- Događanja vezana uz vaš dom i nekretnine - siječanj/veljača/ožujak 2025.
- U prijedlog Nacionalne stambene politike ušle i stambene zadruge
- Ključne greške koje morate izbjeći pri kupnji prve nekretnine
- Vlada RH donijela novi Program mjera obnove zgrada oštećenih u potresu
- Nova pravila igre obilježila su "energetsku" 2024. godinu
- Praktični savjeti za renovaciju stana uz minimalni stres
- Stambene zadruge - mogu li promijeniti hrvatsku opsesiju vlasništvom?
- PAŽNJA: Na esavjetovanju je Nacionalni plan stambene politike RH
- 5 savjeta za uštedu električne energije u kućanstvu
- Puno se radi i obnavlja, a kao da nikad kraja
Otprilike devet posto stanovništva EU-a nije imalo mogućnost održavati dom dovoljno toplim. Riječ je o 41,6 milijuna ljudi. U Hrvatskoj je to 7,0 posto populacije, odnosno 270.361 osoba!
Do sada smo obradili opće podatke stanovanja, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj. U toj analizi smo zaključili da su Hrvati veliki vlasnici nekretnina i tijesno nam je u njima.
No, na kvalitetu života ne utječe samo broj ljudi koji žive u kući, već i kvaliteta stanovanja, kao što je mogućnost održavanja topline u domu, nedostatak unutarnjeg WC-a s ispiranjem, tuša i kade, i krov koji prokišnjava, vlažni zidovi, podovi ili temelji ili trulež okvira prozora ili poda.
Neadekvatno grijanje doma
U Europskoj uniji 2022. godine 9,3 posto stanovništva nije imalo mogućnost adekvatno grijati dom. Najveći postoci zabilježeni su u Bugarskoj (22,5 %), Cipru (19,2 %) i Grčkoj (18,7 %), a najmanji u Finskoj (1,4 %), Luksemburgu (2,1 %) i Sloveniji (2,6 %). U HRVATSKOJ je riječ o 7,0 posto populacije koja u 2022. godini nije imala mogućnost adekvatno grijati dom.
S obzirom na to da postotci vrlo često ne znače ništa, odnosno teško je predočiti o kojoj je vrijednosti zapravo riječ, pretočit ćemo postotke u brojeve. Naime, Eurostat pokazuje da je u 27 članica Europske unije na kraju 2022. bilo 446,8 milijuna stanovnika.
A gore navedeni postoci onda kažu - 41,6 milijuna ljudi u Europi nije imalo mogućnost adekvatno grijati dom.
Ako navedene postotke primijenimo i za Hrvatsku, onda ćemo dobiti zaključak - 270.361 osoba u Hrvatskoj u 2022. godini nije imalo mogućnost adekvatno grijati svoj dom!
Bez unutarnjeg WC-a
U prosjeku u EU 2020. godine 1,5 posto stanovništva nije imalo ni unutarnji WC na ispiranje, ni tuš, ni kadu u svom kućanstvu. To je bilo najčešće u Rumunjskoj (21,2 % stanovništva), zatim u Bugarskoj i Latviji (obje po 7,0 %) te Litvi (6,4 %). Ako ćemo postotke pretvoriti u brojeve, tada možemo zaključiti da 6,7 milijuna ljudi u Europi u 2020. godini nije ni unutarnji WC na ispiranje, ni tuš, ni kadu u svom kućanstvu.
Podaci za HRVATSKU pokazuju da je riječ o 0,7 posto stanovništva, odnosno 28.407 osoba u 2020. godini nije imalo ni unutarnji WC na ispiranje, ni tuš, ni kadu u svom kućanstvu!
Curi krov
Što se tiče krova koji prokišnjava, vlažnih zidova, podova ili temelja ili truleži u okvirima prozora ili podu, 14,8 posto stanovništva EU imalo je takav problem 2020. Najveći udjeli zabilježeni su na Cipru (39,1 %), u Portugalu (25,2 %) i Sloveniji (20,8 %).
Pretočeno u konkretne brojeve, 66,1 milijun ljudi u Europi u 2022. godini je imalo problem krova koji prokišnjava, vlažnih zidova, podova ili temelja ili truleži u okvirima prozora ili podu.
U HRVATSKOJ podatak pokazuje da je riječ o 9,4 posto stanovništva, odnosno 381.467 osoba u Hrvatskoj u 2020. godini je imalo problem s krovom koji prokišnjava, vlažnim zidovima, podovima ili temeljima ili truleži u okvirima prozora ili podu.
Emisije stakleničkih plinova
Za kraj ove analize osvrnut ćemo se na emisije stakleničkih plinova iz kućanstava za grijanje i hlađenje koje su se kretale od 26 kg po glavi stanovnika u Švedskoj do 1.636 kg u Luksemburgu.
Dio emisija stakleničkih plinova dolazi iz kućanstava pri izgaranju fosilnih goriva za grijanje domova, pripremu tople vode, kuhanje i klimatizaciju. To je predstavljalo 733 kg po stanovniku u EU-u 2021., što je pad u odnosu na 914 kg 2010. Godine 2021. najveće su vrijednosti zabilježene u Luksemburgu (1.636 kg po stanovniku), Irskoj (1.347) i Belgiji (1.400). S druge strane, najnižu vrijednost ima Švedska (26), a slijede Portugal (150) i Malta (168).
Podaci za HRVATSKU pokazuju da su 2021. godine emisije stakleničkih plinova po stanovniku iznosile 388 kg, a godinu kasnije 406 kg. To je dvije trećine europskog prosjeka.
Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.
Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.
Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.
*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.
- ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA
Netko je 'prisvojio' nešto vaše? Dokažite svoje pravo vlasništva!
- PRIUŠTIVO STANOVANJE
Zašto sve manje ljudi može kupiti stan (ili kuću)?
- VELIKI PROBLEM U NEKRETNINAMA
Kako se riješiti vlage i plijesni
- UPORNOST PRIJE SVEGA
USPJEŠNA ZGRADA - Nakon desetogodišnje borbe s vjetrenjačama, ugradili su dizalo
- FASADNI SUSTAVI
Što utječe na vijek trajanja fasade