Sve zgrade izgrađene do 1981. su katastrofalne u potrošnji energije, ali to se može riješiti

Sve kuće i zgrade troše energiju, najviše na grijanje zimi, hlađenje ljeti i pripremu tople vode. Što je kuća ili zgrada u lošijem stanju, to troši više energije. A većina stambenog fonda u Hrvatskoj sagrađena je prije 1981. godine kada su tehnički propisi bili drugačiji i gradilo se najčešće bez korištenja izolacija, dakle vrlo su niskog energetskog razreda. Možemo reći da nam je život u našim stambenim prostorima relativno niske kvalitete i razine ugode.

Što to znači za potrošnju energije? Katastrofu! Naš stambeni fond sudjeluje ukupno u čak 40 posto ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj. Znamo li da ta energija, bilo električna, bilo toplinska, dolazi najvećim dijelom iz elektrana pogonjenih plinom, naftom ili čak ugljenom, katastrofa za klimu i okoliš, odnosno emisije ugljika su tim veće, a cilj dostizanja klimatske neutralnosti čini se jako teško dostižnim.

I na sve to, uzmemo li u obzir i najnoviji i tragičan razvoj događaja s ratnim sukobom u Ukrajini te posljedično divljanje cijena energenata na tržištu, tada nas ta katastrofa ne lupa samo na zdravlje, emocije i ekološku svijest već i na novčanik. Energija je sada i kod nas postala jako skupa. To je trend na koji smo kontinuirano upozoravali, a krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, gospodarskih zastoja i geopolitičkih previranja sada su ga dodatno ubrzale.

Neovisnost i samodostatnost

Sve je povezano i vodi u smjeru koji kaže – moramo biti što više energetski neovisni i samodostatni, moramo moći što više energije za vlastite potrebe proizvesti kod kuće i iz obnovljivih, održivih izvora, a tu istu energiju moramo trošiti maksimalno učinkovito i racionalno. Ne smijemo je bacati kroz neizolirane zidove, prozore koji ne dihtaju ili trošeći iznad svake mjere jer dolazi iz nekog dalekog nepoznatog izvora na koji nemamo utjecaj. Upravo suprotno, na proizvodnju i potrošnju energije možemo utjecati i sami upravljati tako da svima bude bolje.

Sve su to razlozi zašto je važno obnoviti naš stambeni fond u smislu povećanja energetske učinkovitosti, te zgrade moraju trošiti puno manje energije nego sada, a mogu i moraju dio te energije proizvoditi same. Po defaultu, kako bi rekli programeri, svaka kuća i zgrada bi trebala imati fotonaponsku elektranu na krovu jednako kao što ima prozore, vrata, zidove i krov. Umjesto dimnjaka, želimo vidjeti solarne elektrane. Tim više nam nije jasno zašto oni tipski objekti za obnovu porušenih kuća na Baniji ili Banovini nemaju solarke na krovu?!

Dugoročno pozitivni učinci

Dionika u lancu vrijednosti energenata i energetskog sustava je mnogo, sustav je jako kompleksan i podložan različitim utjecajima od političkih i gospodarskih do socijalnih i ekoloških, ne može ga se privremenim i ad hoc interventnim mjerama popravljati, a kamoli unaprjeđivati da bi on bio otporniji i spreman za novo normalno u svijetu kriza na svim poljima. Ali važno je za sve te dionike znati da ulaganje u vlastitu proizvodnju iz održivih izvora te uključivanje građana i lokalnih zajednica u tu veliku sliku jednostavno ne može biti loš posao i samo može donijeti višestruke i dugoročno pozitivne učinke za naše društvo i gospodarstvo. Ulaganje u građansku zelenu energiju stvara 8 do 10 puta više koristiti za lokalnu zajednicu kroz domaće poslove, brine se za okoliš i razvija lokalnu ekonomiju.

Sunce na dlanu

Uz već navedene razloge, dakle da naše zgrade troše jako puno energije jer su u lošem stanju (a to ne mora tako biti); da ta energija još uvijek dolazi mahom iz uvoza i iz fosilnih goriva koja su glavni problem i uzročnik klimatske krize s kojom se suočavamo, a bit će još gore; te da je ta energija sve skuplja, a već sada je svaki četvrti građanin u Hrvatskoj u problemu s plaćanjima računa za režije odnosno u riziku od siromaštva; važno je znati da većinu te energije možemo proizvesti sami i to iz neiscrpnog i besplatnog obnovljivog izvora – iz sunca.

Tome ide u prilog još jedna važna informacija koju smo prije koji dan pročitali u zanimljivom tekstu tjednika Lider gdje su iznijeli analizu da ako cijene energenata ostanu na sadašnjoj razini, tada će godišnji troškovi uvoza plina, električne energije, ugljena i nafte za Hrvatske potrebe biti viši za dodatnih 30 milijardi kuna. A to je iznos gotovo 20 posto ukupnog godišnjeg nacionalnog proračuna Hrvatske za 2022. godinu. Dvadeset posto! (godišnji proračun RH iznosi 164 milijarde kuna za 2022.)

Zašto su naši krovovi prazni, dok je većina krovova na objektima u, recimo, Njemačkoj ili susjednoj Sloveniji prekrivena fotonaponskim panelima koji proizvode električnu energiju za vlastite potrebe? Zašto je većina krovova u Makedoniji ili Grčkoj prekrivena solarnim toplinskim kolektorima za pripremu tople vode, a kod nas nije? Jesmo li baš tako glupi i nesposobni? Zašto smo na začelju zemalja EU koje proizvode električnu energiju iz Sunca i zašto ne ulažemo više u razvoj vlastitih kapaciteta i time osiguramo i neka nova ili drugačija, bolja radna mjesta? Upravo na tome je fokus našeg djelovanja u ZEZ-u – na pomoći građanima i gradovima da lakše, brže i više ulažu u postavljanje fotonaponskih elektrana i korištenje solarne energije u lokalnoj zajednici.

Ništa nije nedostižno

Istina, investicija u fotonaponsku elektranu nije mala, ali nije niti nedostižna. Prosječna elektrana za potrebe jednog kućanstva kapaciteta od 3 do 5 kW stoji od 30 do 50.000 kuna. Manje od najjeftinijeg novog automobila ili kao desetak dobrih pametnih mobilnih telefona o čijoj kupnji mnogo manje razmišljamo i dvojimo. U čemu je problem?

Svako ulaganje u fotonaponsku elektrana isplati se u roku 7 do 8 godina na kontinentu, a u sunčanoj Dalmaciji još i prije. Računi za električnu energiju kućanstva manji su za 80 posto odmah po puštanju elektrane u rad. Bitno je pažljivo je dimenzionirati tako da njena proizvodnja ne prelazi potrebe kućanstva na godišnjoj razini jer je tada investicija najisplativija.

O svemu tome može se i treba prvo dobro informirati i pomalo educirati, a sada je idealna prilika za to serija webinara u organizaciji Zelene energetske zadruge ZEZ. Više informacija i prijave su putem poveznice kao i na web stranici Na sunčanoj strani. 

O svemu ostalom što je važno znati već smo pisali na ZGRADOnačelnik.hr-u pa zavirite u tekstove:

• Želite postaviti sunčanu elektranu na krov? Evo što trebate znati 
• Od ideje do realizacije - Kada će solarna elektrana početi s radom

Sve smo već naveli, a ovdje ćemo sumirati: za sigurnu, otpornu i održivu budućnost u kojoj ćemo stanovati kvalitetnije i živjeti zdravije u čišćem okolišu, potrebno je osigurati lokalno proizvedenu i cijenom dostupnu energiju za građane. Izvor takve energije je bez svake sumnje Sunce, bilo da iz njega proizvodimo električnu energiju u fotonaponskim elektranama ili grijemo vodu u sunčevim toplinskim kolektorima na krovovima naših kuća i zgrada.

Time smanjujemo uvoz energije i energenata, smanjujemo ovisnost i korištenje fosilnih goriva koji su glavni uzročnik klimatskih promjena, smanjujemo izloženost nekontroliranom povećanju cijena energenata ili nestašicama na globalno tržištu koje je van naše kontrole. Smanjujemo i troškove liječenja sve većeg broja respiratornih bolesti ili alergija koje su uzrokovane velikim dijelom i zagađenjem zraka koje dolazi od izgaranja goriva. Konačno, ulaganjem u solarne elektrane i čitav lanac vrijednosti oko obnovljivih izvora energije, osiguravamo radna mjesta, razvijamo nove poslove i usluge, nova znanja i generiramo mnoge korisne učinke za društvo i gospodarstvo. Ulaganje u građansku zelenu energiju stvara 8 do 10 puta više koristiti za lokalnu zajednicu i zato osunčajmo Hrvatsku zajedno čim prije!

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.