO 55 - Zeleni plan za Hrvatsku' kako bi argumentirano, stručno i jasno prikazali što je dekarbonizacija zgrada.  

Konferencija će se održati u četvrtak, 21. ožujka 2024. s početkom u 10h

UŽIVO u Zagrebu u Hotel Westin (dvorana Panorama, 17. kat) Kršnjavoga 1, Zagreb i
ONLINE uz live prijenos na YouTube i Facebook ZGRADOnacelnik.hr, zagreb.info, dnevno.hr

Konferencija je besplatna za sve zainteresirane uz obaveznu prijavu unaprijed putem prijavnice

PRIJAVITE SE

PROGRAM

Vidimo se!

CO2 do 55 - ZELENI PLAN ZA HRVATSKU

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

APN – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerGrad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)HUPFAS_Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustavaHrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE)Hrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKonrad Adenauer Stiftung HrvatskaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena akcijaZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingegradnja.hrForum.hrgradimozadar.hrmonitor.hrMotus Media grupaPametni gradoviposlovni.fmPress ClippingProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.