USPJEŠNA ZGRADA - Zgrade ne smijemo uzimati „zdravo za gotovo“

Gospodin Branko Simeunović upravo zbog toga što je iz Slovenije može uspoređivati način upravljanja zgradama u Hrvatskoj i Sloveniji. Da se razumijemo, nigdje nije idealno, ali možda se neke stvari brže i jednostavnije rješavaju u toj susjednoj nam zemlji. O upravljanju zgradama u Sloveniji već smo pisali, pa se slobodno prisjetite. 

„Mlada“ zgrada, a puno popravaka

No vratimo se u Zagreb i u ovu konkretnu zgradu. Iako je zgrada relativno mlada, ima tek 15 godina, nije bez problema. Do sada su već, prema Brankovim riječima, odradili 100 malih sitnica - od popravka rampe, pa do rasvjete u zgradi i na parkingu, od mijenjanja cijevi za grijanje do popravka vrata.

- Popravljali smo i fasadu i instalacije od klima uređaja koje su na krovu i još hrpu toga. A u narednih pet godina čeka nas i popravak krova i cijela fasada. Da ne govorim o konstantnim popravcima dva dizala koji su nam noćna mora. Jedno dizalo je za ulaz sa sedam stanova, a drugi za ulaz s osam stanova, od toga su dva stana u prizemlju. To je sve ogroman trošak - kaže Branko koji je inače ekonomski tehničar i bavi se iznajmljivanjem vila i apartmana, pa mu struka i posao uvelike pomažu kod vođenja zgrade.

- Pomaže i to što imam svoje radno vrijeme pa mogu prijepodne biti doma i rješavati situacije oko zgrade. Inače je to skoro pa nemoguće jer je i „posao“ predstavnika suvlasnika na neki način posao - kaže Branko.

Pričuva i prijedlozi

Naravno, da bi se sve to uspjelo održavati, ključnu ulogu ima pričuva koja je u ovoj zgradi 0,33 eura po četvornom metru, dok je stanovima u ulazima s dizalom prije dvije godine podignuta na 0,43 eura po četvornom metru i to samo za redovno održavanje dizala - godišnji pregledi i struja.

- U to nisu uključeni posebni popravci. Primjerice, nedavno smo imali popravak dizala koji je koštao 2400 eura u ulazu sa sedam stanova. Velik je to trošak od pričuve. Na sljedećem sastanku suvlasnika ću predložiti da se nađe mogućnost i napravi plan za dodatno uplaćivanje u fond za dizala. Naime, 2400 eura podijeljeno sa sedam stanova ispadne gotovo 350 eura, što je cca 30 eura dodatno mjesečno, a to je gotovo koliko i redovna pričuva - kaže Branko i dodaje da je redovna pričuva preniska za sve troškove i trenutačne cijene te smatra da bi zgrade trebale biti oslobođene plaćanja PDV-a na radove, naravno s nadom da majstori ne bi to iskoristili i podigli cijene. 

Prema Brankovom mišljenju, minimalna pričuva bi trebala biti od 0,50 do 0,70 eura po četvornom metru, a zgrade koje bi željele bolje uvjete trebale bi imati i veću pričuvu od toga. 

Kredit i osiguranje

Bez obzira na to što se u ovoj zgradi puno toga redovno radi, održava i popravlja, još uvijek nije bilo potrebe da se digne kredit, a Branko se nada da neće uskoro ni trebati.

- Ali kad bude na redu neki veći zahtjev onda ćemo morati obavezno to sve napraviti i dići kredit - kaže Branko i dodaje da zgrada ima maksimalno osiguranje i većinu su toga, cca 80 posto troškova, do sada povratili kroz police osiguranja.

Međuljudski odnosi

Svaka je zgrada individualna, pa tako i njeni suvlasnici i stanari. Lani smo na ZGRADOnačelnik.hr-u proveli anketu o zadovoljstvu života u zgradama u Hrvatskoj i najzanimljivije je bilo saznanje da su upravo međuljudski odnosi glavni problem, ali i najveće zadovoljstvo u zgradama. Ili, drugačije rečeno, ako međuljudski odnosi funkcioniraju, onda funkcionira i zgrada, a ako međuljudski odnosi nisu dobri, onda ni održavanje zgrade nije dobro.

Branko ističe da su u njegovoj zgradi međuljudski odnosi nešto bolji nego prije jer kad suvlasnici vide promjene i shvate da može biti ljepše i bolje u zgradi pa se više njih i angažira oko toga. 

- Teško je potaknuti suvlasnike da ulažu u nekretninu jer smatraju da je samo stan njihov, a ne cijela zgrada. Previše se zgradu uzima zdravo za gotovo, kao da zgrada mora služiti njima, a ne shvaćaju da je to obostrani odnos - koliko se uloži toliko će im se i vratiti - rezolutan je Branko. Dodaje i da ima dva tri suvlasnika koji mu puno pomažu - promijenili su žarulje u svih 120 plafonijera i stavili štedne, što im je uzelo dva vikenda, ali uštedjelo otprilike 300 eura godišnje. 

Internet i optika

U ovoj je zgradi investitor prije 15 godina imao u planu optiku i više-manje je u gradnji sve pripremljeno, samo je nedostajao optički kabel. Branko je zato kod telekoma inzistirao na tome da maksimalno iskoriste pripremu, što su svi na kraju i ispoštovali. Danas je na optici, prema Brankovoj procjeni, oko 80 posto stanara. 

- Zadovoljni smo brzinom i odrađenim radovima. Optika svima znači i manje prekida u vezi i brži rad uređaja, no cijena bi za krajnje domaćinstvo, ako se usporedi s drugim režijama, trebala ipak biti manja. Osim da se poštuje zgrada, meni je bilo jako važno i da nam ostane direktni kontakt i dobar odnos s predstavnikom za internet. U našem slučaju to je Kristijan iz Iskona, koji nam dođe kao dobri duh u zgradi za sve oko interneta i optike, pa i pomoći s nekim manjim stvarima npr. instalacije TV usluge susjedi - zaključuje Branko. 

Prijateljski odnos i cijena za lijepe oči

S cijenama već od 15,90 eura mjesečno za internet i po želji još 4,50 eura za TV, Iskon trenutačno ima i najbolju ponudu za optički internet. Dostupnost za svoj stan možete pogledati na njihovoj stranici.

Ovaj tekst, kao i #uspješne zgrade, podržava Iskon.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.