Zašto će gradovi tek imati ogroman problem s glomaznim otpadom

Pravne osobe takvu vrstu otpada mogu predavati uz plaćanje tvrtkama koje imaju sve potrebne dozvole. A navedene tvrtke pak nisu dužne, iako imaju dozvolu, preuzeti po pozivu glomazni otpad od pravnih osoba. Problem se javlja u trenutku kada tvrtka nije zainteresirana za preuzimanje otpada od određene pravne osobe koja tada nema rješenje za zbrinjavanje te vrste otpada.

Prema Zakonu o gospodarenju otpadom nadzor nad pravnim osobama vezano uz postupanje s otpadom provodi inspekcija zaštite okoliša, a ne komunalno redarstvo, pa se postavlja pitanje kako će trenutačni broj inspektora moći kontrolirati pravilno postupanje s glomaznim otpadom svih pravnih osoba u Hrvatskoj.

Zabrinjavajući podatak

U 2021. godini na razini RH sakupljeno je 129.086 tona glomaznog otpada. Od ukupne količine glomaznog otpada

• 88,8 posto je odloženo na odlagališta
• 1,7 posto privremeno uskladišteno
• samo je 9,5 posto reciklirano

Taj podatak je zabrinjavajući pogotovo ako znamo da sastav glomaznog otpada u najvećoj mjeri čine reciklabilni materijali, te nam brojke ukazuju da se više od 70 posto glomaznog otpada može reciklirati i koristiti u proizvodnom procesu.

Počinje problem

Također, odlagališta otpada će se zatvoriti, a Centri za gospodarenje otpadom neće preuzimati tolike količine glomaznog otpada koje će postati problem jedinicama lokalne samouprave. Stoga je potrebno hitno povećati trenutne kapacitete za obradu/recikliranje glomaznog otpada u Republici Hrvatskoj kako se u trenutku zatvaranja odlagališta ne bi dogodilo da šume kao ilegalna odlagališta postanu rješenje tog problema.

Jedinice lokalne samouprave morat će osigurati predobradu glomaznog otpada kako bi se maksimalno izdvojile sve korisne reciklabilne frakcije glomaznog otpada i smanjila količina otpada na odlagalištima.

Moguća je i izgradnja mreža Centara za ponovnu uporabu u kojima bi se prikupljali razni predmeti direktno od posjednika (građana, pravnih osoba) i nakon provjere i manjih prepravaka vraćali na tržište kao rabljeni proizvodi. Ovakav oblik poslovanja predstavlja aktivnost sprječavanja nastanka otpada, što je temelj hijerarhije postupanja s otpadom.

Treba nova regulativa

Država bi glomazni otpad trebala klasificirati kao posebnu kategoriju otpada i uključiti ga u sustav proširene odgovornosti proizvođača. Na taj način proizvođači te vrste otpada plaćali bi naknadu za stavljanje na tržište proizvoda od kojih nastaje otpad.

O problemima u gospodarenju glomaznim otpadom govorit će se još dugo pogotovo nakon što se, kako je i navedeno, zatvore odlagališta otpada. Stoga, preporuka jedinicama lokalne samouprave je da što hitnije krenu u rješavanje ovog gorućeg problema kroz određene načine predobrade otpada kako bi se dobilo što više frakcija otpada koje će se predati na daljnju oporabu.

Tekst je za Udrugu gradova napisala Dijana Mijač Dretar, voditeljica sustava kvalitete i zaštite okoliša u križevačkom Komunalnom poduzeću. 

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.