grijanje
Izvor: Freepik
Tin Bašić
DUBINSKA ANALIZA

Više od 270.000 ljudi u Hrvatskoj ne može adekvatno zagrijati svoj dom

Otprilike devet posto stanovništva EU-a nije imalo mogućnost održavati dom dovoljno toplim. Riječ je o 41,6 milijuna ljudi. U Hrvatskoj je to 7,0 posto populacije, odnosno 270.361 osoba! 

Do sada smo obradili opće podatke stanovanja, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj. U toj analizi smo zaključili da su Hrvati veliki vlasnici nekretnina i tijesno nam je u njima

No, na kvalitetu života ne utječe samo broj ljudi koji žive u kući, već i kvaliteta stanovanja, kao što je mogućnost održavanja topline u domu, nedostatak unutarnjeg WC-a s ispiranjem, tuša i kade, i krov koji prokišnjava, vlažni zidovi, podovi ili temelji ili trulež okvira prozora ili poda.

Neadekvatno grijanje doma

U Europskoj uniji 2022. godine 9,3 posto stanovništva nije imalo mogućnost adekvatno grijati dom. Najveći postoci zabilježeni su u Bugarskoj (22,5 %), Cipru (19,2 %) i Grčkoj (18,7 %), a najmanji u Finskoj (1,4 %), Luksemburgu (2,1 %) i Sloveniji (2,6 %). U HRVATSKOJ je riječ o 7,0 posto populacije koja u 2022. godini nije imala mogućnost adekvatno grijati dom.

S obzirom na to da postotci vrlo često ne znače ništa, odnosno teško je predočiti o kojoj je vrijednosti zapravo riječ, pretočit ćemo postotke u brojeve. Naime, Eurostat pokazuje da je u 27 članica Europske unije na kraju 2022. bilo 446,8 milijuna stanovnika

A gore navedeni postoci onda kažu - 41,6 milijuna ljudi u Europi nije imalo mogućnost adekvatno grijati dom

Ako navedene postotke primijenimo i za Hrvatsku, onda ćemo dobiti zaključak - 270.361 osoba u Hrvatskoj u 2022. godini nije imalo mogućnost adekvatno grijati svoj dom!

Udio ljudi koji ne mogu dovoljno grijati dom

Bez unutarnjeg WC-a

U prosjeku u EU 2020. godine 1,5 posto stanovništva nije imalo ni unutarnji WC na ispiranje, ni tuš, ni kadu u svom kućanstvu. To je bilo najčešće u Rumunjskoj (21,2 % stanovništva), zatim u Bugarskoj i Latviji (obje po 7,0 %) te Litvi (6,4 %). Ako ćemo postotke pretvoriti u brojeve, tada možemo zaključiti da 6,7 milijuna ljudi u Europi u 2020. godini nije ni unutarnji WC na ispiranje, ni tuš, ni kadu u svom kućanstvu.

Podaci za HRVATSKU pokazuju da je riječ o 0,7 posto stanovništva, odnosno 28.407 osoba u 2020. godini nije imalo ni unutarnji WC na ispiranje, ni tuš, ni kadu u svom kućanstvu!

 

Udio ljudi koji žive u kućanstvu bez unutarnjeg WC-a, tuša i kade na ispiranje

Curi krov

Što se tiče krova koji prokišnjava, vlažnih zidova, podova ili temelja ili truleži u okvirima prozora ili podu, 14,8 posto stanovništva EU imalo je takav problem 2020. Najveći udjeli zabilježeni su na Cipru (39,1 %), u Portugalu (25,2 %) i Sloveniji (20,8 %). 

Pretočeno u konkretne brojeve, 66,1 milijun ljudi u Europi u 2022. godini je imalo problem krova koji prokišnjava, vlažnih zidova, podova ili temelja ili truleži u okvirima prozora ili podu.

U HRVATSKOJ podatak pokazuje da je riječ o 9,4 posto stanovništva, odnosno 381.467 osoba u Hrvatskoj u 2020. godini je imalo problem s krovom koji prokišnjava, vlažnim zidovima, podovima ili temeljima ili truleži u okvirima prozora ili podu. 

Udio ljudi koji žive u stanu s krovom koji curi, vlažnim zidovima, podovima ili temeljima ili trulim okvirima prozora ili podu,

Emisije stakleničkih plinova

Za kraj ove analize osvrnut ćemo se na emisije stakleničkih plinova iz kućanstava za grijanje i hlađenje koje su se kretale od 26 kg po glavi stanovnika u Švedskoj do 1.636 kg u Luksemburgu. 

Dio emisija stakleničkih plinova dolazi iz kućanstava pri izgaranju fosilnih goriva za grijanje domova, pripremu tople vode, kuhanje i klimatizaciju. To je predstavljalo 733 kg po stanovniku u EU-u 2021., što je pad u odnosu na 914 kg 2010. Godine 2021. najveće su vrijednosti zabilježene u Luksemburgu (1.636 kg po stanovniku), Irskoj (1.347) i Belgiji (1.400). S druge strane, najnižu vrijednost ima Švedska (26), a slijede Portugal (150) i Malta (168).

Podaci za HRVATSKU pokazuju da su 2021. godine emisije stakleničkih plinova po stanovniku iznosile 388 kg, a godinu kasnije 406 kg. To je dvije trećine europskog prosjeka. 

Emisije stakleničkih plinova iz kućanstava za grijanje i hlađenje

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.