gomilanje otpada
Izvor: Freepik
ČISTI GRADOVI, SRETNI GRAĐANI

Zagreb, Split, Rijeka i Osijek - Mogu li građani, službe i političari naći rješenje za gomilanje otpada?

Razmišljamo li o sudbini otpada koji sami proizvodimo, je li on naša odgovornost ili odgovornost onih koji su dužni zbrinuti ga? Jesmo li zadovoljni čistoćom naših gradova i mjesta u kojima živimo? Ako nismo, upitajmo se koliki je naš udio u tome i možemo li učiniti više. Mini anketa građana Zagreba pokazala je da anketirani nisu baš zadovoljni čistoćom Zagreba, ali ni drugih gradova. Ustanovili su podjednaku odgovornost građana i političara.

Stoga, krenimo od sebe, pobrinimo se da adekvatno zbrinemo otpad koji sami proizvedemo. U uvodnoj riječi na konferenciji OTPAD 360° - jučer smeće, danas problem, sutra sirovina, moderatorica panela "Čisti gradovi, sretni građani" Andrea Čović Vidović, vršiteljica dužnosti voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i voditeljica Odjela za medije, iznijela je podatak da svaki građanin godišnje proizvede pola tone otpada. Svatko od nas. To su količine o kojima nikada ne razmišljamo. Ljutimo se na brdo Jakuševec, bunimo zbog ostalih odlagališta otpada, smetaju nam oku i nosu, ali ne razmišljamo o tome kako i sami sudjelujemo u proizvodnji golemih brda smeća.

Odlaganje otpada na određenom prostoru stara je metoda koja je funkcionirala desetljećima, jer je bilo manje stanovnika i nije bilo enormnih potrošačkih potreba kao danas. Jednostavno je neizvedivo nastaviti na jednak način. Suradnja građana i političara u prikupljanju i zbrinjavanju našeg zajedničkog otpada put je kojim bismo trebali ići. Osijek je lijep primjer takvog uspjeha.

Uvod moderatorice Čović Vidović glasi:

- Godišnje u EU od gospodarskih aktivnosti nastaje 2,5 milijarde tona otpada, što bi iznosilo pet tona po stanovniku. Svaki građanin u prosjeku godišnje proizvede gotovo pola tone komunalnog otpada. Kroz akcijski plan za kružno gospodarstvo, Komisija je utvrdila na koji način smanjiti stvaranje otpada, dakle instrumenti su tu. Cilj je da se udio komunalnog otpada do 2035. na odlagalištima ograniči na 10 posto. To je postotak kojem težimo. Prema posljednjem izvješću o ukupnom komunalnom otpadu iz 2022. godine, u RH ga je bilo 1,84 milijuna tona. Od toga je u Zagrebu prikupljeno 344.944 tone, u Splitsko-dalmatinskoj županiji ukupno 264.506 tona, u Primorsko-goranskoj 187.190 tona, a u Osječko-baranjskoj 95.304 tone. Gotovo 48 posto hrvatskog otpada prikupljeno je iz tih dijelova Hrvatske. Stoga su kao relevantni sudionici panela pozvani gradonačelnici Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka. Trenutno na odlagalištima odlažemo 56 posto miješanog komunalnog otpada.

Kada možemo očekivati da se dosegne taj cilj od 10 posto i je li on realističan, ostvariv? - pitala je moderatorica gradonačelnike četiri hrvatska grada.

Ivica Puljak, gradonačelnik Grada Splita:

- U teoriji je dostižno, ali u praksi ćemo imati velikih problema. Često se gospodarenje otpadom zasniva na vrlo romantičnim idejama. Naš sustav gospodarenja otpadom je takav da mi nešto razvrstavamo, prikupimo papir, plastiku, biootpad itd. Papir nekome prodamo, za plastiku moramo platiti nekome da je uzme i to raste iz mjeseca u mjesec. Što više plastike odvojimo, nama je skuplje. A onda je damo nekome da je makne što dalje od naših očiju. Mi si svi lažemo da nešto razvrstavamo, koristimo, a u biti nije tako. Na terenu se susrećemo sa svakodnevnim teškoćama, ne samo tehnološkim, već i sociološkim. Sustav koji danas imamo u konačnici bez energana sigurno neće funkcionirati. Veseli me vidjeti da su danas svi okrenuli priču i susreli se s realnošću da otpad moramo pretvoriti u energiju. Ako to uistinu uspijemo napraviti onda imamo šanse postići taj cilj odvajanja od 10 posto, ali u RH trebamo sagraditi energane.

Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba:

- To je vrlo ambiciozan cilj. Počeli smo raditi u tom smjeru. Donijeli smo odluku kojom se taj sustav odvajanja regulira tzv. plavim vrećicama. Njima smo značajno smanjili količinu miješanog komunalnog otpada za skoro 30 posto. Povećalo se odvajanje plastike za 60 posto, papira za 30 posto, biootpada za 30 posto, no to je tek prvi korak. Naslijedili smo inertan sustav temeljen na odlaganju koji je najjednostavniji, jeftiniji, ali je u ekološkom i prostornom smislu najlošiji. Stoga radimo sljedeći korak, a to je projektiranje i izgradnja CGO-a (Centra za gospodarenje otpadom). To će trajati otprilike četiri godine, projektiranje, dozvole, gradnja. Taj CGO će za početak imati mehaničko-biološku obradu, dakle sortirnicu i kompostanu. Treći modul o kojem je govorio gradonačelnik Puljak je sve izgledniji. Hoće li te energane biti na lokaciji CGO-a ili negdje drugdje, primjerice u suradnji s HEP-om, to još ostaje vidjeti.

Ivan Radić, gradonačelnik Grada Osijeka:

- Grad Osijek je najuspješniji u zbrinjavanju otpada, jedini od četiri velika grada koji je, ne samo ispunio normu od 50 posto, već je i premašio. U 2022. godini imamo 52 posto odvojeno prikupljenog otpada, a rezultati za 2023. bit će još bolji. U Osijeku imamo četiri reciklažna dvorišta i jedno mobilno. Odvajanje radimo doslovno od vrata do vrata, dakle kružno prikupljanje otpada. Do sada smo uzeli 35.000 spremnika koje smo podijelili našim sugrađanima, što nas je koštalo 1,5 milijun eura. Tako se u kućanstvima može prikupljati četiri vrste otpada, a u stambenim zgradama šest vrsta. S obzirom na to da su kante čipirane, građani sami formiraju cijenu odvoza. Ako građani odvajaju otpad i cijena odvoza im je manja. Kao odlična stvar pokazala se kompostana. Mi smo jedan od četrnaest gradova koji imaju svoju kompostanu. Kada je počelo recikliranje otpada 2012. godine, Osijek je na svom odlagalištu otpada imao oko 30.000 tona otpada, a 2022. godine 15.000, znači da se prepolovila količina odloženog otpada čime se produžio i vijek trajanja odlagalištu, dok se ne izgradi CGO koji će obuhvaćati slavonsku regiju. U cjelokupnom miješanom otpadu nalazi se 25-30 posto biorazgradivog otpada, on odlazi u kompostanu. Obrađeni kompost se koristi za javne površine Osijeka ili se pakira i prodaje kao kompost našim sugrađanima. Rekao bih da su edukacija, infrastruktura i odvajanje od vrata do vrata gdje građani sami formiraju svoju cijenu odvoza otpada dali rezultate. Edukacija se provodi od vrtića do svih osnovnih škola. Educirani građani dali su najveći obol uspješnom prikupljanju otpada.

Marko Filipović, gradonačelnik Grada Rijeke:

- Europski okvir daje smjernice i obveze državama članicama koje su spuštene na regionalne i lokalne razine, tako da je ovdje najvažnije pitanje implementacije. CZZO (Centralna zona za zbrinjavanje otpada) je izgrađena i jedina je uz Kaštijun koja funkcionira u Hrvatskoj od 2013./2014. kada je postala operativna. Sav miješani otpad završava tu kako je i predviđeno Strategijom za zbrinjavanje otpada, donesenom još 2003./2004. godine. Strategija je zacrtala pravac načina brige o otpadu i sve što se danas događa generirano je iz te Strategije. Sada se nalazimo u fazi da su općine i gradovi u Riječkom prstenu prešli na odvojeno prikupljanje otpada. Obiteljske kuće dobile su po tri kante i u općinama oko Rijeke u potpunosti je implementiran model prikupljanja otpada. Početkom veljače krenuli smo i u naših devet mjesnih odbora, koji se nalaze na rubu grada, uvoditi taj sustav. To podrazumijeva uklanjanje dotadašnjih spremnika i postavljanje mnogo većih nadzemnih, od kojih je jedan zaključan i mjeri količinu otpada svakog kućanstva, ima karticu i ključ. Druga dva predviđena su za papir i plastiku. Pravi učinak ovog sustava očekujemo kroz godinu dana, kada cijeli grad zajedno s Centrom bude uveden u sustav. To će značajno smanjiti otpad na CZZO. To je sustav koji se uvodi, teškoća ima, one se rješavaju u hodu. Ipak, to je definitivno nešto na što nas ne obvezuje samo EU politika, već i način promišljanja brige o okolišu.

SPLITSKA PRAKSA I ISKUSTVA

Gradonačelnik Puljak je na vrlo duhovit način prikazao teškoće s kojima se susreću u Splitu.

- Kada smo došli na vlast zatekli smo sustav koji nije bio dobar. Prije nego smo počeli graditi infrastrukturu napravili smo istraživanje među građanima - odvajaju li oni otpad, u kojoj mjeri i žele li to uopće. Dobili smo odgovor da 70 posto ljudi odvaja. A zapravo lažu, ne odvajaju. Ipak je to u biti pozitivno zato što u istraživanjima postoji nešto što se zove socijalna poželjnost odgovora i građani daju odgovore onoga kakvi bi željeli biti, a ne kakvi jesu. Mi smo iz toga zaključili da građani žele odvajati otpad i to nam je bio poticaj za ulaganje u infrastrukturu. Počeli smo postavljati polupodzemne kontejnere, njih 600 do sada, a još ih treba postaviti 200. U dvije godine uz te kontejnere podijelili smo još i 25.000 kanti kućanstvima.

Napravili smo kampanju za odvajanje otpada. Vojko V je napravio video i pjesmu o polupodzemnim kontejnerima koja je toliko popularna da se vrti i u disko klubovima. To su dobre vijesti. Loše vijesti su susret s realnošću. Problema ima više. Za odvoz trebate imati određeni broj vozača, ali vozači u Dalmaciji preko ljeta idu na bolovanje i voze Uber. Ne možete uzeti nove vozače, jer ih nema. Tada angažirate inspektore da provjere jesu li ovi na bolovanju, onda oni to saznaju, pa taj dan ostanu kod kuće. Tako nastaje operativni problem s pražnjenjem kontejnera.

Jedan od naših najvećih problema je ekonomski. Naš ekonomski model izgleda otprilike ovako: na odlagalište Karepovac dovoze otpad Split i okolne općine i gradovi. Oni za tonu otpada koji tu odlažu plaćaju 60 eura. A za tonu zbrinjavanja plastike moraju platiti 200-300 eura. Njima se ne isplati odvajati plastiku, više im se isplati sve to iskrcati na Karepovac. Cijenu smo im povećali duplo kako bi im se to manje isplatilo. Tada su nas tužili svim mogućim inspekcijama. Mi se na terenu susrećemo s takvim stvarima. Lijepo je maštati o ekologiji i uzdati se da takvo ponašanje imaju svi. No kada se susretnete s realnošću, to je puno teže.

Pokušavamo riješiti problem biootpada. Imamo Lećevicu u kojoj se gradi CGO, ali to će još potrajati. Do tada se moramo snaći. Zamolili smo građane da prikupljaju biootpad s kojim nemamo kamo. U Splitu nema mjesta za kompostanu, jednostavno nema zemlje za to. Nisam za ideju da se spali. Okrenuli smo se tehnologiji. Inače je u Splitu veliki problem s ostacima hrane u restoranima, hotelima i sl. Teoretski bi oni trebali zbrinuti te ostatke, ali to ne rade. Odlučili smo napraviti pilot projekt, pa smo zamolili neke tvrtke da nam ustupe kompostere na nekoliko tjedana. Ti komposteri ostatke hrane pretvore u kompost u roku od 12 do 24 sata. Dogovorili smo se s 13 restorana da ćemo im mi sakupljati prehrambeni otpad. To smo radili svakodnevno i na kraju ustanovili kako oni u kantama uopće nemaju drugog otpada. Dakle, oni su sav prehrambeni otpad bacali u kante za miješani, koji je završavao na odlagalištu. Ohrabreni tom činjenicom zatražili smo dozvolu za procesiranje tog otpada. Zanimljivo je da u Splitu ljudi iz kuća puno bolje odvajaju otpad, nego oni urbani u stambenim zgradama. Nemaju osjećaj ni svijest da zgrada pripada njima, misle kako ne pripada nikome, pa nije važno. Bilo mi je jako drago kada se počelo pričati o plavim vrećicama, zato što se uopće počelo razgovarati o tome, a to pokreće osvještavanje ljudi. Ipak, vjerujem da ćemo uspostavom infrastrukture i strpljivošću uspjeti, jer ljudi su u osnovi dobri i u redu. Najviše je problema s manjim postotkom koji to nisu, s kojima se borimo, ali u konačnici vjerujem u uspjeh.

ZAGREBAČKA PRAKSA I ISKUSTVA

- Zaista smo naslijedili model gospodarenja otpadom koji je najjednostavniji i najjeftiniji, a ujedno ekološki neprihvatljiv i prostorno problematičan. Odlagalište Jakuševec ima svoje prostorno ograničenje. To je brdo miješanog otpada koji se nije do 2015. godine odvajao. Brdo se puni i prikriva travom. Premda je, po nekim procjenama, ostalo kapaciteta za još šest godina odlaganja, dva odrona koja smo imali smanjili su te kapacitete, tako da zaista treba požuriti s izgradnjom CGO-a.

Novi model uvođenja plavih vrećica sastoji se od fiksnog i varijabilnog dijela. Fiksni dio plaćanja odvoza je nekih 6 eura, a ostalo se regulira kupnjom vrećica. Vrećice su od 10, 20 i 40 litara zapremnine, od niže cijene prema višoj. Plava vrećica je poput monete kojom se plaća odvoz otpada. Što više otpada građani odvajaju, kupovat će manje plavih vrećica i samim tim će manje plaćati odvoz uz taj fiksni dio. Imamo još niz mjera. Ugrađujemo polupodzemne spremnike na mjestima zelenih otoka, po gradu ih je 850. Prije toga smo krenuli u izgradnju podzemnih spremnika u Donjem gradu na 42 lokacije, ukupno 150 spremnika na karticu. U Donjem gradu sve su kante maknute s ulica, što je značajno pridonijelo kvaliteti ambijenta.

Peteročlani tim sastavljen od ljudi iz grada i Čistoće obišao je sve gradske četvrti i mjesne odbore kojih je 228, tražeći optimalno mjesto za pozicioniranje tih podzemnih i polupodzemnih spremnika. Potrebno je sve pregledati, infrastrukturu, katastar vodova koji često nije ažuriran, paziti da se ne zadire u zelenu površinu, tu ima dosta posla. Osim toga, ugrađuju se boksevi kako bi svi oni spremnici u novijim dijelovima grada, gdje neće biti podzemnih i polupodzemnih spremnika, bili uredniji i oblikom ljepši. Imamo niz mjera, poput optimizacije ruta. U Zagrebu ima 300 tisuća mjesta odvoza, što obiteljskih kuća, što stambenih zgrada iz kojih treba odvesti razne vrste otpada. To se ne može bez jake GIS podrške. Svi kamioni imaju obilježene rute i točkice koje moraju tangirati na tim rutama. Tako je zabilježeno kamo su kamioni prošli i jesu li doista s tih mjesta ispraznili otpad. I s te strane je usluga optimizirana. Zapošljavamo 200 novih radnika u Čistoći. Kupuju se novi kamioni. I krećemo se u smjeru optimiziranja usluge zbrinjavanja komunalnog otpada. Kroz naše redovite koordinacije, a imamo opće i specifične vrste otpada i usluga, detektirali smo nekih 700 mjesta koja su stalno neuredna i prepunjena. Sada smo za ta mjesta pojačali ritam odvoza.

Pobrinuli smo se za još dvije vrste otpada koji zauzimaju mnogo prostora. To su glomazni otpadi i građevinski otpad, u ovom trenutku samo od obnove. Glomazni otpad je do našeg preuzimanja Uprave zbrinjavala privatna tvrtka po cijeni od gotovo 40 milijuna kuna godišnje, a mi smo otvorili svoj centar na Jakuševcu gdje se taj glomazni otpad sortira. Iz njega se izvlače sve vrijedne sirovine koje se mogu koristiti, a ostatak se usitnjava i deponira. Druga stvar je privremeno odlagalište otpada od obnove u Resniku. To je važan korak, jer smo muku mučili i s obnovom gdje je 50.000 tona stajalo u reciklažnom dvorištu na Jakuševcu. Resnik funkcionira kao skladište, a ne odlagalište otpada. Izuzetno je važno kružno gospodarstvo za te velike tonaže i kubikaže građevnog materijala. Od tog materijala do 80 posto se ponovo uporabi. Nadamo se dobiti dozvole za sav građevni materijal, a ne samo onaj iz obnove, jer Zagreb ima velike teškoće s divljim odlagalištima po gradu, od Struge do Ježdovca, uglavnom uz rijeku Savu, što je dodatni ekološki problem.

RIJEČKA PRAKSA I ISKUSTVA

- Pojavljuju se operativni problemi kojih ima dosta. Recimo, kada se stezao taj obruč implementacije, ljudi iz susjednih općina i gradova bacali su miješani komunalni otpad u naše otvorene kontejnere na području grada, pa su te količine otpada plaćali Riječani i Riječanke, a ne oni iz drugih općina i gradova. Drugi problem je mjesto postavljanja tih kontejnera, jer uvijek nešto ometa njihovo postavljanje, park, parking, instalacije, odnosno nije dopušteno. Formirali smo Komisiju ljudi iz grada i Čistoće za pronalaženje adekvatnih mjesta. Naravno iskorištena je većina postojećih lokacija.

Sustavu treba neko vrijeme da se implementira, ključevi su podijeljeni svim korisnicima, a to su uglavnom stanari višestambenih zgrada koji gravitiraju ovim zaključanim kontejnerima. Reciklabilne frakcije se ne naplaćuju i time se regulira ovaj varijabilni dio cijene, u smislu smanjenja cijene. To uvelike povećava troškove komunalnih tvrtki, jer se samo na papiru nešto malo ili ništa zaradi, dok, s druge strane, za otkup plastike i drugih reciklabilnih frakcija moramo plaćati po toni ovlaštenim tvrtkama za preuzimanje tih materijala. Nije uvijek bilo tako, to ovisi o kretanjima na svjetskom tržištu, no sada već pet, šest godina je takva situacija s reciklabilnim sirovinama. Bez obzira na to koliko ulažete u taj sustav, nas na području Grada Rijeke koštat će to oko 8,6 milijuna eura, s jedne strane imate povećane troškove, s druge inflatorne na plaću radnika, tako da se balansiranje sustava odražava i na korekciju cijena.

Prije CZZO Marišćine imali smo klasično odlagalište gdje se otpad svih vrsta odlagao na hrpu i to je trajalo šezdeset i nešto godina i rezultiralo sanacijom bivšeg odlagališta. Ono je prikriveno inertnim materijalima, unutra je stavljen sustav otplinjavanja. Što znači da plinski generator koji je stavljen na bivše odlagalište proizvodi struju sve ove godine od kada je sanirano i od kada se otpad odlaže na CZZO Marišćina. To je sustav mehaničko-biološke obrade otpada. Osvrnut ću se na ono što je rekao gradonačelnik Puljak kako bi svima trebao biti cilj stvaranje energije iz otpada. Postoje razni koncepti u razvijenim gradovima, neki razvrstavaju otpad, neki ne pa sve više-manje završava u energanama. Mi smo se strateški odlučili za ovaj, ali u toj strategiji je, isto tako, bila predviđena Centralna energana za područje RH gdje bi završavalo gorivo iz otpada, koje danas završava uglavnom u stranim zemljama i to svi skupa plaćamo na računima za odvoz otpada. Namjera je da te cijene budu manje, no operativno se događa to da se povećava broj odvoza i produžuje vrijeme trajanja prikupljanja otpada što povećava troškove. Sve to treba sagledati i iz ovog kuta. Međutim, krajnji cilj do kojeg ćemo svi skupa doći je uklanjanje čim više otpada s odlagališta i smanjenje količine odlaganja.

OSJEČKA PRAKSA I ISKUSTVA

- Imamo spremnike i razvrstavajući otpad dolazimo do tih rezultata da smo najuspješniji. Ne plaćamo nikakvu poticajnu naknadu nego upravo ta sredstva ulažemo u daljnju modernizaciju. Manji broj stanovnika znači i manje resursa, prema tome na uspješnost ne utječe broj stanovnika. Ponavljamo stalno da ljudima treba omogućiti infrastrukturu, a to su reciklažna dvorišta. Mi na njima imamo čak 51 vrstu otpada koji građani mogu predati. Samo prošle godine imali smo 100.000 posjeta našim reciklažnim dvorištima. Ljudi odvajaju otpad na kućnom pragu, imaju veći broj kanti za odvajanje. Morate im dati neki poticaj, a to je smanjena cijena odvoza otpada ako odvajaju. U svemu tome je jako bitna kompostana, jer je veliki dio otpada činio upravo taj otpad. Sada s kompostanom idemo korak dalje pa radimo zatvorene boksove, bez otvorenih, koji će smanjiti i neugodne mirise u tom dijelu grada. Isto tako, najveći tehnološki napredak koji možemo napraviti je puštanje u pogon najmodernijeg pročistača otpadnih voda u Hrvatskoj, pa ćemo tamo moći pročišćavati i mulj. Napravili smo i odlagalište za građevni otpad, tu ćemo imati kazete za zbrinjavanje azbesta. Ono što na odlagalištima zauzima jako puno prostora je glomazni otpad i krećemo s odlagalištem za glomazni otpad i time ćemo još više produljiti vijek trajanja našeg odlagališta otpada.“- kaže gradonačelnik Radić.

Zaključak

Za čiste gradove jednako su odgovorni građani, službe i političari. Uvođenje novih modela i sustava razdvajanja, prikupljanja i zbrinjavanja otpada iziskuje potiskivanje starih dugogodišnjih navika. To je proces koji zahtijeva vrijeme, strpljenje i međusobno poštovanje svih uključenih. Kao što je rekao gradonačelnik Ivan Radić, edukacija, infrastruktura i odvajanje od vrata do vrata daju rezultate: ᶦEdukacija se provodi od vrtića do svih osnovnih škola. Educirani građani dali su najveći obol uspješnom prikupljanju otpada.ᶦ Osviješteni građani svojim pristupom pomažu održati gradove čistima. Dio konkretnih tehnoloških i socioloških teškoća s kojima se suočavaju regionalne i lokalne vlasti u provedbi Strategije o otpadu uz pomoć građana mogu na najbolji način biti smanjene ili uklonjene.

Na panelu Čisti gradovi, sretni građani - na konferenciji "OTPAD 360° - jučer smeće, danas problem, sutra sirovina" sudjelovali su:

  • Ivica Puljak, gradonačelnik, Grad Split
  • Marko Filipović, gradonačelnik, Grad Rijeka
  • Ivan Radić, gradonačelnik, Grad Osijek
  • Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika, Grad Zagreb
    • Moderatorica: Andrea Čović Vidović, voditeljica odjela za medije i zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj

Ako vas zanima tema oko komunalnog otpada, odvajanja, odvoza i zbrinjavanje otpada, recikliranja, cijena i informacija povezanih s komunalnim poduzećima pratite #otpad.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

OTPAD 360°

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

APN – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerPredstavništvo Europske komisije u HrvatskojGrad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)HUPFAS_Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustavaHrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE)Hrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKonrad Adenauer Stiftung HrvatskaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena akcijaZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingegradnja.hrForum.hrgradimozadar.hrmonitor.hrMotus Media grupaPametni gradoviposlovni.fmPress ClippingProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.