Natko Bilić i Julije Domac
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
ENERGETSKA UČIKOVITOST I OBNOVA

Zgrade se energetski mogu obnoviti ISKLJUČIVO novcem EU-a, a natječaja i plana nema

Građevinski sektor je u problemu jer se ovakvi radovi ne mogu raditi cijele godine. Ako ne 'uhvatite' građevinsku sezonu, tada ne možete te godine obnoviti zgradu.

Energetska obnova u Hrvatskoj stoji. Jedno kratko vrijeme stajala je zbog odluke Ustavnoga suda koji je ukinuo dva članka Zakona o energetskoj obnovi, no ubrzo je to ispravljeno i drugačije regulirano.

Do sada smo imali prilike vidjeli nekoliko uspješnih primjera kvalitetne energetske obnove u Hrvatskoj, o čemu smo pisali OVDJE

No, pored operativnih problema u energetskoj obnovi (majstori, radovi, projektiranje...), jedan je glavni - novac. I to ne samo novac suvlasnika u zgradi, nego novac iz Europe kojim se ovakvi poduhvati sufinanciraju. Jer, ono što treba jasno kazati jest - bez EU novca, energetska obnova zgrade ili kuće nije isplativa. 

U drugoj emisiji ZGRADOnačelnik koju u partnerstvu donose prvi poslovni internet i podcast radio PoslovniFM i portal ZGRADOnačelnik.hr, prvi online savjetodavni servis za svakog suvlasnika u Hrvatskoj, gostovali su:

  • Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), posebni savjetnik predsjednika Republike za energiju i klimu, predsjednik Vijeća predsjednika Republike Hrvatske za energetsku tranziciju, ali i predstavnik suvlasnika u svojoj zgradi te
  • Natko Bilić, direktor tvrtke Planetaris koja se bavi energetskom obnovom zgrada, nadzorom i projektiranjem.
  • Tema razgovora? Energetska obnova! 

Primjer zgrade u zagrebačkom naselju Botinec

Natko Bilić - S projektom smo krenuli 2012. godine, ali 2014. krenulo je izvođenje radova. Ta je zgrada bila prva zgrada koja se u Hrvatskoj energetski obnovila. Najveći izazov je bio kako prvi puta priopćiti i objasniti suvlasnicima da imaju priliku obnoviti svoju zgradu na način da će uštedjeti energiju, a da će to netko drugi većim dijelom platiti

Cilj je bio obnova zgrade i to ne parcijalno nego kao cjelovita obnova – stolarija, krov, fasada, sve toplinske izolacije, izoliranje negrijanih prostora… To je bila prva prava obnova takve stare zgrade.

Grijanje zgrade u Botincu bilo je na struju i drva. Ta zgrada danas je drastično smanjila troškove. Tada je bila energetski razred F ili G, a danas ima tri razreda više i drastično štedi na energiji.

Julije Domac – dodao bih da je prednost ovakvih energetskih projekata, a tako sam uvjerio i svoje suvlasnike u zgradi, i povećanje cijene nekretnine. Ulaže se u vlastitu imovinu i stan nakon ovakve obnove nedvojbeno više vrijedi.

Konkretne prepreke za provođenje energetske učinkovitosti i energetske obnove u Hrvatskoj?

Julije Domac – krenemo li 'od gore', imamo suštinski problem planiranja EU natječaja. Tvrtke iz građevinskog sektora ne znaju što mogu očekivati u slijedećim godinama. Trebali bi pet do sedam godina unaprijed znati kada će biti natječaji, što će se (su)financirati i u kojemu udjelu. 

- Drugi problem je filozofija obnove. Naime, imamo 'točkastu' obnovu, obnavlja se zgrada po zgrada, prepušta se inicijativi suvlasnika i njihovim predstavnicima, što je u redu sa stajališta privatne inicijative, ali mora se naći načina kako zgrade obnavljati kao blokove, kao naselja. Financijska je razlika i u tome raspršujete li građevinsku operativu ili ju koncentrirate na jednome mjestu. 

Kako danas funkcionira energetska obnova zgrada?

Natko Bilić – Energetska obnova danas funkcionira isključivo putem europskih fondova. Najveća prepreka energetske obnove je planiranje. Ako pitate suvlasnike i predstavnike – nisam znao za taj natječaj, ne znam kad će biti, znam da je bilo. To je ključna informacija koju nadležno ministarstvo mora plasirati u javnost. Sada imamo neke informacije – da će vjerojatno krajem ove godine biti neki natječaj za energetsku obnovu. To mi očekujemo. 

Treba li se energetska obnova zgrade raditi ako nije napravljena konstrukcijska obnova ili ojačanje?

Natko Bilić – To je na neki način i točno kada se radi o starim zgradama. Većina zgrada je, barem u Zagrebu, novijeg datuma. Pod time mislim da su izgrađene nakon potresa u Skopju 1964. godine kada se standard građenja značajno podigao. S druge strane, zgrade u Centru ili Gornjemu Gradu su stare zgrade, sagrađene su krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća. Upitno je što se uopće konstrukcijski s njima može napraviti. Nema smisla energetski obnavljati neke, stare zgrade, ako su potresno rizične.

Građevinski sektor

Natko Bilić - Građevinski sektor je u problemu jer se ovakvi radovi ne mogu raditi cijele godine. Ako ne 'uhvatite' građevinsku sezonu, tada ne možete te godine obnoviti zgradu. Treba cijeli planski sustav dignuti na novu razinu. Nadalje, problem je i u tome tko će izvoditi te radove. Ako sada nakon četiri godine tijekom kojih nije bilo natječaja, odjednom dobijemo veliki novac, neće se to moći potrošiti u jednoj sezoni. A što će se dogoditi? Podignut će se cijene građevinskih radova. Time se briše cijeli efekt EU novca.

Zagreb ima 20.00 – 30.000 zgrada. Ako se planira obnavljati 1.000 zgrada godišnje, trebali bi imati plan do 2050. godine koliko zgrada treba obnoviti, tko će obnoviti. Inženjeri to moraju nacrtati, moraju se izraditi troškovnici, sklopiti ugovore, zaposliti radnike, netko mora te radove nadzirati i izvesti, proizvesti toplinsko izolacijski materijal koji se proizvodi u Hrvatskoj, žbuke (proizvodi se u Hrvatskoj), staklo (ne proizvodi se, ali se sklapa), PVC (isto se sklapa). Nažalost, onda nema građevinskih radnika, nego se uvoze, zbog čega je upitna njihova stručnost. 

Savjet za kraj:

Životni vijek dijelova zgrade je ograničen, kao što je ovojnica (u uobičajene elemente ovojnice zgrade ubrajaju se zidovi, krovovi, podovi i 'fenestracije' (prozori, vrata, svjetlarnici i drugi otvori), op.a.), koja je na velikoj većini zgrada već trebala jednom biti promijenjena. Ali ona i dalje propada. 

Možemo zaključiti da sve zgrade koje su izgrađene do 1990. godine, a nisu imale zahvate i obnovu ovojnice, to trebaju što prije napraviti.

Prvu emisiju ZGRADOnačelnik na PoslovnomFM-u poslušajte OVDJE.

Ako želite znati više o energetskoj obnovi kliknite ovdje.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.