Zašto sve manje ljudi može kupiti stan (ili kuću)?

Naime, u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj imamo strelovit rast cijena nekretnina, visoku inflaciju, sporiji rast plaća, oštrije uvjete kreditiranja, rast kamatnih stopa. Svaka od navedenih stavki dala je svoj obol u kupoprodaji nekretnina u Hrvatskoj i smanjenju priuštivosti stanovanja. Analizirat ćemo svaku pojedinu stavku.

PLAĆA

Iznimno važan faktor priuštivosti stanovanja je plaća. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj, isplaćena u pravnim osobama, u svibnju 2024. godine iznosila je 1.324 eura, što je ujedno povijesni maksimum. Naime, u posljednjih nekoliko godina plaće u Hrvatskoj prilično rastu. Spomenimo da je medijalna neto plaća za svibanj 2024. u RH iznosila 1.122 eura.  

INFLACIJA

No iako je podatak o rastu plaća u posljednjih 10 godina impozantan, ipak rast potrošačkih cijena, odnosno inflacija, znatno umanjuje to oduševljenje. Od koronakrize i energetske krize, inflacija u Europi, ali i Hrvatskoj, počela je nezaustavljivo rasti i dosegla dvoznamenkaste razine.     

Naime, pandemija COVID-19 uzrokovala je trgovinsku blokadu i "puknuće" svjetskih dobavnih lanaca, što je, pak, uzrokovalo strahoviti rast cijena brojnih sirovina i materijala. Prestankom pandemije, potrošnja građana drastično se pojačala, što je potaknulo rast cijena. Nakon toga, početak rata u Ukrajini lansirao je cijene energije u nebo, što je uzrokovalo najveće stope inflacije Staroga kontinenta u povijesti. 

KAMATNE STOPE I KREDITNI PLASMANI 

Prema podacima Hrvatske narodne banke, prosječna kamatna stopa za stambeni kredit u svibnju 2024. godine iznosila je 3,74 posto. To je ujedno najviša prosječna kamatna stopa od listopada 2018. godine, dakle u posljednjih gotovo ŠEST godina (točnije, u ožujku i travnju ta je stopa iznosila 3,76 posto) .

S druge, pak, strane, najniža prosječna kamatna stopa u razdoblju od 2011. godine naovamo zabilježena je u travnju 2020. godine - 2,19 posto.

CIJENA KVADRATA

Primjerice, za 100.000 eura se, prema podacima Državnog zavod za statistiku (DZS) o cijenama NOVIH stanova, moglo kupiti:

• 2023. godine 42,69 m2 (NOVIH kvadrata)  
• 2020. godine 58,54 m2
• 2013. godine 70,67 m2

Dakle, ako netko želi kupiti stan od 70,67 metara četvornih, 2013. godine morao je izdvojiti 100.000 eura, a danas (u prosijeku) gotovo 161.000 eura. 

Državni zavod za statistiku redovito objavljuje cijene prodanih NOVIH stanova. Međutim, u njihovim obavljenim priopćenjima, koji se tiču polugodišnje statistike, mogu se naći i podaci prosječne cijene po četvornom metru svih prodanih stanova (bez obzira na prodavatelja).

Projekt ‘Postoji li priuštivo stanovanje u Hrvatskoj?’ autora Tina Bašića, financijski podržava Agencija za elektroničke medije kroz projekt novinarske izvrsnosti za 2024. godinu, a objavljuje se na portalu Savjeti.hr, gdje možete pročitati cijeli tekst.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.