ISKUSTVO - Nismo više samo stradalnici potresa, nego stradalnici neučinkovitosti sustava

Za nekoliko dana navršit će se tri godine od zagrebačkog potresa.

Zgrada u središtu Zagreba u kojoj sam živio s obitelji u potresu je teško oštećena i morali smo se iz nje odmah iseliti. Prijatelji, znanci i zainteresirani novinari pitaju me ponekad kako stojimo s obnovom. Iz perspektive stradalnika potresa ne mogu odgovoriti drugačije nego da stojimo... Više-manje na mjestu.

U prvoj godini, ispunjenoj neizvjesnošću oko korone, lockdowna, online nastave te očekivanja cjepiva i normalizacije života promijenili smo dvije adrese. S drugim stanarima iz oštećene zgrade (ne)strpljivo smo čekali Zakon, pa prvi, drugi, pa treći program mjera, marljivo prikupljali, a zatim i predali svu moguću i nemoguću dokumentaciju - elaborate, projekte, troškovnike, odluke, ugovore, odobrenja, suglasnosti, obrasce, tlocrte, nacrte, izvatke, potvrde, dozvole - ukupno šest i pol kilograma dokumentacije.

Kroz zgradu su prošle četiri skupine građevinskih inženjera, svaka iznova utvrđujući i potvrđujući da je zgrada neupotrebljiva - 'crvena' (N1), i da je treba obnoviti, iako je to bilo jasno od prvog dana. Projekt obnove izrađen je još u kolovozu 2020. Zbog šireg interesa javnosti slučaj naše zgrade postao je poznat kao primjer aktivnog angažiranja građana u cilju pospješenja i ubrzanja obnove ali i neučinkovitosti procedura za obnovu.

Bilo je bizarnih i anegdotalnih situacija. Među ostalim, morali smo dokazati da je zgrada koja usred Zagreba stoji već 110 godina - postojeća građevina. Osobno me, na primjer, zabavljala spoznaja da smo zahtjevima predanim na istom šalteru pribavili uporabnu dozvolu i potvrdu o brzom pregledu kojima možemo dokazati da je ista zgrada istodobno i upotrebljiva i neupotrebljiva.

Nakon dugotrajnog čekanja dobili smo najprije privremenu odluku, pa izvješće, pa zaključak i naposljetku odluku o obnovi, kao i nekoliko dopisa u kojima se Ministarstvo i Fond za obnovu međusobno obavješćuju što tko poduzima ili treba poduzeti. U tim dokumentima nema nikakvih rokova nego samo opće konstatacije poput: 'Ako tehničko-financijska kontrola dade suglasnost za projektnu dokumentaciju nalaže se Fondu da provede popravak konstrukcije.'

Brojni pozivi

Dva mjeseca nakon što je bio odabran izvoditelj tehničko-financijske kontrole, videći da se ništa ne događa, nazvao sam odabranog kontrolora i tada saznao da od Ministarstva i Fonda nije zaprimio projekt koji treba pregledati. Tada sam mu poslao projekt, isti onaj koji je izrađen godinu i pol ranije, koji dotad očito nitko nije ni pogledao.

Nekoliko mjeseci čekali smo mišljenje Ministarstva je li konstrukcija krova dio konstrukcije zgrade jer se kod tehničko-financijske kontrole otvorilo pitanje je li krov oštećen zbog potresa ili zbog dotrajalosti. Ne treba biti veliki stručnjak da biste razumjeli da je konstrukcija krova dio konstrukcije zgrade i da je zadatak projektiranja i obnove podići zgradu na određenu razinu potresne otpornosti neovisno o razlozima oštećenja, no u našem slučaju trebalo je zatražiti i pribaviti mišljenje Ministarstva o tome.

U prosincu 2022. konačno dobijemo zadnju potrebnu suglasnost tehničko-financijske kontrole na projekt konstrukcijske obnove, nakon što smo tu suglasnost čekali 12 mjeseci. Samo mjesec dana kasnije, novim Zakonom o obnovi ukine se tehničko-financijska kontrola 'jer je nepotrebna'.

S obzirom na činjenicu da je izrađena i pribavljena sva potrebna dokumentacija, u našem slučaju idući korak bilo bi raspisivanje postupka javne nabave za izbor izvođača i građevinskog nadzora. Nakon brojnih neodgovorenih dopisa, zamolbi, požurnica i elektroničkih poruka, prije tjedan-dva odem u Informativni centar za obnovu da se raspitam o tome.

Tamo saznam da se već duže vremena ne pokreću novi postupci nabave za radove obnove jer se čekalo imenovanje novog ministra, pa donošenje novog Zakona, a sada postupak nema tko pokrenuti jer je ukinut Fond za obnovu. Sada se čeka da se napravi preustroj unutar Ministarstva i donese provedbeni akt. Na pitanja kada će biti donesen taj provedbeni akt, kada će biti raspisana nabava, kada će biti odabran izvođač i nadzor, kada će početi radovi odgovor je - ne zna se.

Doduše, vidim neki dan da je konačno donesen Pravilnik o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove, objavljen je u Narodnim novinama (NN 28/2023-493). Hoće li sada konačno početi obnova?

Zadatak projektanta bio je napraviti projekt koji omogućuje da obnova bude zakonita, optimalna, dostatna, smislena, izvediva i isplativa za zgradu tako da zgrada nakon obnove bude dovoljno sigurna za život. Takav projekt imali smo još u kolovozu 2020., prije donošenja Zakona, programa mjera, tehničkog propisa i pravilnika o postupcima nabave u obnovi.

Istina, novi Zakon o obnovi i Program mjera za obnovu sada su znatno bolji jer su uklonjene ili pojednostavljene mnoge procedure i mjere koje su bile neprovedive, nelogične i nepotrebne. Slabosti Zakona i cijeloga sustava obnove bile su mnogima od nas očite još u vrijeme donošenja prvoga Zakona o obnovi.

Na to smo ukazivali, no trebalo je proći dvije godine da se to shvati i donekle ispravi, ali i dalje je sustav jednostavno prekompleksan i prekompliciran da bi bio učinkovit, a obnova provediva. Takav sustav strahovito iscrpljuje snage onih koji se hvataju ukoštac s time. Dobar dio tih problema nije započeo s potresom nego ih je potres samo izbacio na površinu.

Koji zakon je 'jači'? 

Godinu i pol nakon potresa mojoj prijateljici srušili su teško oštećenu - neupotrebljivu legalnu, vlasnički čistu obiteljsku kuću u Markuševcu. Nakon toga, sada već mjesecima odbijaju joj izdati građevinsku dozvolu za izgradnju zamjenske kuće na mjestu uklonjene kuće, pozivajući se da to ide po Zakonu o gradnji, a ne po Zakonu o obnovi.

No, ako ni tri godine nakon potresa ne možete početi graditi zamjensku kuću na mjestu legalne uklonjene kuće i ako sa svom dokumentacijom nema tko pokrenuti postupak nabave i izabrati izvođača jer se čeka opći akt, onda sustav tako ne može funkcionirati.

Vanjski izgled starijih zagrebačkih zgrada ne pruža jasnu sliku o tome koliko su teško stradale. Tek uđete li u njih vidjet ćete da nema zida ili nadvoja koji nije popucao i da ne pružaju više potrebnu sigurnost. Gledajući zgrade izvana sve se čini uglavnom dobro, pa svi potiskujemo pomisao da je više tisuća ljudi ostalo bez svojih domova i da su stotine zagrebačkih zgrada neupotrebljive i da više ne pružaju dovoljnu sigurnost.

No nekako ispada da svi mi nismo više samo stradalnici potresa, nego sve više i stradalnici neučinkovitosti sustava koji bi trebao biti pomoć i potpora građanima koji su se našli u nevolji. Potres i obnova prestali su čak biti dominantna tema u javnom prostoru, kao da smo se pomalo pomirili s time da obnova ide sporo ili nikako, i da prihvaćamo to kao nešto normalno.

Možda sam samo imao prevelika očekivanja, iako je otpočetka bilo izvjesno da ništa kod nas ne ide brzo i glatko. Unatoč svemu, živim u uvjerenju da ne treba kukati nad nesretnom sudbinom, neučinkovitim, neprovedivim ili neprovedenim zakonima i mjerama ili čemu drugome, već da i dalje treba konstruktivno pomagati da se pronađu razumna i primjenjiva rješenja. Nikad nisam nekoga prozivao ili vrijeđao, samo iznosio činjenice.

Nikad nisam tražio ili očekivao da se radi nešto što nije u skladu sa Zakonom, Programom mjera, Tehničkim propisom ili Odlukom o obnovi, već sam samo molio i apelirao za učinkovito, pravovremeno i transparentno postupanje u skladu s tim propisima. Od nas se očekivalo da budemo strpljivi i da učinimo sve što je u našoj moći kako bi obnova čim prije započela. Te svoje zadaće smo i izvršili, cjelovito i temeljito.

U Zakonu o obnovi, u članku 3. lijepo piše: 'Sva tijela i sudionici provedbe ovoga Zakona dužni su hitno postupati', no čak i kad ste proaktivni da priredite svu silu dokumenata, da učinite sve što je u vašoj moći, sve to jednostavno ide presporo te prigušuje inicijativu, nadu u obnovu i snagu za ikakav angažman.

Rezultat je da se i nakon tri godine još uvijek bavimo papirima, birokracijom i čekanjem, a ne obnovom.

Kada vam je potreban savjet, informacija vezana uz vašu nekretninu, neka vam ZGRADOnačelnik.hr bude centralna točka.

Ako vam treba dnevni podsjetnik na prava i obveze suvlasnika u zgradi pratite nas na društvenim mrežama - Facebooku i LinkedInu. Također poslušajte i pogledajte zanimljivosti koje smo vam pripremili na našem YouTube kanalu i u emisiji ZGRADOnačelnik. A svakako se prijavite i na mjesečni newsletter.

Ako ste pak predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati te postaviti upit i dobiti raznovrsne odgovore članova grupe, uključite se u Facebook grupu PREDSTAVNICI SUVLASNIKA.

A kada vam je uistinu potrebna pomoć i ne znate kako dalje, obratite nam se za SAVJET i proučite naše usluge.