Treba li razmišljati o povratku stambenih štedionica u Hrvatskoj?

1. Minimalni državni poticaji ograničavaju konkurentnost stambenih štedionica
   Nekada su državni poticaji činili ključni dio sustava stambene štednje, no njihovim drastičnim smanjenjem štedionice su izgubile značajnu prednost u odnosu na banke. Prema riječima Zdravka Anđela, bez značajnije podrške države, stambene štedionice ne mogu ponuditi konkurentne uvjete na tržištu stambenih kredita, što ograničava njihov doprinos u rješavanju stambenog pitanja.

2. Nedostatak cjelovite stambene politike u Hrvatskoj
   Hrvatska nije imala sustavni pristup stambenom pitanju. Za razliku od zemalja poput Austrije i Njemačke, gdje su stambene štedionice dio šire stambene strategije, u Hrvatskoj se njihova uloga marginalizira. Potreban je strateški okvir koji bi obuhvatio razne modele financiranja i gradnje, uključujući štedionice, kako bi građanima olakšao dolazak do vlastitog doma.

3. Stambene štedionice stabiliziraju ekonomiju i građevinski sektor
   U Austriji i Njemačkoj stambene štedionice su se pokazale kao protuciklički instrumenti koji stabiliziraju građevinski sektor, čak i tijekom ekonomskih kriza. U Hrvatskoj je njihov doprinos također bio značajan, posebno u kriznim razdobljima, kada su pružale kredite pod povoljnim uvjetima, dok je bankarsko tržište bilo nesklono kreditiranju.

4. Izazovi na stambenom tržištu u Hrvatskoj
   Velik dio stambenih nekretnina koristi se u komercijalne svrhe, poput turističkog iznajmljivanja, što otežava dostupnost stanova za građane koji ih trebaju za život. Stanovi postaju financijski nepristupačni za većinu stanovništva, što dodatno pogoršava stambenu krizu. Anđel smatra da porez na nekretnine, koji se najavljuje, neće značajno riješiti ovaj problem.

5. Stambeno zadrugarstvo kao neiskorišteni potencijal
   Iako stambene zadruge nisu prisutne u Hrvatskoj, u Austriji se ovaj model pokazao uspješnim. Tamošnje zadruge djeluju u suradnji sa stambenim štedionicama, građevinskim tvrtkama i lokalnim vlastima. U Hrvatskoj nedostaje zakonodavni okvir koji bi omogućio razvoj stambenih zadruga, a također nedostaje i sustavna podrška na lokalnoj i nacionalnoj razini.

6. Regulativne prepreke za razvoj stambenog sektora
   Iako su štedionice u Hrvatskoj 2007. predložile zakon koji bi im omogućio financiranje gradnje stambenih objekata za korisnike štednje, prijedlog nikada nije zaživio. Ministarstvo financija nije donijelo potrebne pravilnike, a interes samih štedionica za ovaj model poslovanja ostao je nedovoljno razvijen.

7. Europski primjeri pokazuju važnost strateškog pristupa
   Uvođenje pozicije Komesara za stanovanje na razini Europske komisije naglašava važnost stambenog pitanja kao ključnog elementa društvenog i ekonomskog razvoja. Hrvatska bi trebala slijediti ovaj primjer, integrirajući stambene štedionice i zadruge u širu stambenu strategiju, uz osiguravanje zakonske i financijske podrške.

8. Stambene štedionice i sprečavanje "nekretninskih balona"
   Štedionice djeluju protuciklički, sprječavajući nastanak nekretninskih balona koji mogu izazvati gospodarske krize. Uspješan model iz Njemačke i Austrije mogao bi se primijeniti i u Hrvatskoj, čime bi se stvorila stabilnija i dugoročnija stambena politika.

9. Prilagodba modela stambenih štedionica hrvatskim potrebama
   Za ostvarenje njihovog punog potencijala, stambene štedionice trebaju veću integraciju s građevinskim sektorom i podršku države kroz regulativne i financijske mjere. Uvođenje modela suradnje između štedionica, građevinskih tvrtki i lokalnih vlasti moglo bi značajno povećati učinkovitost ovakvog sustava.

10. Potencijal za demografski i ekonomski napredak
    Razvoj stambenih štedionica i zadruga mogao bi značajno doprinijeti rješavanju stambenog pitanja za mlade obitelji, što bi imalo pozitivne učinke na demografsku sliku Hrvatske. Raznoliki modeli financiranja stambene gradnje ključni su za stvaranje održivih stambenih rješenja koja pridonose gospodarskom i društvenom razvoju zemlje.

Ovih deset izdvojenih točaka jasno naglašavaju potrebu za strateškim pristupom stambenoj politici, uz aktivniju ulogu države i boljim korištenjem postojećih alata. A možda i daju kratki uvid u potencijale i izazove stambenih štedionica i možda zagolicaju pažnju za njihovo ponovno uključivanje u cjelovitu stambenu politiku.

Ono što je zanimljivo je da je Wüstenrot jedina preostala stambena štedionica u Hrvatskoj, koja već 26 godina pruža stambene kredite isključivo s fiksnom kamatnom stopom. Ovaj model pruža građanima sigurnost tijekom cijelog razdoblja otplate kredita. No dodatna zanimljivost je da je Wüstenrota akvizirala Slatinska banka koja tvrdi da planira zadržati postojeći model poslovanja Wüstenrota, uz proširenje ponude i bolje sinergije između banke i štedionice, a fokus će biti na mladim obiteljima i rješenjima za stambeno financiranje.

Izradu i objavljivanje serijala tekstova pod naslovom "Gdje su nestale stambene zadruge?'" autorice Jasmine Džanović, financijski je podržala Agencija za elektroničke medije kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2024. godinu, a u cijelosti ih možete pročitati na portalu Savjeti.hr.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.