Ulaže se dodatan novac u energetsku obnovu. Pravednija prilika?

Upravo zbog ovoga EU osniva Socijalni fond za klimatsku politiku (SFKP, eng. SCF), iz kojeg se financira Socijalni plan ta klimatsku politiku (SPKP). Hrvatska u razdoblju od 2026. do 2032. godine ima na raspolaganju 1,68 milijardi eura za provođenje ciljanih mjera pomoći - 1,26 milijardi iz EU fonda te dodatnih 420 milijuna eura iz nacionalnih izvora. Detalje SPKP-a i u i uspostavi EU ETS2 sustava trgovanja emisijskim jedinicama CO₂ je u utorak iznijelo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije na javnom savjetovanju. Događaj je organiziran u sklopu izrade nacionalnog Socijalnog plana za klimatsku politiku, dokumenta koji će, vezano za zelenu tranziciju, definirati mjere i ulaganja usmjerene na ranjiva kućanstva, mikro poduzeća i korisnike usluga prijevoza.

Socijalni plan ima dva glavna cilja:

• smanjenje emisija stakleničkih plinova u zgradarstvu i prometu
• smanjenje energetskog i transportnog siromaštva, posebno u ranjivim kućanstvima i mikro poduzećima​.

Moguće mjere uključuju:

• obnovu obiteljskih kuća s najlošijim energetskim svojstvima
• izgradnju lokalnih kapaciteta i podrška One-Stop-Shopova (OSS) 
• nadogradnju socijalnog stanovanja
• poboljšanje uvjeta vožnje biciklom u urbanim, prigradskim i ruralnim područjima s niskom dostupnošću javnog prijevoza
• poboljšanje pristupačnosti javnog prijevoza u prigradskim, ruralnim i udaljenim područjima
• uspostavljanje i upravljanje uslugama prijevoza na zahtjev
• potporu kupnji vozila s nultim emisijama za ranjiva kućanstva
• potporu kupnji vozila s nultim emisijama za ranjiva mikro poduzeća
• izravnu potporu dohotku
• obrazovanje i podizanje svijesti.

Napomena: Prema SPKP-u, „energetski siromašno kućanstvo“ je ono koje nema pristup osnovnim energetskim uslugama (grijanje, hlađenje, rasvjeta, priprema PTV i energija za kućanske uređaje) zbog kombinacije niskog dohotka, lošeg stanja zgrade i visokih troškova energije​ dok Nacionalni energetski klimatski plan (NECP) dodatno ističe kako niska energetska učinkovitost stambenog fonda povećava energetsko siromaštvo - koje ne pogađa isključivo socijalno najugroženije skupine, već i širi spektar kućanstava​.

PREUZMITE PREZENTACIJU SFKP

Tri ključne mjere za stambeni sektor - tko sve može računati na pomoć?

1. Obnova obiteljskih kuća s najlošijim energetskim svojstvima

Ova mjera ima najkonkretniji utjecaj na stanovanje jer je jasno definirana i financijski poduprta u sklopu SPKP-a. Obuhvaća:

• integralnu, dubinsku i sveobuhvatnu obnovu, s naglaskom na mjerama vanjske ovojnice i instalacijama obnovljivih izvora energije
• ciljne skupine su kućanstva s nižim prihodima (do 60 posto ekvivalenta medijalne plaće) i kuće lošijeg energetskog razreda (D ili niže u kontinentalnoj, C ili niže u jadranskoj Hrvatskoj)
• prioritet imaju kuće energetskog razreda G.

Ulaganja uključuju:

• ugradnju sustava za grijanje/hlađenje, PTV i fotonaponskih panela
• poboljšanje energetske učinkovitosti ovojnice (fasade, krovovi, prozori)
• uštede primarne i konačne energije, kao i smanjenje emisija CO₂​.

Korisnici su isključivo vlasnici obiteljskih kuća. Građani koji žive u stanovima, čak i ako su energetski siromašni, nisu direktno obuhvaćeni ovom mjerom.

2. Nadogradnja socijalnog stanovanja

Predviđeno je:

• obnova 232 zgrade na potpomognutim područjima
• izgradnja pet novih stambenih centara za starije osobe
• fokus na povećanje energetske učinkovitosti i integraciju obnovljivih izvora energije​.

Ova mjera jedina se eksplicitno odnosi na višestambene zgrade no korisnici su isključivo korisnici javnih i socijalnih stanova. Šteta je da stanari privatnih višestambenih zgrada nisu obuhvaćeni ovom mjerom, s obzirom na to da bi mnogi od njih mogli biti jednako energetski siromašni.

3. Izgradnja lokalnih kapaciteta i podrška One-Stop-Shopovima (OSS)

Radi se o servisnim centrima za podršku građanima, posebice ranjivima, pri energetskoj obnovi i uvođenju mjera energetske učinkovitosti. Plan je uspostaviti 27 OSS-ova, po jedan u svakoj županiji (uključujući grad Zagreb). Ukratko, u centrima će biti moguće:

• informirati se o obnovi, financiranju, prijavama i zakonodavstvu
• dobiti tehničku i savjetodavnu pomoć
• a posebni fokus će biti na kućanstva koja ispunjavaju uvjete za SPKP (kućanstva u energetski neučinkovitim domovima, starije osobe, osobe s invaliditetom te mikro poduzeća u zgradarstvu i prometu).

OSS će zasigurno bar malo pomoći onima koji ne znaju gdje početi, nemaju tehničke vještine ili informatičku pismenost i trebaju „ljudsku podršku” u provedbi cijelog procesa​. 

PREUZMITE PREZENTACIJU
SFKP MJERE I ULAGANJA

Tko nije uključen u SPKP (još uvijek)?

SPKP većinu mjera veže isključivo uz obiteljske kuće i javno stanovanje i nažalost, još uvijek, ne pomaže:

• vlasnicima stanova u privatnim višestambenim zgradama - čak i ako žive u energetskom siromaštvu
• suvlasnicima koji žele obnoviti zgradu - osim ako se ne radi o socijalnoj stanogradnji
• zajednicama stanara u starijim zgradama koje ne ispunjavaju uvjete za druge nacionalne programe.

Svakako je dobra vijest da je ovo tek bilo javno predstavljanje Socijalnog plana te ima šanse da se i potrebiti korisnici višestambenih zgrada "ubace" u opseg ovog plana. Ako javno savjetovanje, i kanije e-savjetovanje, pokaže volju i potrebu građana i za tu mjeru, možda se može uključiti. Ono što je sada najveća prepreka u tom smislu je da je praktična provedba te mjere dosta izazovna jer u jednoj zgradi ne žive samo energetski siromašna kućanstva i onda bi to trebalo dobro razgraničiti i obnovu zgrade financirati iz više izvora. A to treba dobro isprogramirati. 

No isto tako, bilo za obiteljske kuće ili za višestambene zgrade treba dobro procijeniti treba li npr. umirovljenik koji sam živi i zadovoljava uvjete energetskog siromaštva, ali živi u stanu u centru grada npr. Zagrebu, Dubrovniku, Rovinju ili Splitu, biti korisnik ovog fonda? Kako opravdati da netko u vlasništvu ima nekretninu koja dosta vrijedi, i nakon što se obnovi sredstvima namijenjenima samo ranjivim skupinama, proda tu nekretninu za puno više novaca, ili u crnijoj varijanti, nakon smrti vlasnika, nekretninu naslijedi potomak koji uopće nije energetski niti ikako siromašan. Treba li se možda država, koja takvu nekretninu obnavlja, upisati za taj iznos na nekretninu pa u slučaju prodaje da joj se isplati adekvatan dio uloženih sredstava?

Sve ovo su kriteriji koje treba dobro razraditi. Stoga pozivamo sve zainteresirane za ovu temu da se uključe u e-savjetovanje čim bude objavljeno, a u međuvremenu ispune anketu Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije u kojoj traže mišljenje javnosti o prijedlogu mjera i ulaganja u Socijalnom planu za klimatsku politiku.

ISPUNITE ANKETU

ETS I ETS2: Zašto je bitan za stanovanje?

ETS (Emission Trading System) je tržišni mehanizam kojim se određuje cijena CO₂ emisija. Postoje dva sustava:

• ETS1 - pokriva tešku industriju, energetiku i zračni promet
• ETS2 - novi sustav koji stupa na snagu 2027., a pokriva grijanje u zgradama i cestovni promet.

ETS2 sustav, koji stupa na snagu 2027., širi postojeći EU mehanizam za trgovinu emisijama na:

• grijanje u zgradama (npr. kućna ložišta na plin, lož ulje)
• cestovni promet (goriva za osobna i komercijalna vozila).

To znači da će cijene energenata rasti, i to upravo tamo gdje ljudi žive i kreću se. Ranjiva kućanstva s lošim zgradama, neučinkovitim sustavima grijanja i niskim prihodima - bit će prvi na udaru​. Ukratko:

• kućanstva koja koriste fosilna goriva za grijanje (ložišta na lož ulje, plin, ugljen) suočit će se s porastom cijena energenata
• mikro poduzeća koja posluju u zgradama s lošom energetskom učinkovitosti također će osjetiti posljedice
• ugrožena su osobito kućanstva s niskim prihodima i loše izoliranim domovima.

Sredstva koja se prikupe kroz ETS2 idu u Socijalni fond za klimatsku politiku, iz kojeg se financira SPKP​. Pozitivno je da je Hrvatska u SPKP-u navela da je upravo sektor zgrada najosjetljiviji na ETS2, s obzirom na:

• lošu energetsku učinkovitost većine postojećih kuća i stanova
• neravnomjernu razvijenost infrastrukture za OIE po regijama
• financijsku ranjivost građana u udaljenim, ruralnim i starijim naseljima​.

Usporedbe: Što kažu drugi strateški dokumenti?

NECP - Integrirani energetski i klimatski plan

• detektira ETS2 kao prijetnju za zgrade
• predviđa sinergiju SPKP-a s drugim mjerama poput potpora za obnovu zgrada​.

Program energetske obnove višestambenih zgrada (do 2030.)

• planira obnovu 6,3 milijuna četvornih metara površine višestambenih zgrada, s fokusom na zgrade lošijih energetskih svojstava (D ili lošije)
• traži minimalnu uštedu od 50 posto toplinske energije za grijanje
• uključuje mogućnosti pomoći suvlasnicima u riziku od energetskog siromaštva​.

Dugoročna strategija obnove zgrada do 2050.

• do 2050. predviđa obnovu 110 milijuna četvornih metara stambenih zgrada, čak 42 milijuna četvornih metara u višestambenim objektima (SPKP se može smatrati početnim „boostom“ za najugroženije)
• ističe visoku stopu demolacije i napuštenosti zgrada u ruralnim dijelovima
• naglašava potrebu za zgradama gotovo nulte energije (nZEB)​.

Nacionalni plan stambene politike (NPSP) i Akcijski plan 2025.–2027.

• predviđa energetsku obnovu 65.000 stambenih jedinica do 2030.
• planira ulaganja u zelenu infrastrukturu, dizala, obnovu pročelja​, prilagodbe za starije osobe, uvođenje zakona (npr. Zakon o priuštivom stanovanju​, Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, Programe obnove pročelja i ugradnje dizala u višestambenim zgradama...).

PREUZMITE PREZENTACIJU
USPOSTAVA EU ETS2 SUSTAVA

Je li SPKP dobar?

Iako se SPKP često doživljava kao „klimatski“ ili čak „prometni“ plan, njegove najvažnije odredbe za sektor stanovanja imaju potencijal osigurati energetsku pravednost (kroz ulaganja u domove onih koji si sami ne mogu priuštiti obnovu), smanjenje troškova grijanja/hlađenja (kroz integraciju OIE i modernih sustava) i uključenost slabijih skupina (putem savjetodavne podrške i socijalnog stanovanja). Svakako SPKP donosi konkretne i vrijedne mjere za obiteljske kuće i socijalno stanovanje, no nedostaje mu jača podrška za privatne višestambene zgrade u kojima također žive ranjiva kućanstva (šteta da se ti građani izostave iz "pravedne tranzicije") kao i dodatni parametri za obnovu obiteljskih kuća s najlošijim energetskim svojstvima. Uvođenje ETS2 sustava dodatno naglašava potrebu za uključivijim i pravednijim pristupom, kako nijedno kućanstvo ne bi bilo izostavljeno iz zelene tranzicije.

Za održiv i pravedan stambeni sektor ključna je sinergija SPKP-a s drugim nacionalnim programima i aktivna uloga lokalnih jedinica i upravitelja zgrada da bi se uistinu ciljano pomoglo ranjivim stanarima višestambenih zgrada. Koje će biti promjene u finalnom planu, vidjet ćemo. ZGRADOnačelnik.hr je otvoren za suradnju.

PREUZMITE PREZENTACIJU
PRIPREMA SPKL

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!

ZGRADOnačelnik.hr je početkom 2025. godine počeo provoditi projekt STANOVANJE PO MJERI koji će isticati ključne izazove priuštivog i održivog stanovanja, otvarati rasprave, nuditi rješenja te utjecati na poboljšavanje susjedskih odnosa, a što će u konačnici stvoriti bolje uvjete za život i potaknuti inovativna rješenja za stanovanje. Samo kroz priuštivo, održivo ali i stabilno (financijski i međuljudski) stanovanje možemo doći do STANOVANJA PO MJERI čovjeka.

Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Stanovanje po mjeri.

Projekt STANOVANJE PO MJERI podržavaju:

INSTITUCIONALNI PARTNERI

PARTNERI

ČLANOVI PROJEKTA

PRIJATELJI PROJEKTA

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.