stanovanje po mjeri
Izvor: Freepik
Jasmina Džanović
SINDIKATI I STANOVANJE

Zajednica može omogućiti kvalitetno i priuštivo stanovanje svima

Pitanje priuštivog stanovanja u Hrvatskoj postaje sve aktualnije, a model stambenih zadruga sve se češće spominje kao jedno od mogućih rješenja. Sindikati, kao predstavnici radnika, imaju potencijal igrati ključnu ulogu u ovoj priči. Jedan od zanimljivijih primjera je Braniteljska zadruga "Dom više", koja već godinama pokušava spojiti viziju povoljnog stanovanja s praktičnim rješenjima za članove. Za Savjeti.hr razgovarali smo s upraviteljem zadruge, Zdravkom Lončarom, kako bismo saznali što je do sada postignuto, s kakvim se izazovima susreću te kakvi su im planovi za budućnost. Prenosimo neke zanimljivosti.

Stambene zadruge - zanemareni alat u rješavanju stambenih izazova

Iako je model stambenih zadruga u Europi dobro poznat, do predstavljanja Nacionalne stambene politike RH u Hrvatskoj nije imao gotovo nikakvu pažnju. Lončar smatra kako se radi o ogromnom potencijalu koji nije dovoljno iskorišten. Njegova zadruga, osnovana 2007. godine kao projekt Nezavisnog sindikata djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova, već je pokušala nekoliko inicijativa, ali se suočila s nepovjerenjem i slabom podrškom.

- Zadrugarstvo se temelji na solidarnosti i zajedničkim interesima članova. To nije model kojim se ostvaruju ogromni profiti, već model koji ljudima omogućuje pristupačnije stanovanje ili štednju kroz uzajamno ulaganje. Nažalost, nepovjerenje u takve projekte često je rezultat loših iskustava iz prošlosti i generalne sklonosti građana da više vjeruju bankama i fondovima nego vlastitoj zajednici - objašnjava Lončar.

Prvi koraci: Projekt u Dubravi

Zadruga je 2011. realizirala svoj prvi projekt – izgradnju stambene zgrade u zagrebačkoj Dubravi. Ideja je bila jednostavna: članovima zadruge ponuditi stanove po cijeni nižoj od tržišne.

- Cilj je bio da državni službenici i namještenici dobiju stambeno rješenje uz uštedu, ali i mogućnost otkupa nekretnine kroz model najma. Nažalost, nije bilo dovoljno interesa, pa smo većinu stanova morali prodati na otvorenom tržištu - kaže Lončar.

Iako je projekt uspješno završen, ostao je osjećaj da ideja nije u potpunosti zaživjela.

- Kampanja koju smo pokrenuli tada nije dovoljno odjeknula, a ključni problem bila je nedovoljna podrška članova i građana - dodaje Lončar.

Vizija budućnosti: Brža i fleksibilnija rješenja

Unatoč izazovima, zadruga ne odustaje. Lončar najavljuje povratak modela stambenih zadruga, ali uz inovacije.

- Planiramo graditi manje, modularne objekte – poput montažnih kućica ili manjih zgrada – koje bi bile brzo useljive, a kvalitetne. Poseban fokus bit će na obiteljima i pojedincima bez riješenog stambenog pitanja - ističe.

Ključna prednost ovakvog modela je mogućnost financiranja iz vlastitih sredstava članova, što eliminira potrebu za bankarskim kreditima.

- Ako članovi štede kroz zadrugu, prikupljeni novac možemo koristiti za gradnju objekata. Time svi dobivaju - štediše ostvaruju dobit, dok oni kojima trebaju stanovi dolaze do nekretnine po priuštivijim uvjetima - objašnjava.

Model koji mijenja pravila igre

Lončar detaljno pojašnjava kako bi zadruga mogla funkcionirati:

- Zamislite da članovi mjesečno uplaćuju određeni iznos. Taj novac ostaje njihov, a koristi se za konkretne projekte. Kada se izgradi objekt, članovi odlučuju tko će se useliti na temelju transparentnih pravila. Oni koji ne trebaju stan ostvaruju povrat ulaganja kroz dobit.

Jedan od problema koji ovaj model može riješiti jest zaduživanje građana kroz nepovoljne bankarske kredite.

- Trenutačno je većina građana prisiljena uzimati kredite s visokim kamatama. Mi želimo ponuditi alternativu - rješenje koje nije opterećeno krupnim kapitalom i interesima banaka - kaže Lončar.

Država i zadruge: Propust ili prilika?

Hrvatska stambena strategija do 2030. godine u više navrata spominje potrebu za priuštivim stanovanjem, ali Lončar smatra da zadruge nisu dovoljno uključene u tu strategiju.

- U Italiji, recimo, zadruge okupljaju stotine tisuća ljudi. Zašto ne bismo i mi iskoristili taj model? Država bi trebala podržati ovakve inicijative, barem kroz poticaje ili dodjelu zemljišta, kako bi ovakav oblik stanogradnje mogao zaživjeti.

Zaključak: Vjera u zajednicu

Na kraju razgovora, Lončar apelira na povratak povjerenja u zajedničke projekte.

- Zadrugarstvo je način da se ljudi povežu i zajedno stvore nešto korisno. Trebamo raditi na edukaciji, transparentnosti i jačanju solidarnosti. Uz pravu podršku, siguran sam da možemo stvoriti model koji će omogućiti kvalitetno i priuštivo stanovanje za sve.

Model stambenih zadruga ima potencijal promijeniti način na koji razmišljamo o stanovanju u Hrvatskoj. No, hoće li građani, sindikati i država uistinu prepoznati priliku, ostaje pitanje na koje ćemo odgovor tek dobiti. U svakom slučaju, zadruga "Dom više" će pokazati da su promjene moguće, ako se dovoljno vjeruje u zajednički cilj.

Izradu i objavljivanje serijala tekstova pod naslovom "Gdje su nestale stambene zadruge?'" autorice Jasmine Džanović, financijski je podržala Agencija za elektroničke medije kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2024. godinu, a u cijelosti ih možete pročitati na portalu Savjeti.hr.

ZGRADOnačelnik.hr je početkom 2025. godine počeo provoditi projekt STANOVANJE PO MJERI koji će isticati ključne izazove priuštivog i održivog stanovanja, otvarati rasprave, nuditi rješenja te utjecati na poboljšavanje susjedskih odnosa, a što će u konačnici stvoriti bolje uvjete za život i potaknuti inovativna rješenja za stanovanje. Samo kroz priuštivo, održivo ali i stabilno (financijski i međuljudski) stanovanje možemo doći do STANOVANJA PO MJERI čovjeka.

Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Stanovanje po mjeri.

Projekt STANOVANJE PO MJERI podržavaju:

INSTITUCIONALNI PARTNERI

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

ČLANOVI PROJEKTA

Hrvatska zajednica županija Udruga gradovaUdruga Upravitelj

PRIJATELJI PROJEKTA

E-konzalt HHO Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava URBACT

Stanovanje po mjeri by ZGRADOnacelnik.hr

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.