gradnja stanova
Izvor: jcomp/Freepik
Tin Bašić
GDJE JE NESTAO ČOVJEK?

Sve nas je manje, a gradimo više nego ikad

Je li nestao „čovjek“ - odumiremo, a gradimo više nego ikad. Statistički podaci pokazuju da nikada nije bilo manje Hrvata, a nikad više stanova. 
Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) omogućavaju mnogobrojne analize i zaključke. Jedan od tih zaključaka je - nikada u povijesti nije bilo manje stanovnika (točnije rečeno, od kada se provode popisi stanovništva od 1953. godine).

Posljednji popis stanovništva iz 2021. godine pokazao je da u Hrvatskoj živi 3.871.833 stanovnika. Od tog broja, 1.865.129 je muškaraca (48,17 posto) i 2.006.704 žena (51,83 posto). U odnosu na Popis iz 2011. godine, broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64 posto.

S druge, pak, strane, za razliku od konstantno padajućeg broja stanovnika u RH, broj stanova raste. Naime, prema rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. u Republici Hrvatskoj bila su ukupno 2.391.944 stana, što je povećanje od 6,5 posto u odnosu na stanje u Popisu 2011. godine.

Broj stanova za stalno stanovanje, koji uključuje nastanjene i privremeno nenastanjene (prazne) stanove (2.028.725) bio je veći za 6,1 posto.

Iznimno zabrinjavajući podatak je da se broj nastanjenih stanova smanjio za 4,2 posto, dok se u znatnoj mjeri (za čak 43 posto) povećao broj privremeno nenastanjenih stanova. 

Osim u stanovima, kućanstva su živjela i u ostalim stambenim jedinicama, kojih je bilo 1.976, te u kolektivnim stanovima, čiji broj iznosi 1.441. 

Tek se u drugoj polovici 2023. godine u javnom prostoru počelo govoriti o količini praznih stanova i koliko je to stvorilo iznimnu kontrakciju tržišta nekretnina. Naime, s obzirom na nisku ponudu nekretnina na tržištu, a visoku potražnju te istodobno nedovoljnu količinu izgrađenih novih stanova, mnogi građani Hrvatske ne mogu si priuštiti ni najam stana (nekretnine) niti kupnju stana (nekretnine). 

Priuštivo stanovanje postalo je ključno strateško pitanje u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj. S obzirom na to da, kao što je navedeno, mnogi si ne mogu priuštiti nikakav oblik nekretnine, taj je problem postao gospodarski, demografski te bi vrlo brzo mogao postati i politički. 

Podaci DZS-a, a uzeti su podaci procjene broja stanovnika na kraju svake godine, pokazuju da je sve manje Hrvata i da taj broj konstantno opada od 2008. godine. U idućem grafu uz podatak procjene broja stanovnika prikazan je i podatak izgrađenih novih stanova u jednoj godini.

No od 2017. godine naovamo taj broj rapidno raste. Međutim, taj broj još nije ni približno dosegnuo broj izgrađenih stanova s početka 2000-tih godina. Posljednje tri godine (2020., 2021. i 2022.) jasno pokazuju iznimno loš omjer, odnosno može se zaključiti kako se u odnosu na broj stanovnika gradi previše novih stanova unatoč činjenici da na tržištu nedostaje stanova što je cijene najma i kupoprodaje lansiralo u nebo. 

No pretpostavku "pretjerane" gradnje uz usporedbu broja stanovnika, pokazuju idući obrađeni podaci. Naime, postoje tri podatka o ukupnom broju stanova u RH, a to su na temelju popisa stanovništva 2001., 2011. i 2021. godine. Podsjetimo, prema rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. u Republici Hrvatskoj bila su ukupno 2.391.944 stana, što je povećanje od 6,5 posto u odnosu na stanje u Popisu 2011. godine. 

Priuštivo stanovanje postalo je "rak rana" modernog društva. Države članice Europske unije raznim načinima pokušavaju učiniti stanovanje priuštivim. Primjerice, u segmentu najma, Njemačka ima razvijen sustav socijalnog stanovanja i različite mjere za kontrolu najamnina. Programi socijalnog stanovanja pružaju subvencionirane stanove osobama s nižim primanjima, dok stambeni dodaci (Wohngeld) pomažu u pokrivanju troškova najma. Mjera "Mietpreisbremse" ograničava povećanje najamnina u područjima s visokim najamnim stopama, čime se nastoji spriječiti prekomjerni rast cijena najma. Unatoč tim mjerama, Njemačka se suočava s izazovom regionalnih razlika, gdje su prazni stanovi koncentrirani u ruralnim područjima, dok su urbana područja suočena s nedostatkom stanova i visokim cijenama.

Austrija je često hvaljena zbog svoje stambene politike, posebice modela socijalnog stanovanja. Općinski stanovi (Gemeindebauten) i neprofitne stambene udruge nude pristupačne najamnine. Subvencije za obnovu stanova dodatno potiču vlasnike da obnove i iznajmljuju svoje nekretnine. Ovaj model osigurava široku dostupnost kvalitetnih i pristupačnih stanova, što je posebno vidljivo u Beču, poznatom po svojoj uspješnoj stambenoj politici.

Koji model priuštivog stanovanja će primijeniti Hrvatska, još nije poznato. Počeli su se u javnosti "puštati probni baloni" koji se tiču uvođenja poreza na nekretnine (s ciljem jačeg oporezivanja praznih nekretnina) te subvencioniranja najma. Ono što se svi nadaju jest da će se barem malo riješiti ovaj problem. 

Projekt ‘Postoji li priuštivo stanovanje u Hrvatskoj?’ autora Tina Bašića, financijski podržava Agencija za elektroničke medije kroz projekt novinarske izvrsnosti za 2024. godinu, a objavljuje se na portalu Savjeti.hr, gdje možete pročitati cijeli tekst.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.