UČINKOVITA ZGRADA - Što treba mijenjati da bi funkcionirala energetska obnova i primjena OIE

S obzirom na ciljeve Europske unije, prvenstveno na Europski zeleni plan koji se sastoji od nekoliko planova i strategija (REPowerEU, Novi europski Bauhaus, Fit for 55, i tako dalje), ali i recentne događaje (rat u Ukrajini i drastično poskupljenje energenata), Hrvatska se nalazi pred velikim izazovima.

Zgrade u Hrvatskoj su stare, nisu održavane, energetski su neučinkovite (više od pola cjelokupnog fonda stambenih zgrada u RH, a općenito zgrade troše preko 40 posto ukupne energije), mnogi suvlasnici nemaju dovoljno svijesti i kapitala za energetsku obnovu zgrade i uvođenje obnovljivih izvora energije (OIE).

A energetska učinkovitost zgrada danas je važnija nego ikada jer je to jedan od načina kako drastično smanjiti troškove za energiju.

Posljednji Javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada kao i onaj za poticanje obnovljivih izvora energije (dio za višestambene zgrade) otvorili su žestoku raspravu iz koje su razni dionici konstatirali da se radi o:

• premaloj alokaciji za višestambene zgrade
• prekompliciranoj i rizičnoj proceduri (količina dokumentacije i rizici vezani za de minimis potpore)
• način prijave na Javni poziv nije najpravedniji (realno - najbrži prst - 1,14 sekundi bilo je trajanje poziva 17. svibnja 2022. za energetsku obnovu)
• deficitu izvođača i radova, a cijena materijala i radova je 'otišla u nebo', dok je kvaliteta radova je često ispodprosječna
• EU jako potiče ugradnju obnovljivih izvora energije u zgradama, 45 posto do 2030.
• mnoga su zakonska ograničenja i nejasne upute vezane za postavljanje fotonaponskih ćelija na višestambene zgrade - od odlučivanja, HEP ODS-a...
• izrazito veliki problem je kreditiranje zgrade:
• banke traže više od 60 posto potpisa iako je za samu energetsku obnovu i primjenu OIE dovoljna natpolovična većina suvlasničkih udjela 
• banke (temeljem jedne analize od prije nekoliko godina) smatraju da je maksimalno moguće financijsko opterećenje pričuve za jedno kućanstvo 15 kuna po četvornom metru te neće više od toga tolerirati. Mnoge banke neće prihvatiti ni ako je trošak pričuve po obitelji 12 kuna po kvadratu.
• zbog navedenog, trećina banaka u RH krenula je prema produženju ročnosti - banke će najvjerojatnije produžiti ročnost kreditiranja zgrada na 20 godina

Ono što se iz cijele analize nije uspjelo zaključiti:

• vrijeme i raspored idućih natječaja
• koja je količina dostupnog novca (prema posljednjim informacijama s javnoga savjetovanja za Operativni program konkurentnost i kohezija za razdoblje 2021.-2027. za energetsku obnovu zgrada rezervirano je 60 milijuna eura, što je 452 milijuna kuna, odnosno nedovoljno novca)
• koji su uvjeti sljedećih natječaja (npr. datumi projektnih dokumentacija)
• koji je broj zgrada koje se žele prijaviti (prema informacijama s kojima ZGRADOnačelnik.hr raspolaže radi se o okvirnom broju od oko 1.200 zgrada diljem Hrvatske, no navodno bi u bazi FZOEU-a trebao postojati popis projektnih prijedloga, zainteresiranih zgrada za energetsku obnovu)
• koji su sve potencijalni financijski instrumenti, modeli financiranja
• što se događa sa zakonskim okvirima, mnogo je nedorečenosti
• energetska obnova – npr. problem energetske obnove - je li zakonita odluka natpolovične većine (kolokvijalno - 51 posto) suvlasničkih udjela samo jednog ulaza na građevinskoj čestici s više ulaza?
• fotonaponske ćelije na krovovima višestambenih zgrada
• iako zakon kaže da je za ugradnju OIE za zajedničke prostore i/ili jedan stan ili sve stanove potrebno 51 posto, HEP ODS traži 100 posto (vidjet ćemo hoće li se to uskoro promijeniti)
• problem investicije u OIE i dugoročni najam - za više jedne godine potrebna je suglasnost 100 posto suvlasnika
• tko je vlasnik OMM (obračunskog mjernog mjesta) na zajedničkim prostorima zgrade ako zgrada nema OIB
• kako se u zgradi od više stanova slažu dvosmjerna brojila, a jedna je elektrana s jednim brojilom
• koje je stvarno trajanje i koja je cijena te uvjeti zbrinjavanja ćelija i baterija

Također su se popisale i ŽELJE S TERENA:

• zgradi treba OIB i da ne bude u sustavu PDV-a
• jasnija zakonska regulativa
• drastično povećanje alokacija
• trajno otvoreni javni pozivi
• jasna financijska konstrukcija
• da se uključe različite institucije u financiranje: Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), Europska investicijska banka (EIB), komercijalne banke (duže dospijeće kredita i manje kamatne stope), financijski instrumenti (zadužnice, pozajmice, zapisi, garancije), država, jedinice regionalne i lokalne samouprave (JLRS), mirovinski fondovi...
• obnavljati blokovski, ne točkasto
• implementirati OIE na punim površinama krova bez penaliziranja (prebacivanje u model proizvođača)
• naći model energetske obnove i OIE uz nisku (ili jednaku) pričuvu
• mogućnosti provođenja sankcija za (energetsko i drugo) neodržavanje zgrade
• gotovo svi akteri žele sve uz nikakve ili male troškove, da to netko drugi odradi, bez odgovornosti

Na temelju navedenoga, PRIJEDLOZI su:

• uvesti OIB zgrade – može ga propisati Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) Zakonom o gradnji ili novim Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada (koji još nije donesen) ili Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) Zakonom o energetskoj učinkovitosti
• možda više ne bi trebalo biti javnih natječaja (poziva), bar ne na ovaj način, a onda će obnova funkcionirati kontinuirano
• stvoriti 'miks' svih mogućih izvora u jednom mehanizmu kako bi se pokrenula energetska obnova zgrada i primjena OIE
• 'nagraditi' one suvlasnike / zgradu koja ide sama u obnovu
• revitalizirati 'povratak' FZOEU u višestambene zgrade
• omogućiti prodaju ušteđene energije obveznicima sustava energetske uštede u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti čl.13, putem platforme ili nekog sličnog modela

Predloženi su i održiviji financijski modeli:

• Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) povjereni su poslovi vezani uz suradnju s Europskom investicijskom bankom (EIB) i Europskim investicijskim fondom u svrhu provedbe Plana ulaganja za Europu, a EIB je prije otprilike sedam godina imao na tržištu model mogućnost bespovratnog financiranja u iznosu od 15 do 30 posto iznosa od energetske obnove, te bi se mogao ponovo pokrenuti sličan model jer se pokazao kao jako uspješan.
• Jedan od osnovnih strateških ciljeva HBOR-a u narednom petogodišnjem razdoblju je poticanje klimatski i energetski neutralnog gospodarstva kroz energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i zaštitu okoliša, a ovi projekti zadovoljavaju sve uvjete - komercijalno su opravdani, ekonomski i tehnički odživi, doprinose EU ciljevima, održivom rastu i zapošljavanju, dovoljno bankabilni da budu prihvatljivi za financiranje i mobiliziraju privatan kapital.
• Kolika energetska učinkovitost, toliko sufinanciranje (primjer je Njemačka)
• Povrat PDV-a - predlaže se povrat PDV-a na plaćene radove energetske učinkovitosti (nije bilo moguće prije nekoliko godina, sada nakon koronakrize je itekako moguće).
• Riječ je o povratu od 20 posto investicije.
• Otpis ili povrat kamate - potrebno je uspostaviti jasne kriterije odnosa razine energetske obnove i kamatne stope ali i kamate. Ako zgrada u energetskoj obnovi postigne ciljeve uštede energije - što veća energetska ušteda to niža kamata. Primjeri:
• 'obični' kredit za zgradu – redovna (tržišna) kamatna stopa
• energetska obnova
• ušteda u ukupnoj energiji od najmanje 50 posto i 30 posto u primarnoj energiji - kamatna stopa maksimalno 1,5 posto
• ušteda u ukupnoj energiji od najmanje 60 posto i 40 posto u primarnoj energiji - kamatna stopa maksimalno 1,0 posto
• ušteda u ukupnoj energiji od najmanje 70 posto i 50 posto u primarnoj energiji - kamatna stopa maksimalno 0,5 posto
• ušteda u ukupnoj energiji od najmanje 80 posto i 60 posto u primarnoj energiji - kamatna stopa 0 posto
• ušteda u ukupnoj energiji od najmanje 90 posto i 70 posto u primarnoj energiji - uplata 10 posto iznosa glavnice kredita u glavnicu
• zgrada postaje energetski samodostatna – uplata 50 posto iznosa glavnice kredita u glavnicu
• uspostava garantnog fonda / jamstvene sheme – država ili HBOR ili javno tijelo
• sufinanciranje projektne dokumentacije ili nekog dijela projektnog troška od strane JL(R)S-a
• omogućiti korištenje određenih programa za dobivanje sredstava za pripremnu dokumentaciju za višestambene zgrade npr. program ELENA koji provodi HBOR (Hrvatska banka za obnovu i razvitak) u suradnji s Europskom komisijom (EK) i EIB-om radi osiguranja pokrića troškova pripreme investicijskih projekata u području energetske učinkovitosti u stopostotnom iznosu koji vrijedi samo za dokumentaciju javnih zgrada, odnosno višestambene zgrade nemaju tu mogućnost iako se ELENA program može koristiti i za njih, ali HBOR ih nije uvrstio.

Energetsko siromaštvo

Što se tiče energetskog siromaštva, s obzirom na to da se EU fokusira na njegovo smanjenje, potrebno je uvesti određeni imovinski cenzus (ne samo prijava u Centru za socijalnu skrb ili u nadležnom ministarstvu)

Emisijske jedinice CO2:

• Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) treba se vratiti u modele (su)financiranja energetske obnove višestambenih zgrada.
• jedan od načina sudjelovanja jest novcem od trgovanja emisijskim jedinicama CO2, što je ukupno oko dvije milijarde kuna godišnje. Dio tog novca usmjerava se u (su)financiranje energetske obnove i primjenu obnovljivih izvora energije višestambenih zgrada (u prezentaciji MPGI-a na potpisivanju Povelje o dekarbonizaciji zgrada, također je spomenuta ova mogućnost kao želja)

Problematika nije jednostavna, sve više zgrada želi energetsku obnovu, sve više želi i implementaciju obnovljivih izvora energije. No novca (javnog, europskog) za sufinanciranje nema dovoljno niti će ga ikada biti dovoljno. Da bi se dostigli ciljevi koji se nalaze u Zelenome planu, da bi se omogućilo drastično smanjenje troškova energije i emisija CO2, ovo je jedan od modela u kojemu suvlasnici sami pokreću promjene, a državne institucije im 'drže leđa'. 

Na ovaj način stvorio bi se kontinuitet energetske obnove u RH, ne bi došlo do (značajnih) poremećaja cijena koje inače uzrokuju javni pozivi jer koncentriraju veliku količinu radova u kratkom vremenu, a zgrade bi se obnavljale i vrlo brzo postale energetski učinkovite.  

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.