kazna
Izvor: PublicDomainPictures / Pixabay
Tin Bašić
BYE, BYE PLIN

Umjesto da se u Hrvatskoj još više potiču obnovljivi izvori energije, 'kažnjava' se entuzijaste

U Hrvatskoj je birokratska noćna mora dobiti dozvolu za priključenje sunčane elektrane na krovu privatne kuće u mrežu. Da bi uopće ugradili sunčanu elektranu na krovu, morate (pored izrade glavnog projekta, što je i logično) angažirati stručnjaka koji će egzaktno izračunati koliko ta sunčana elektrana može biti velika i koliko uopće smije proizvoditi električne energije sada i u budućnosti. Jer ako proizvedete previše električne energije, tada više niste kupac u samoopskrbi nego proizvođač. Dakle, kažnjeni ste. 

Kako će se grijati hrvatski građani ove zime? Hoće li energetska i klimatska kriza te rat u Ukrajini dovesti do brže dekarbonizacije hrvatskih gradova? Jesu li rješenje centralizirani toplinski sustavi i obnovljivi izvori energije? Koliko će nas to sve koštati i tko će to sve platiti?

Puno pitanja na koja su odgovore pokušali dati prof. dr. sc. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, dr. sc. Julije Domac, ravnatelj REGEA-e, i Marko Biočina, glavni Urednik gospodarskog sadržaja Jutarnjeg lista, pod moderatorskom palicom Mislava Togonala na panel raspravi pod nazivom Bye, Bye plin koja se održala u sklopu GreenCAJT festivala.

Nema puno vremena

- Nekada je sintagma bila hrvatska lisnica u hrvatskom džepu, danas je hrvatsko sunce na hrvatskom krovu. Svjesni smo koliko se promijenila situacija. Nama treba desetak stručnjaka okupljenih oko Energetske strategije kako bi je revidirali i napravili jedan cjelovit, kratak i jasan akcijski plan. Znamo koja su uska grla u zakonodavnom i regulatornom okviru koja treba riješiti. Za to nam treba još desetak stručnjaka. I onda nam treba deset dobrih managera da sve to provede i politiku koja će dopustiti da se to sve dogodi. Ako nemamo za to trideset ljudi onda se moramo pomiriti da propadamo, jer vremena nemamo puno - bio je jasan dr.sc. Julije Domac.

Nadodao je i kako plin ima jednu predvidivu budućnost – u visokoj kogeneraciji svakako, a u kućanstvima nema sigurno. Ističe da ne treba ništa prodavati već razmišljati kako transformirati gradske plinare u energetske kompanije i zadržati kontakt s kupcima i građanima. Naveo je i da je subvencioniranje energije jedna tužna priča koju uvijek na kraju plate poduzetnici i građani.

- U realnosti priču odgađamo, subvencioniramo fosilna goriva. Umjesto da razmišljamo u što bi se trebalo uložiti, raditi dugoročno dobar okvir, taj novac je bačen novac. Umjesto da je uložen u desetke sunčanih elektrana on se nepovratno potrošio, a subvencioniranje je isključivo populistički politički potez. Subvencionirati treba ugrožene skupine, a ne sve jednako. Novca ima, samo nam pameti nedostaje - zaključio je Domac.

Energije iz vjetra i solara

- Taj pojam energetske neovisnosti je dosta profaniran. U posljednje vrijeme uz pojam energetske neovisnosti slušamo i o pojmu energetski HUB. Realno, oni nemaju nikakvo značenje. Prije svega treba definirati što to znači energetska neovisnost. Kada o tome govorimo trebamo biti svjesni prema čemu idemo. Sigurno ne idemo prema samostalnosti. Idemo prema održivosti na EU razini i to je dobro, jer nacionalni interesi vrlo često koče tu samostalnost. U zadnjih desetak godina, kad god je Europska komisija išla u novi regulatorni paket kada je plin u pitanju, unutra je bila ideja zajedničke nabave plina. Kada bi ti pregovori došli među države članice ta ideja bi nestala. Jasno je zašto - upozorio je Marko Biočina.

- Ovisni smo o ruskom plinu na razini ugovora oko 70-80 posto i to je velik problem. S druge strane, Hrvatska ima velike potencijale obnovljivih izvora energije. Da nismo imali one koji su to kočili, mogli smo imati 100 posto obnovljivu Hrvatsku. Plinski biznis je uspio zavladati javnim prostorom. Glavna poruka medija je da je plin gorivo budućnosti. Ja ga ne vidim kao gorivo budućnosti. Hrvatska ga nema. Električna energija je daleko značajnija u tome, pogotovo iz vjetra i solara. Za elektrifikaciju transporta nam treba 20 posto više električne energije što i nije toliko puno - istaknuo je prof. dr. sc. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Panelisti su se složili – obnovljivi izvori energije su rješenje i prema njima treba krenuti.

Cilj Europske unije je do 2050. postići klimatsku neutralnost kroz europski zeleni plan, a među brojnim zakonodavnim prijedlozima koje je Komisija predstavila lani u srpnju u paketu 'Fit for 55' je i revizija Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Cilj je udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji energije u Uniji do 2030. godine povećati na 40 posto.

No kako postići i dostići takve ciljeve kada regulatorni okvir 'stišće kočnicu'? Profesor Duić na panelu je rekao da (znanstveno dokazano) izgradnjom jedne velike solarne elektrane u Lici i Gorskom kotaru može se riješiti sva potreba za električnom energijom u Hrvatskoj i tada postajemo 100 posto samodostatni. 

Umjesto poticanja, mi kažnjavamo

Da, to bi bilo odlično, no u našim okolnostima to se (vrlo vjerojatno) nikada neće ostvariti. Naime, u Hrvatskoj je birokratska noćna mora dobiti dozvolu za priključenje sunčane elektrane na krovu privatne kuće u mrežu. Da bi uopće ugradili sunčanu elektranu na krovu, morate (pored izrade glavnog projekta, što je i logično) angažirati stručnjaka koji će egzaktno izračunati koliko ta sunčana elektrana može biti velika i koliko uopće smije proizvoditi električne energije sada i u budućnosti. Jer ako proizvedete previše električne energije, tada više niste kupac u samoopskrbi nego proizvođač

Na jednoj od radionica koju je organizirala Zelena energetska zadruga (ZEZ), naveden je primjer u kojemu je vlasnica sunčane elektrane zbog proizvedenih 96 kWh više postala proizvođač. S time da je ugasila svoju elektranu posljednja dva mjeseca u godini. Dakle, ona je penalizirana (kažnjena) jer je proizvela previše električne energije na svome krovu! 

Profesor Duić je na panelu rekao da sunčane elektrane na krovovima mogu proizvesti električnu energiju dovoljnu za trećinu hrvatskih potreba. Da ipak moramo imati velike sunčane elektrane jer su one jamac dugoročne stabilnosti.

No kako se u bližoj budućnost ne može očekivati takav radikalni preokret razmišljanja u Hrvatskoj (to se zove politička volja), za početak bi bilo dovoljno otpustiti kočnice na sunčanim elektranama na krovovima kuća jer, budimo realni, koliko jedna takva elektrana može proizvesti električne energije? Sigurno ne toliko da ona sama može snabdijevati jedno selo. 

A gdje su zgrade? O tome tek treba otvoriti raspravu. Iako je regulativa malo olabavila uvjete za ugradnju sunčane elektrane na krov zgrade, ipak za tako nešto napraviti potreban je novac, ali i birokratske muke. 

Za početak, bilo bi odlično kada bi se ovi rigidni uvjeti olabavili. Krenimo u korištenje i ugradnju obnovljivih izvora energije gdje god stignemo, jer cijene fosilnih goriva više se neće vraćati na stare razine. Nadamo se da će pritisak iz Bruxellesa biti dovoljno jak i prodoran da će (opet) pokrenuti promjene u Hrvatskoj. Ovoga puta zelene i održive promjene. 

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerEnergia Naturalis (ENNA)Grad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuKončarUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingForum.hrmonitor.hrposlovni.fmProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.