Uloga Temeljnih zahtjeva za građevine u novom Zakonu

U ovom (i prethodnim nacrtima) konačnom prijedlogu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada stoji poglavlje "Očuvanje temeljnih zahtjeva za građevinu i naknadni radovi na zajedničkim dijelovima“ koje bi člankom 20. trebalo uže propisivati ključne odredbe Zakona o gradnji u njegovom dijelu Temeljni zahtjevi za građevine (članci 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14. i 15.).

Glavni projekt je važan

Članak 20. konačnog prijedloga mora se temeljitije sagledati s obzirom na to da su temeljni zahtjevi za građevine sama bit krovnog Zakona o gradnji.

(1) U zgradama koje su izgrađene prije 1965. godine i u zgradama koje su građene bez armiranobetonskih vertikalnih i horizontalnih serklaža ne smiju se izvoditi prorezi za instalacije u zidovima i ugradnja instalacijskih ormarića ni za koju vrstu instalacija u nosivim zidovima zidanih zgrada.

Po tekstu prvoga stavka može se zaključiti da se u zgradama građenim nakon 1965. godine, koje su zidane armiranobetonskim serklažama ili imaju armiranobetonsku konstrukciju, slobodno mogu izvoditi prorezi instalacija i ugradnja instalacijskih ormarića u nosivim zidovima.

S obzirom na to da nije tako, nego se izričito za takve radove treba imati glavni projekt (članak 5. Stavak 2 Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima ), ovaj stavak bi morao doživjeti promjene eventualno uz naglasak da se za izvedbu takvih radova za zgrade građene prije 1965. godine uz glavni projekt instalacija (elektro, vodovoda i kanalizacije, plina) svakako treba pojaviti i građevinski projekt - glavni projekt konstrukcije.

Glavni projekt se sastoji od jedne ili više mapa projekata koju svaku zasebno izrađuje ovlašteni projektant pojedine struke. U stavku (1) ovog prijedloga Zakona je naglasak na mehaničkoj otpornosti i stabilnosti zgrade u slučaju oslabljivanja inače slabije konstrukcije. S obzirom na do da se glavni projekti za posebne uvjete (a posebni uvjeti su čim se mijenjaju instalacije) predaju putem portala eDozvola, referent će sam zatražiti takvu nadopunu.

Nadogradnje i zatvaranje balkona

Dakle, ako je cilj približiti ovaj Zakon građanima laicima, onda svakako treba napomena da se za ovakve radove za sve zgrade obavezno prethodno izrađuje glavni projekt:

(2) Na izgrađenim zgradama ne smiju se izvoditi radovi nadograđivanja, natkrivanja i zatvaranja balkona, lođa i terasa.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dozvoljeni su radovi natkrivanja i zatvaranja balkona, lođa i terasa, ako se takvi radovi izvode u skladu s propisima koji uređuju projektiranje, građenje, uporabu i održavanje građevina, kao i s propisima kojima je propisana zaštita kulturnih dobara, i to unificirano za cijelu zgradu. 

Za izvođenje ovakvih radova bi trebalo napisati da se takvi radovi mogu izvoditi jedino i isključivo prema glavnom projektu za građevinsku dozvolu uz suglasnost kvalificirane većine suvlasnika iz zato što se radi o rekonstrukciji zgrade.

Članak 3. stavak 21. - rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine.

Nikada se oni drugačije i nisu smjeli izvoditi, ali na žalost to se radi u kontinuitetu barem pola stoljeća. Ovakvi radovi bitno mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu (prvi, drugi i šesti, odnosno čak tri od njih ukupno sedam) i mijenjaju lokacijske uvjete jer se povećava građevinska bruto površina zgrade koja je bitna planska odrednica pri projektiranju. To što su se izvodili nije neznanje nego namjera pa se čini da je stavak (2) potpuno suvišan, kao da šapće - ne smije se, ali...

Klima uređaji na pročeljima

(4) Na uličnim pročeljima izgrađenih zgrada ne smiju se postavljati uređaji za hlađenje, grijanje, obnovljive izvore energije, te antenski sustavi, kao niti cijevi, kabeli i pribor za te uređaje.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, navedeni uređaji mogu se postaviti na balkone, lođe ili terase tako da nisu direktno vidljivi s javne površine.

Kako nabrojano u ova dva stavka nema nikakve veze s temeljnim zahtjevima za građevine, možda im nije mjesto u ovom članku konačnog prijedloga Zakona. Ovi stavci imaju trenutačni pozitivni učinak na gospodarstvo jer se od pojave prvog prijedloga ovog Zakona ubrzano postavljaju vanjske jedinice klime na uličnim pročeljima zgrada. Zbog očuvanja gospodarske djelatnosti (ugradnji klima uređaja), osim preseljenja stavki iz ovog članka bila bi uputna i njihova mala nadopuna kako se trebaju s uličnih pročelja općenito ukloniti sve do sada postavljene vanjske jedinice klima uređaja koje učestalo cure po javnom prostoru i pješacima jer ni do sada nisu propisno postavljane te ih premjestiti na primjereno mjesto i na primjeren način. Svaka zgrada treba iznaći moguća primjerena mjesta na primjeren način uz pomoć elektro projektanta, projektanta strojarskih instalacija i projektanta vodovoda i kanalizacije, arhitekta ili građevinskog inženjera. Za tako nešto treba dati rok premještanja postojećih vanjskih jedinica.

(6) Svi zamjenski elementi na pročeljima izgrađenih zgrada moraju biti usklađeni s geometrijskim odnosima i bojom originalnih elemenata.

Zamjenski elementi (uglavnom su to razbijeni ili pokvareni prozori, balkonska vrata, zaštite od sunca, rjeđe, i balkonske ograde) osim geometrijskim odnosima i bojom trebalo bi naglasiti oblikom i materijalom jer to je zamjena, a zamjena mora biti ujednačena s arhitektonskom cjelinom zgrade. Bilo bi uputno dopuniti stavak da je moguća zamjena tih elemenata drugim materijalom i boljom kvalitetom stakala za cijelu zgradu uz glavni projekt pri energetskoj obnovi zgrade. Također, ovaj stavak treba premjestiti u dio „Uređenje pročelja“ ovog konačnog prijedloga Zakona jer sama zamjena ne utječe na temeljne zahtjeve za građevine (osim ako ih poboljšava u sklopu energetske obnove zgrade).

Punjenje električnih vozila

(7) Na mjestima za punjenje električnih vozila u zgradama ili na zgradama potrebno je primijeniti mjere zaštite od požara propisane posebnim zakonom kojim se uređuje zaštita od požara. 

Ovaj stavak ima jako dobru namjeru, ali bi ga trebalo upotpuniti izričitom zabranom punjenja električnih vozila u zgradama koje su projektirane i sagrađene bez mogućnosti elektro punionica, u njihovim privatnim garažama ili na parkirnim mjestima u zajedničkim garažama iz razloga velike opasnosti od izazivanja požara. Za te zgrade svakako predložiti postavljanje limitatora na strujnim ormarićima garaža jer nije sigurna provedba zabrane, a same zgrade projektirane su po starijim pravilnicima koji uređuju zaštitu od požara.

(8) Svi građevinski radovi na izgrađenim zgradama moraju se provoditi u skladu s propisima kojima se uređuje područje gradnje i prostornoga uređenja. 

Ovaj stavak u potpunosti je u skladu sa Zakonom o gradnji, Zakonom o prostornom uređenju, Zakonom o zaštiti od požara, Zakonu o očuvanju kulturnih dobara.

Što bi još bilo dobro razmotriti:

1. Provedbu zakona u dijelu „Očuvanje temeljnih zahtjeva za građevine i naknadni radovi na zajedničkim dijelovima“ može vršiti jedino građevinska inspekcija koja je, nažalost, i najslabija karika. 

Prema podacima Državnog inspektorata Republike Hrvatske (DIRH) u 2023. godini zaprimljeno je 4.140 prijava. U glavnom gradu imamo 11 građevinskih inspektora, pa zaključite sami. Nadalje podnositelji prijava sukladno čl. 105. Zakona o državnom inspektoratu te pravnom stajalištu Ustavnog suda RH izraženog u Odluci U-III/2446/2021 od 20. siječnja 2022. godine, nemaju status stranke u inspekcijskom postupku te nisu informirani o ishodu njihovih prijava.

2. Privatne čestice zgrada koje su otvorene javnosti izložene su prekomjernom prometu u mirovanju koji zatrpava interventne i sve druge prolaze bez mogućnosti regularnog pozivanja "pauka", a komunalni redari nisu ovlašteni pisati kazne. 

3. Javne čestice oko zgrada koje imaju samo svoju katastarsku česticu - neposredni okoliš tih zgrada izložen je prekomjernom prometu u mirovanju koji zatrpava interventne i sve druge prolaze. Za tako nastalu gužvu na javnom prostoru može se uredno pozvati "pauka" i komunalni redari jesu ovlašteni pisati kazne. Primjereno bi bilo dati okoliš na korištenje zgradama u kojem će imati svoja parkirna mjesta, puteve za interventna vozila i sami o svom okolišu skrbiti sada kada se mogu registrirati kao zajednice.

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.