Kontejner
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
Tin Bašić
NIJE JASNO

Temeljni problemi novog sustava prikupljanja otpada u Zagrebu i tko razmišlja o tome

Namjera gradske uprave da se prikupljanje otpada dovede u red, dobra je namjera. Namjera. I da, put do pakla popločan je dobrim namjerama. Nikada nije problem u promjenama na bolje, pa čak i ako one znače kompromise koje ljudi do sada nisu morali raditi. Međutim....

Ako se nešto mijenja, zar ne bi bilo dobro da se ta promjena radi u etapama, temeljem plana, a što je najvažnije, da nema puno nejasnoća i neodgovorenih pitanja. 

Kao predstavnik suvlasnika zgrade u Zagrebu ali i kao jedan od suosnivača ZGRADOnačelnik.hr-a, raspitao sam se u nekoliko institucija o načinu kako se može novi način prikupljanja otpada u Zagrebu implementirati. Tražio sam tumačenja u:

  • Ministarstvu pravosuđa i uprave
  • Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
  • Ministarstvu gospodarstva i državnoga razvoja
  • Upravi grada Zagreba

S obzirom na to da zgrada u kojoj živim, koja je sagrađena 1957. godine, nikada nije imala mogućnost da se kontejneri postave na čestici zgrade (dakle ni pored fasade, niti imamo smetlarnik), oni su uvijek bili na javnoj površini. Tražio sam očevid zagrebačke Čistoće. On se održao (o tome kako je izgledao i koji je bio stav ljudi koji su bili, neću pisati).

Uložio sam prigovor na zapisnik i sada čekam daljnje korake. Kad će se ti koraci održati, nije poznato. Od očevida koji je bio počekom lipnja, zvali su me tri puta da provjere je li se kod nas taj isti (inicijalni i već održani) očevid dogodio. To mi je samo jasno pokazalo da su djelatnici u Čistoći napregnuti i da će mi trebati strpljenja. Pomalo.

Ključni (neodgovoreni) problemi

Prije očevida, tražio sam tumačenje zakonskih odredbi. Naime, iščitavajući nova pravila igre prikupljanja otpada, ukazala se potencijalna kolizija zakonskih odredbi vezanih za smještaj kanti i kontejnera i bokseva, i to posebice Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

Ministarstvu pravosuđa i uprave poslan je upit:

  • Može li propis kao što je Zakon o gospodarenju otpadom ili neka gradska Odluka (iz sfere komunalne djelatnosti) naložiti da se na čestici višestambene zgrade, a BEZ ODLUKE SUVLASNIKA koji i inače moraju dati suglasnost za korištenje zajedničkih prostora, stave kontejneri i kante u neki boks? Primjerice, članak 18. st.2. Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba kaže:
    • Standardizirani spremnici za miješani komunalni otpad koji su dodijeljeni korisnicima usluge prema cijeni određenoj posebnim cjenikom davatelja usluge u okviru ostvarivanja prava na pojedinačno korištenje javne usluge moraju biti smješteni unutar posebnog dijela nekretnine tog korisnika usluge.

ODGOVOR MINISTARSTVA PRAVOSUĐA:

  • Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim sadrži pravila općeg građanskopravnog uređenja te će se kao takav primjenjivati samo ako njegova pravila na to upućuju te ako pravni odnos nije reguliran posebnim pravilima, u konkretnom slučaju Zakonom o gospodarenju otpadom.
  • U skladu s navedenom, ako je neki pravni odnos uređen drugačije Zakonom o gospodarenju otpadom u odnosu na Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, primjenjivat će se Zakon o gospodarenju otpadom kao posebni propis (lex specialis, odnosno laički rečeno Zakon o gospodarenju otpadom bi bio 'jači' u odnosu na Zakon o vlasništvu, op.ur.).
  • Zakon o gospodarenju otpadom u nadležnosti je Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Slijedom navedenog, upit je poslan Ministarstvu gospodarstva i održivoga razvoja (MINGOR):

  • S obzirom na to da Zakon o gospodarenju otpadom ne definira (ili barem nije jasno naznačeno) da spremnici MORAJU biti smješteni unutar posebnog dijela nekretnine, nego to kaže Odluka grada, a Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kaže da se bilo kakve intervencije u zajedničkom prostoru moraju potkrijepiti odlukom suvlasnika, molimo jasno i nedvojbeno tumačenje na koji način se spremnici MORAJU smjestiti unutar posebnog dijela nekretnine, a da je to definirano Zakonom o gospodarenju otpadom.

ODGOVOR MINGOR-a: 

  • Zakon o gospodarenju otpadom definira da je obračunsko mjesto adresa nekretnine korisnika javne usluge, da javna usluga sakupljanja komunalnog otpada uključuje uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biootpada, reciklabilnog otpada i glomaznog otpada jednom godišnje na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge, da je davatelj javne usluge obavezan osigurati korisniku usluge spremnike za primopredaju komunalnog otpada i da je komunalni otpad miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz kućanstva.

Poslan je upit i u Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI):

  • S obzirom da je namjera mnogih gradova da se spremnici za otpad (kante i kontejneri) drže na parcelama zgrada, koji su tehnički uvjeti (građevinski) da se to uopće može napraviti?
  • Za razliku od višestambenih zgrada koje imaju smetlarnike (projektirane su da ih imaju, dobile su sve dozvole imajući smetlarnike, bez obzira koriste li se ti smetlarnici sada (i)legalno drugačije), koji građevinski uvjeti (Tehnički propis, minimalni tehnički uvjeti i slično) moraju biti zadovoljeni da bi kante / kontejneri mogli biti na česticama zgrada koje nemaju projektirane smetlarnike?
  • Jesu li sve zgrade dužne temeljem propisa imati smetlarnike (i od kada, koje godine)? Što je sa starim zgradama koje nemaju smetlarnike (primjerice koje su građene do kraja 50-ih godina prošlog stoljeća?

ODGOVOR MPGI-a:

  • Kante odnosno kontejneri za smeće nisu građevine stoga predmetna tematika ne pripada nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Za informacije o uvjetima koji trebaju biti zadovoljeni da bi kante/kontejneri mogli biti na česticama zgrade trebali bi se obratiti mjerodavnim institucijama koje su nadležne za pravilnike i propise kojima se uređuju mjere i uvjeti za prikupljanje i odnošenje otpadnih tvari iz stambenih zgrada kao i na odluke u vezi javne usluge skupljanja komunalnog otpada.
  • Međutim, u slučaju građenja spremnika za smještaj kanti i kontejnera za komunalni otpad kao pomoćne građevine na čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, usprkos što za te građevine nema obveze ishođenja građevinske dozvole i izrade glavnog projekta, postoji obveza projektirati ih i graditi na način da su projektant i izvođač dužni pridržavati se propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se oni ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornim planom.
  • U slučaju da spremnike nije moguće smjestiti u okviru katastarske čestice nekretnine, a namjera je smjestiti spremnike na javnu površinu, u tom slučaju je moguće na javnoj površini graditi, bez građevinske dozvole i glavnog projekta, podzemni spremnik za smještaj tipskih kontejnera za komunalni otpad tlocrtne površine do 15 m2 i dubine do 2 metra, u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave, prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo.
  • Ističemo ujedno kako je projektiranje i građenje građevina, pa tako i zgrada, zadaća ovlaštenih osoba koje obavljanju stručne poslove prostornog uređenja i projektiranja odnosno osoba koje imaju odgovarajuće stručne kvalifikacije za obavljanje pojedinog rada i koje te poslove obavljaju prema svojim stručnim znanjima i pravilima struke pa tako i u pogledu svih potrebnih prostorija, sadržaja i oprema koje neka zgrada mora imati te u konkretnom slučaju koriste svoja stručna znanja i pravila struke u pogledu projektiranja i nastavno građenja zgrada vezano uz prikupljanje i odnošenja otpada, pri čemu je potrebno uvažavati i već prije spomenute pravilnike i propise kojima se uređuju mjere i uvjeti za prikupljanje i odnošenje otpadnih tvari iz stambenih zgrada kao i odlukama u svezi javne usluge skupljanja komunalnog otpada.

Traženo je dodatno pojašnjenje od MPGI-a.

U odgovoru tvrdite:

  • U slučaju građenja spremnika za smještaj kanti i kontejnera za komunalni otpad kao pomoćne građevine na čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, usprkos što za te građevine nema obveze ishođenja građevinske dozvole i izrade glavnog projekta, postoji obveza projektirati ih i graditi ih.
  • Dakle, mora postojati projekt koji izrađuje ovlaštena osoba? Nije moguće, laički rečeno, uzeti četiri željezne šipke, 4 limene ploče i zašarafiti takav boks?
  • Nadalje, kažete da se te pomoćne građevine na čestici postojeće zgrade moraju projektirati i graditi tako da su projektant i izvođač dužni pridržavati se propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje.
  • Koja su to pravila struke i koji su to točno propisi koji nalažu takvo građenje?

Odgovor nije došao, a ako stigne, objavit ćemo ga. 

Pitanja i odgovori Grada Zagreba

Slijedom svih prikupljenih informacija, obratio sam se gradskoj Upravi:

Zakon o gospodarenju otpadom nigdje izrijekom ne kaže da kante i kontejneri (odnosno kavezi) moraju biti na česticama zgrada niti naređuje da tako moraju biti. To izrijekom navodi Odluka o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba.

Ako Zakon o vlasništvu kaže da svaka intervencija na zajedničkom prostoru zgrade mora biti potkrijepljena ODLUKOM suvlasnika (bilo natpolovična većina, bilo 100 posto), to bi značilo da suvlasnici moraju donijeti odluku o tome da se kante i kontejneri ili kavezi smjeste na česticu zgrade.

Budući da je namjera Grada da se sve kante i kontejneri zaključavaju, pretpostavka je da će suvlasnici morati izgraditi boks ili kavez da bi te kante i kontejneri bili zaključani. Dakle, moraju donijeti odluku o tome. Što ako suvlasnici odbiju?

S druge strane, svi oni koji su svojim zgradama imaju smetlarnike (projektom, građevinskom dozvolom i tako dalje), a u posljednjih desetak godina su taj prostor pretvorili u nešto drugo (frizeraj, kiosk, biciklarnik…), morat će kante i kontejnere vratiti u te prostore. Pretpostavka je da te prostore nisu pretvorili u poslovne prostore temeljem dozvole i prenamjene u ZK-u. Te zgrade će morati vratiti kante i kontejnere u zgrade.

U velikoj većini slučajeva, zgrade imaju smetlarnike, pogotovo one koje su građene od 80-ih naovamo i te će zgrade morati vratiti kante u te prostore. Za zgrade koje nemaju smetlarnike (kao što je većina centra i šireg centra Zagreba koje su izgrađene do recimo 1970-ih ili ranije), suvlasnici će morati donijeti odluku.

Molimo tumačenje:

  • Moraju li suvlasnici donijeti odluku o smještaju kontejnera, kanti, kaveza ili boksa na svojim česticama?
  • Ako suvlasnici moraju donijeti spomenutu odluku, što u slučajevima kada odbiju?
  • Ako suvlasnici moraju smjestiti kontejnere, kante, kaveze ili bokseve na svojim česticama, temeljem koje zakonske odredbe je to obveza?

ODGOVOR Grada Zagreba:

  • U pogledu smještaja kontejnera i kanti za odvoz otpada suvlasnici su u ulozi korisnika usluga, odnosno potrošača. Svoj odnos sa davateljem usluge reguliraju ugovorom temeljem prethode izjave o načinu korištenja javne usluge sukladno kojoj se korisnik usluge i davatelj usluge usuglašavaju o bitnim sastojcima ugovora. Ugovor se sklapa za svako obračunsko mjesto. Ugovor o korištenju javne usluge smatra se sklopljenim kada korisnik usluge dostavi davatelju izjavu ili prilikom prvog korištenja usluge. Spremnike za prikupljanje otpada osigurava davatelj usluge i predaje korisniku na korištenje. Spremnik se mora nalaziti na lokaciji korisnika jer je to njegovo obračunsko mjesto.
  • Ako je potrebno izgraditi poseban boks za spremnike otpada, a koji će se financirati iz sredstava pričuve zgrade, potrebno je takav posao potvrditi natpolovičnom odlukom suvlasnika jer je riječ o trošenju zajedničkih sredstava s računa pričuve. Nastavno, suvlasnici će takvom odlukom izabrati izvoditelja radova koji će radove izvoditi temeljem odobrenog projekta.
  • Suvlasnici moraju donijeti odluku natpolovičnom većinom samo ako moraju investirati u izgradnju boksova za smještaj spremnika. Ako se potrebna odluka ne donese te ne izgradi zaštićeni, zaključani boks, suvlasnici odnosno korisnici usluge odvoza otpada neće moći kontrolirati što se ubacuje u njihov spremnik.
  • Odluka o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada Grada Zagreba donesena je temeljem Zakona o gospodarenju otpadom. Temeljem čl.8. stavak 5. Odluka propisuje:
    • Spremnici iz stavka 1. i 2. ovog članka moraju se nalaziti na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge u za to predviđenim zaključanim smetlarnicima…. smješteni unutar katastarske čestice nekretnine (obračunskog mjesta) ili smješteni na bilo koji drugi odgovarajući način kojim se onemogućuje pristup spremnicima od strane trećih osoba.“

Poslana su i dodatna pitanja:

  • Molim tumačenje odredbe u Zakonu o gospodarenju otpadom koja NALAŽE da spremnici, boksevi ili neki drugi oblik MORA biti na čestici suvlasnika višestambene zgrade?
  • Ako je točno, što ako suvlasnici ODBIJU (donesu ODLUKU kojom izrijekom odbijaju) postavljanje boksa, kaveza ili nečeg trećeg na svojoj čestici?  

Odgovor nismo dobili, a kada i ako stigne, objavit ćemo ga.

Reakcije suvlasnika u Zagrebu

Dakle, nije jasno i dalje (u slučaju da kante i kontejneri moraju biti zaključani na čestici zgrade) što će se dogoditi ako suvlasnici ne donesu odluku

Treba li biti natpolovična većina ili suglasnost SVIH suvlasnika.

Naime, pitanje je također je li izgradnja kaveza na čestici zgrade redovita uprava ili je poboljšica. Iz Grada tvrde da je dovoljna natpolovična većina suvlasničkih udjela, međutim odvjetnik Petar Petrić je u tekstu DONOŠENJE ODLUKA - Kojim postotcima suvlasničkih udjela se donosi koja odluka jasno napisao da je suglasnost svih suvlasnika potrebna za: 

  • promjenu namjene stvari
  • veće popravke
  • dogradnju
  • nadogradnju
  • preuređenje
  • otuđenje cijele stvari
  • davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine
  • osnivanje hipoteke na cijeloj stvari odnosno davanje pokretne stvari u zalog
  • osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari

Istodobno, u Facebook grupi Predstavnici suvlasnika svakodnevno se traže odgovori na broja pitanja i informacije:

  • Je li itko dobio rješenje o postavljanju bokseva na javnu površinu?
  • Kako izgledaju boksevi?
  • Koliko koštaju?
  • Je li zakonito da nas nekolicinu natjeraju da financiramo izgradnju infrastrukture za komunalne usluge?
  • Zanima me da li za nerazvrstavanje otpada stambenoj zgradi može biti izrečena kazna kao kolektivna odgovornost ili kazna mora glasiti na ime i prezime?

Novi problem

Predstavnici suvlasnika u Zagrebu naglasili su još jedan ključni problem. A to je donošenje odluke da se tipizirani boksevi koji će se staviti na javnu površinu platiti iz pričuve. Naime, potrebna je odluka suvlasnika da se novac iz zajedničke pričuve opće i koristi. 

Jedna objava je posebno zanimljiva:

Odgovor pravne službe na upit o članku 90. Zakona o vlasništvu te financiranju bokseva za otpad iz zajedničke pričuve. Mišljenja sam da odgovor nije uvjerljiv. Nisam pravnik ali znam da odluka nije pravno jača od Zakona.

'U skladu s Odlukom o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 7/22), sakupljanje komunalnog otpada obavljati će se u standardiziranim spremnicima za sakupljanje miješanog komunalnog otpada, biootpada, otpadnog papira i kartona te reciklabilnog komunalnog otpada.

Ako korisnici nemaju mogućnost smještanja spremnika u svoje smetlarnike na svoje čestice, isti mogu podnijeti zahtjev za smještanje na javne površine. Korisnici koji za to dobiju odobrenje, odnosno rješenje nadležnog gradskog ureda morati će spremnike staviti u tipizirane boksove, a postavljanje i nabavu istih sami financirati.

Tipizirani boksovi za smještaj spremnika komunalnog otpada koji će biti smješteni na javnim površinama u Gradu Zagrebu i koristiti će ih isključivo korisnici usluga koji nemaju mjesta na svojim katastarskim česticama i koji to plaćaju (Zgrade koje su tražile i dobile odobrenje!).

Iako je pričuva namjenski vezana imovina svih suvlasnika namijenjena za održavanje zajedničkih dijelova zgrade, obzirom na obvezu izrade boksa na javnoj površini, taj boks će se smatrati vlasništvom zgrade bez obzira što se nalazi na javnoj površini, a iz kojeg razloga se financira iz sredstava pričuve.'

ZAKLJUČAK

U ovome trenutku jasnog zaključka nema. Naime, zgrade koje imaju smetlarnike ili mogućnost da spremnici za otpad budu zaključani i pod njihovim nadzorom, neće imati navedenih problema. No, postavlja se pitanje i kod zgrada koje imaju stare betonske ili bilo koje druge bokseve (koji su izgrađeni kada i zgrada), tko će imati pristup tim kantama i kontejnerima, odnosno hoće li biti postavljena brava za koju će Čistoća imati ključ? Ili će suvlasnici ili predstavnik suvlasnika morati otključavati i zaključavati te bokseve i kaveze?

Zgrade koje nemaju tu mogućnost morat će ili na svojim česticama držati kante i kontejnere pod ključem (što u pravilu znači izgradnju nekog kaveza) ili će tražiti smještaj tipiziranog boksa. U jednom i drugom slučaju potreba je ODLUKA SUVLASNIKA. 

Ne postoji izravna odredba koja može prisiliti suvlasnike da takvu odluku donesu. Jedino što je opcija da (za one koji odbiju ili ne donesu takvu odluku) plaćaju kazne koje će im Čistoća/Komunalno pisati jer im kontejneri nisu zaključani, jer se nalaze na javnoj površini, jer u kantama za mješoviti otpad ima drugih vrećica osim kupljenih plavih. 

Situacija s otpadom nije se rješavala desetljećima. Naravno da postoje problemi i postojat će. Nadamo se da će sve strane mirno i staloženo i u zajedničkoj suradnji riješiti ovaj problem. Nitko nije očekivao niti očekuje da će problem otpada biti riješen sada i odmah. Zagrepčani će biti itekako zadovoljni i da se svi ovi problemi rješavaju kvart po kvart. 

Sretno svima !

Ako vas zanima tema oko komunalnog otpada, odvajanja, odvoza i zbrinjavanje otpada, recikliranja, cijena i informacija povezanih s komunalnim poduzećima pratite #otpad.

Ako ste predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati, uključite se OVDJE. Ako želite znati više o pravima i obvezama suvlasnika u zgradi te pratiti ovu tematiku, kliknite OVDJE. A ako želite saznati rješenja vaših problema u zgradi, pročitati prave savjete, pratite OVDJE.

Ne zaboravite se prijaviti i na mjesečni newsletter.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.