Tri ključna alata za kružno gospodarenje i održivost u građevinarstvu

Kružno gospodarenje je ključno za postizanje održivosti u građevinskom sektoru te je važno u svim područjima gradnje – visokogradnji i niskogradnji, novogradnji i rekonstrukcijama, greenfield i brownfield investicijama. Globalno, zgrade su najveći zagađivači i potrošači energije, vode i ostalih prirodnih resursa, a lokalno ih trebamo shvaćati kao priliku za poboljšanja situacije kroz politike kružnog gospodarenja.

Posebno je važno u kontekstu gospodarskih objekata poput industrijskih hala, skladišta, trgovačkih centara, hotela i poslovnih zgrada koje su po svojoj biti veliki proizvođači otpada i korisnici prirodnih resursa, stoga je važno da se u tom području gradnje dobro planira i provodi princip kružnog gospodarstva u zgradarstvu. 

Najčešći prioriteti kružnog gospodarenja u zgradama su revitalizacija nekorištenih prostora i zgrada i smjernice za planiranje novih zgrada po načelu modela kružnog gospodarenja, a mjere su usmjerene na povećanje trajnosti i cjeloživotnog vijeka zgrada u prostoru, povećanje energetske učinkovitosti zgrada, te smanjenje nastanka građevnog otpada za vrijeme gradnje, rekonstrukcije zgrada i završetka njihovog korištenja odnosno rušenja.

Iako je kružno gospodarenje samo jedan od principa povezanih sa održivošću zgrada, postaje sve važniji te se tako sve češće pojavljuje kao minimalni zahtjev kod financiranja projekata iz Europske unije, a također i kod financiranja investicijskih projekata Hrvatske banke za obnovu i razvoj te drugih komercijalnih banaka prisutnih na hrvatskom tržištu. 

Prvo tranzicija, pa redovno stanje

U Hrvatskoj je na snazi Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine izrađen u cilju razvoja održivih, uključivih, sigurnih i otpornih gradova kroz poticanje mjera kružnosti kod planiranja novih zgrada i definiranja smjernica gradnje po načelima kružnog gospodarstva, poticanje ponovnog korištenja zgrada i prostora i produljenje trajnosti postojećih prostora i zgrada, poticanje mjera smanjenja količine građevnog otpada te povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije (OIE) te ponovnog korištenja postojećih građevnih proizvoda i materijala.

Svrha Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama je pružiti svim dionicima okvir za provedbu kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Predmetni se Program preporuča svim dionicima graditeljskog sektora - od investitora do graditelja uz pretpostavku da će se razdoblje do 2030. godine koristiti kao vrijeme tranzicije, dok se nakon tog roka kružno gospodarenje u zgradarstvu treba podrazumijevati kao redovan proces.

Uz Program su vezane i dvije metodologije i to:

1. Metodologija za analizu postojećeg stanja neiskorištenih javnih prostora i zgrada

Svrha Metodologije za analizu postojećeg stanja nekorištenih prostora i zgrada javne namjene je davanje smjernica gradovima i općinama za provođenje aktivnosti za: 

• Evidentiranje i vrednovanje postojećeg stanja nekorištenih prostora i zgrada javne namjene 
• Analizu stanja u prostoru, zelene infrastrukture, korištenja kulturne baštine i društvenogospodarskog konteksta na području grada ili općine 
• Uključivanje zainteresiranih dionika u definiranje novih sadržaja i unapređenje usluga dostupnih lokalnoj zajednici.

2. Metodologija za izračun energetskih ušteda kod obnove nekorištenih zgrada

Ova metodologija daje upute za izračun energetskog svojstva zgrada koje se ne koriste ili su napuštene, i/ili zapuštene, te način provjere i dokazivanja postizanja minimalno 50 posto uštede godišnje potrebne energije za grijanje i minimalno 30 posto godišnje primarne energije obnovljene zgrade u odnosu na projektiranu/izračunatu potrošnju energije napuštene i zapuštene zgrade prije obnove.

Šest ciljeva

Trenutačno je kružno gospodarenje u zgradarstvu vidljivo i u zahtjevima EU taksonomije, Uredbe koja prati zelena ulaganja i poticanje financiranja održivih projekata. Uredba o EU taksonomiji podrazumijeva da je kružno gospodarenje jedan od 6 ciljeva iz područja “ne čini značajniju štetu” odnosno DNSH pravila (Do No Significant Harm).

EU taksonomija je klasifikacijski alat koji daje jasne informacije koje su to investicije i aktivnosti održive i koji pomaže investitorima i tvrtkama da ulažu u okolišno prihvatljive gospodarske aktivnosti. EU taksonomija je također popis gospodarskih aktivnosti s kriterijima uspješnosti u doprinošenju šest okolišnih ciljeva (čl.9 Uredbe o taksonomiji 2020/852).  

Delegirana uredba komisije (EU) o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju 2021/2139.

Uz pojam EU taksonomije vežu se i neke važne Smjernice i Priručnici, kao što su:

• Tehničke smjernice o primjeni načela nenanošenja bitne štete u okviru Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost (2021/C 58/01)
• EIB Metodologija za izračun ugljičnog otiska
• Tehničke smjernice za pripremu infrastrukture za klimatske promjene u razdoblju 2021. – 2027.

Pročitajte više informacija o EU taksonomiji

Tri izvrsna alata

Održivost u građevinarstvu odnosno gradnji obuhvaća planiranje, projektiranje, gradnju i korištenje zgrada na način da one minimiziraju negativan utjecaj na okoliš i poboljšavaju kvalitetu života krajnjih korisnika, značajno unaprjeđuju energetsku učinkovitost, korištenje održivih materijala i smanjenje emisija CO₂. Ključni aspekti koji su mjerljivi uključuju transformaciju zgrada u energetske visoko učinkovite, dekarbonizaciju građevinskog sektora te primjenu inovativnih tehnologija i materijala.

Za održivost u građevinarstvu važna su i tri izvrsna alata:

• analiza životnog ciklusa zgrada (Life cycle assessment – LCA),
• analiza cjeloživotnih troškova zgrade (Life cycle cost analysis – LCCA) te 
• certifikati za mjerenje održivosti zgrada (najpoznatiji su DGNB, LEED i BREEAM).

Primjena principa kružnog gospodarenja kroz LCA i LCCA analize te certificiranje održivosti zgrada, mogla bi postati standard za nove i obnovljene gospodarske objekte. Povećana primjena DGNB, LEED i BREEAM certifikata u Hrvatskoj već sada postavlja temelj za održivu budućnost sektora nekretnina, smanjujući ekološki otisak građevinskog sektora.

Primjena metodologija LCA i LCCA analiza, zajedno s certificiranjem održivosti, ključna je za postizanje ekološki održive i ekonomski učinkovite izgradnje gospodarskih objekata u skladu s ciljevima kružne ekonomije i europskim politikama održivog razvoja. 

Certifikati održivosti i analize klimatskih rizika odnosno klimatsko potvrđivanje pomažu u osiguranju investicija jer predstavljaju dokaz smanjenog rizika i dugoročne održivosti projekata. 

EU fondovi i bankarski sektor često nude povoljnije uvjete financiranja za projekte koji imaju neki od certifikata, koji su koristili metode poput LCA i LCCA ili su primijenili analizu klimatskih rizika kod projektiranja i klimatsko potvrđivanje prije gradnje, što dodatno potiče ulaganja u održivu gradnju.

Life Cycle Assessment (LCA) i Life Cycle Cost Analysis (LCCA) 

LCA i LCCA su iznimno praktične i svrsishodne metodologije procjene cjeloživotnog utjecaja zgrada na okoliš i ekonomske učinkovitosti investicijskih projekata odnosno zgrada, a koriste se u svijetu dugi niz godina i uspješno doprinose održivosti građevinskog sektora. Iako su do sada predmetne metode korištene na dobrovoljnoj bazi investitora, u trenutku primjene nove Direktive o energetskim svojstvima zgrada koju je donijela Europska unija, LCA i LCCA će postati standardni alati za procjenu održivosti zgrada. Osim o energetskim svojstvima zgrade pri čemu se sa nZEB standarda (nearly zero energy buildings) prelazi na ZEB standard (zero emission buildings), ova Direktiva također podržava bolju kvalitetu zraka, digitalizaciju energetskih sustava zgrada i razvoj infrastrukture za održivu mobilnost. U Hrvatskoj stupa na snagu 

Procjena životnog ciklusa - Life Cycle Assessment (LCA) je sveobuhvatna metoda za procjenu utjecaja proizvoda, procesa ili usluge na okoliš tijekom cijelog njegovog životnog ciklusa, od vađenja sirovine do odlaganja. Pomaže u identificiranju područja u kojima se mogu napraviti poboljšanja kako bi se smanjilo opterećenje prema okolišu i potaknula održivost.

U kontekstu zgradarstva to je metodologija za kvantificiranje utjecaja građevinskog projekta na okoliš tijekom cijelog njegovog životnog ciklusa - od ekstrakcije materijala, preko proizvodnje, pakiranja i distribucije, korištenja u zgradarstvu, pa sve do zbrinjavanja i recikliranja na kraju životnog vijeka zgrade. Ova analiza omogućava jasno razumijevanje ukupnog ekološkog otiska projekta i identificira ključne mogućnosti za smanjenje negativnih učinaka.

Uključivanje LCA u građevinske i infrastrukturne projekte ključno je za donošenje informiranih odluka koje postižu stvarnu održivost i smanjuju ugljični otisak i troškove projekta. 

Analiza životnih troškova - Life Cycle Cost Analysis (LCCA), u graditeljstvu predstavlja ključni aspekt procjene ekonomske održivosti zgrade. Uzima u obzir sve troškove povezane sa zgradom tijekom cijelog životnog vijeka, od planiranja i izgradnje do upotrebe, održavanja, upravljanja pa sve do rušenja i mogućnosti rastavljanja i recikliranja pojedinih dijelova zgrade. Ovaj holistički pristup pomaže u procjeni dugoročne financijske održivosti zgrade i potiče održive prakse projektiranja i gradnje te pomaže vlasnicima odnosno investitorima zgrada, posebno onih koje se koriste u poslovne svrhe, razumjeti dugoročnu financijsku učinkovitost i opravdanost ulaganja. Temelji se na dobrom planiranju i dobrom gospodarenju od ideje do realizacije te cijelog životnog vijeka zgrade. 

Certificiranje održivosti zgrada (DGNB, LEED, BREEAM)

Certifikati održivosti ključan su alat za transparentno prikazivanje ekoloških, ekonomskih i društvenih prednosti građevinskih projekata. Certifikati su razvijeni prije više od 30 godina kako bi se sektor zgradarstva uskladio s potrebom zaštite okoliša i resursa, posebno pitke vode, smanjenja CO2 te povećanja iskoristivosti obnovljivih izvora energije. Predmetni certifikati nisu obvezujući, već se smatraju nad-standardom i potvrdom izvrsnosti građevinskih projekata koji uglavnom nadilaze minimalne propisane zahtjeve za energetsko svojstvo zgrade u pojedinoj državi.

Danas ih u svijetu ima više od 100, a u Hrvatskoj su najčešće korišteni međunarodni certifikati DGNB, LEED i BREEAM. Ishodište koncepta zelene ili održive gradnje i certifikacije održivosti zgrada nalazi se u Svjetskom savjetu za zelenu gradnju (World Green Building Council) čiji je redovni član i Hrvatski savjet za zelenu gradnju (Croatia Green Building Council). Od 2021. godine Hrvatski savjet za zelenu gradnju je ovlašteni partner Njemačkog savjeta za zelenu gradnju te nositelj ovlaštenja za izdavanje DGNB certifikata u Hrvatskoj.

Certificirani objekti često ostvaruju veće tržišne cijene, lakše privlače zakupce ili kupce kod kupoprodaje i imaju niže operativne troškove tijekom životnog vijeka. Također, certifikacija pruža jasnu prednost na tržištu u smislu ugleda i društvene odgovornosti, što sve više cijene investitori i krajnji korisnici.

LEED

LEED certifikat ocjenjuje održivost zgrada i naselja, a razvio ga je Američki savjet za zelenu gradnju 1993. godine. Osim u SAD-u, koristi se i u Europi, a najpopularniji je u Njemačkoj, Švedskoj, Finskoj, Španjolskoj i Italiji. Sustav ocjenjuje energetsku učinkovitost, učinkovitost korištenja vode, materijala, odabir i upravljanje zemljištem te kvalitetu unutarnjeg prostora. Izuzetno je orijentiran ka očuvanju okoliša. Certifikat se dodjeljuje i postojećim zgradama i novoizgrađenima.

LEED je skraćenica za Leadership in Energy and Environmental Design i međunarodno je priznati sustav certificiranja i izvor informacija za vlasnike zgrade kako i koje praktične elemente zelene gradnje treba implementirati u projektiranje, gradnju, upravljanje i održavanje. Osnovni aspekti LEED-a su održivi razvoj, ušteda vode, energetska učinkovitost, odabir materijala i unutarnja kvaliteta okoliša.

Razine LEED certificiranja su certificiran, srebrni, zlatni, platinasti, a certifikat se dodjeljuje u kategorijama novogradnje, postojećih građevina, interijera, kuća, razvoj naselja i Core & Shell. Najčešće kategorije u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi su novogradnja i Core & Shell, a najčešće se dodjeljuju za poslovne zgrade i trgovačke centre.

LEED je prvenstveno bio korišten kako bi vlasnici zgrada pokazali svoju sklonost održivom razvoju, no s vremenom se razvio u alat za ocjenu kvalitete gradnje i kvalitete zgrada. Zgrade certificirane prema LEED-u često su bolje od konvencionalnih zgrada vezano uz učinkovitije korištenje vode i energije te u većem zadovoljstvu korisnika. Kvalitetni unutarnji okoliš kod poslovnih zgrada doprinosi i manjem izbivanju s posla i manju fluktuaciju zaposlenika povećavajući na taj način koristi poslodavcima iznad osnovnih ušteda energije i vode. Kroz LEED certifikate lakše je razlikovati stvarno zelene zgrade od ostalih, a projektantima i izvođačima olakšana je prezentacija njihovih ostvarenja u projektiranju i gradnji zgrada motiviranih održivim razvojem.

BREEAM

BREEAM je kratica za Building Research Establishment Environmental Assessment Method. To je vodeći svjetski sustav za procjenu održivosti zgrada i infrastrukture, razvijo ga je Building Research Establishment (BRE) u Velikoj Britaniji i vodeća je svjetska metoda procjene održivosti za masterplanning projekte, infrastrukturu i zgrade.

On prepoznaje i odražava vrijednost imovine s većim učinkom u čitavom životnom ciklusu izgrađenog okoliša, od nove gradnje do uporabe i obnove putem certifikacije treće neovisne strane za procjenu učinka na okoliš, društvenu i ekonomsku održivost projekta, koristeći standarde koje je razvila institucija BRE. To znači da je prema ocjeni BREEAM-a omogućeno održivije okruženje koje poboljšava dobrobit ljudi koji u njemu žive i rade, pomaže u zaštiti prirodnih resursa i čini privlačnijim ulaganje u nekretnine.

BREEAM certifikat posebno je zastupljen u Hrvatskoj među hotelima i trgovačkim centrima. Primjerice, City Center one East i City Center one West su nositelji BREEAM certifikata. BREEAM certifikat za zgradu Eurocentar u Zagrebu je prvi BREEAM In-Use certifikat u Hrvatskoj za poslovne zgrade. Certifikat je ishođen 2014. godine i do danas je više puta uspješno provedeno recertificiranje s ocjenom "vrlo dobar". 

Jedan od značajnijih primjera zgrada sa BREEAM certifikatom je svakako IKEA Outlet u Rugvici, a proces certifikacije obavljen je u razdoblju od 2018. do 2020.

Mjere poduzete tijekom postupka certifikacije uključivale su instaliranje sustava kontrole energije, čime su znatno smanjeni troškovi energije u zgradi. Stalci za bicikle i tuševi za zaposlenike dodatno su povećali vrijednost zgrade i njenu uporabnu vrijednost. 

Metoda ekološkog ocjenjivanja BREEAM vodeća je i najčešće korištena metoda dobrovoljnog certificiranja nekretnina. Pokriva široki raspon aspekata zaštite okoliša i održivosti. Najviši standardi ove metode osiguravaju optimalni i održivi dizajn te služe kao mjera utjecaja zgrade na okoliš.

DGNB

DGNB (Deutsche Gesellschaft für Nachhaltiges Bauen) je među najrelevantnijim međunarodnim certifikatima koji se temelji na europskim građevinskim normama. Također, ovo je sustav certificiranja koji je u potpunosti prilagođen zahtjevima Uredbe o EU taksonomiji, a odličan je alat koji može biti od koristi i prilikom ESG izvještavanja poslovnih subjekata (Environmental-Social-Governance).

Osim u Njemačkoj, ovaj sustav certificiranja koriste druge ekonomski razvijene zemlje, a posebice ekološki osviještene kao što su Danska, Švicarska, Austrija i Španjolska. Njima se  od listopada 2021. godine pridružila i Hrvatska, pri čemu je Hrvatski savjet za zelenu gradnju postao sistemski partner za izdavanje certifikata održivosti zgrada i prostora prema DGNB međunarodnom sustavu u Republici Hrvatskoj.

DGNB sustav certificiranja dostupan je u različitim varijantama za zgrade, četvrti odnosno kvartove i interijere – kroz više faza: planiranje – idejno rješenje, projektiranje, gradnja, obnova, rekonstrukcija, zgrade u upotrebi, zgrade u fazi rušenja – end of life. Kao alat za planiranje i optimizaciju, pomaže svima onima koji su uključeni u investiciju odnosno izgradnju te implementiraju svjesno i s razlogom holističku i održivu kvalitetu u arhitekturi i graditeljstvu.

Sudionici u procesu certifikacije su: investitori, arhitektonski i projektantski tim (arhitektura, strojarstvo, elektrotehnika, krajobrazna arhitektura, dizajn interijera...), izvođači radova, financijska potporna institucija, auditori, konzultanti, voditelji projekata, facility manageri, šira zajednica ako je potrebno.

Koncept održivosti DGNB sustava ima širok opseg i nadilazi dobro poznati model "Tri stupa". Sveobuhvatno pokriva sve temeljne aspekte održive zgrade kroz sljedećih šest tema:

1. ekologiju,
2. ekonomiju,
3. sociokulturne i funkcionalne aspekte,
4. tehnologiju,
5. procese i
6. lokaciju

Prve tri teme jednako su ponderirane u ocjenjivanju. Ovo čini DGNB sustav jedinim sustavom koji daje jednaku važnost i ekonomskim i ekološkim kriterijima održive zgrade. Ocjene postignute u procjeni uvijek se vrednuju za cijeli životni ciklus zgrade. 

Svrha DGNB sustava nije obavljanje certifikacije radi certifikacije, samo kao marketinški alat ili pokazati vodstvo/liderstvo u nekom načinu gradnje. Umjesto toga, certifikaciju se koristi kao sredstvo kojim se postiže dosljedan ukupni efekt koji može osigurati izuzetno visok standard kvalitete. Naravno, to također uključuje transparentnu kontrolu kvalitete putem neovisnog, neutralnog procesa certifikacije. Sustav DGNB namijenjen je za korištenje i kao motivacija i kao alat za planiranje i optimizaciju, koji omogućuje izgradnju i upravljanje vidljivo boljim zgradama. Održivosti se mora pristupiti kao sastavnom dijelu svakog građevinskog projekta, a ne kao dodatku ili izbornom pitanju.

Izvrsni primjeri DGNB certificiranih zgrada u Hrvatskoj su:

• Matrix poslovne zgrade u Zagrebu
• Avenue Mall trgovački centar u Zagrebu
• Framos Technologies proizvodna hala u Čakovcu
• Turističke vile Amicor Gr4een Resorta u Starom gradu na Hvaru

Klimatsko potvrđivanje

Klimatsko potvrđivanje postaje standard u poslovnim praksama te podrazumijeva provjeru i certificiranje smanjenja emisija CO2.

Klimatsko potvrđivanje već je bilo preduvjet za velike projekte u programskom razdoblju 2014. – 2020. U programskom razdoblju 2021. – 2027. zahtjev se primjenjuje na širi raspon fondova EU-a (uključujući CEF, InvestEU, EFRR, KF i FPT) koji su dostupni za financiranje infrastrukturnih projekata. Klimatsko potvrđivanje stoga ne bi trebalo biti još jedan dodatni administrativni postupak, nego bi trebao pomoći u razvoju klimatski neutralnih i otpornih projekata. Ovaj postupak trebao bi već biti uključen u postojeće procese i postupke planiranja infrastrukture i pripreme, procjene i odobravanja projekata, a po mogućnosti u ranoj fazi projektnog ciklusa (npr. priprema relevantnih strategija i planova ili studije pred izvedivosti/izvedivosti) kada bi se morao i trebao razmotriti širi skup mogućnosti za osiguranje nisko ugljičnog i otpornog razvoja.

Ublažavanje klimatskih promjena

Ključno je klimatsko potvrđivanje integrirati u različite faze upravljanja projektnim ciklusom. U svim fazama projektnog ciklusa nisu uvijek dostupne sve opcije za niske emisije ugljika i/ili prilagodbu klimatskim promjenama – neke je odluke bolje donijeti na razini strategije i/ili plana, a neke su prikladnije za operativno upravljanje određenim projektima.

Smjernice za klimatsko potvrđivanje za pripremu ulaganja u programskom razdoblju 2021. – 2027. u Republici Hrvatskoj su namijenjene nositeljima projekata u svrhu pripreme projekata u skladu sa zahtjevima za klimatsko potvrđivanje za programsko razdoblje 2021.-2027, odnosno Programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027.  Smjernice se temelje na Tehničkim smjernicama Europske komisije za pripremu infrastrukture za klimatske promjene za razdoblje 2021. – 2027. te su dopunjene relevantnim preporukama za hrvatski kontekst, izvorima podataka te sektorskim studijama slučaja.

Priprema za klimatske promjene je proces u kojem se mjere ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe uključuju u razvoj infrastrukturnih projekata. U Tehničkim smjernicama (2021/C 373/01) koje je izdala Europska komisija utvrđena su zajednička načela i prakse za utvrđivanje, klasifikaciju i upravljanje fizičkim klimatskim rizicima tijekom planiranja, razvoja, provedbe i praćenja infrastrukturnih projekata i programa postupak je podijeljen u dva stupa - ublažavanje i prilagodba i dvije faze - pregled i detaljna analiza. Dokumentiranje i provjera otpornosti na klimatske provjere smatraju se ključnim elementima u donošenju odluka o ulaganju.

Kad je riječ o infrastrukturi koja bi se trebala koristiti i nakon 2050. godine, u Tehničkim smjernicama (2021/C 373/01) se propisuje da se rad, održavanje i konačna razgradnja za sve projekte trebaju provoditi na klimatski neutralan način, što može uključivati pitanja povezana s uslugama ekosustava (regulacija klime, korištenje prirodnih materijala) te s kružnim gospodarstvom (primjerice, pitanja recikliranja ili prenamjene materijala). Otpornost novih infrastrukturnih projekata na klimatske promjene trebalo bi osigurati odgovarajućim mjerama prilagodbe koje se temelje na procjeni rizika od klimatskih promjena, uvažavajući zdravlje ekosustava.

Proces pripreme za klimatske promjene uključuje uobičajeno sljedeće korake:

• odabir tima stručnjaka za uključivanje u pitanja klimatske neutralnosti i prilagodbe klimatskim promjenama
• definiranje prostornog obuhvata i granica zahvata, te vijeka trajanja projekta
• prikupljanje podataka o parametrima koji opisuju postojeće klimatske uvjete na lokaciji zahvata (podaci s najbližih meteoroloških postaja i podaci iz klimatskih modela)
• prikupljanje podataka o postojećim trendovima klimatskih varijabli i projekcijama klimatskih parametara za razdoblje od 2011. do 2070. godine:
• pregled europske i nacionalne regulative vezano uz klimatsku neutralnost i prilagodbu klimatskim promjenama u odnosu na zahvat, što je opisano u Usklađenost projekta sa strategijama i planovima prilagodbe klimatskim promjenama
• prikupljanje i analiza projektne dokumentacije
• analizu klimatske neutralnosti projekta
• analizu izloženosti, osjetljivosti, ranjivosti i rizika projekta
• izradu dokumentacije o pripremi za klimatske promjene i provjeru u skladu s Tehničkim smjernicama (2021/C 373/01), te Prilogom B. Dokumentacija o pripremi za klimatske promjene i provjera.

Smjernice za klimatsko potvrđivanje za pripremu ulaganja u programskom razdoblju 2021. – 2027. u Republici Hrvatskoj

Primjerice, industrijsko postrojenje tvornice Cemex u Kaštel Sućurcu. Svi cementi ovog proizvođača nose Environmental Product Declaration (EPD) certifikat tipa III od 2023. godine. Ove neovisno dodijeljene deklaracije daju informaciju kupcima o ugljičnom otisku cementa tijekom cijelog njegovog životnog ciklusa. Informacije o utjecaju proizvoda na okoliš, od nabave sirovina i proizvodnje do upotrebe i odlaganja, izražene kao ekvivalent emisije CO2 omogućavaju potrošačima da odaberu proizvode s manjim utjecajem na okoliš i klimu. Ova je inicijativa dio Cemexovog klimatskog programa, usmjerenog, između ostalog, na razvoj i uvođenje inovativnih proizvoda i rješenja s niskim udjelom ugljika.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije.

Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.