Ključni problemi obnove nakon potresa - dokumentacija, suvlasnici, novac, procedura

- Došli smo do skoro samog početka sanacije, građevinski projekt, strojarski projekt, odabrali majstore koji će izvoditi radove i onda mi se u samom finišu kaže ništa se nismo dogovorili...i tako...2,5 god nakon potresa zgrada je i dalje šugava sa žutom naljepnicom jer ekipa ne želi ništa, ne želi trošiti pričuvu, ne želi povećati pričuvu, ne želi kredit, ne žele ništa... - jedan je od komentara u Facebook grupama koje se tiču obnove zgrade nakon potresa. 

Od prvog potresa (ožujak 2020.) i drugog potresa (prosinac 2020.) mnogi (su)vlasnici u pet pogođenih županija ne vide pomak. Što je i logično jer zapravo nekog velikog pomaka ni nema. Nekoliko je razloga spore obnove, a za početak oni su:

• kasno donošenje Zakona o obnovi (trebalo je više od pola godine nakon prvog potresa da se Zakon donese)
• nekoliko izmjena Zakona
• promjena ministara u nadležnome resoru
• mijenjanje pravila igre (modeli (su)financiranja obnove, promjena dokumentacije...)
• puno uključenih institucija - Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Fond za obnovu nakon potresa, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
• dva paralelna fronta obnove i nadležnosti - Zagreb, Krapinsko - zagorska županija te Banovina i Zagrebačka županija

Dokumentacija

U skladu sa Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom i Programu mjera obnove zgrada oštećenih potresom, uklanjanje oštećenih zgrada, odnosno njihova obnova te gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom provodi se na temelju odluka i rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Odgovarajući obrazac za podnošenje zahtjeva:

• Obrazac 1 - Zahtjev za popravak konstrukcije zgrade, odnosno cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra (organizirana obnova)
• Obrazac 2 - Zahtjev za uklanjanje zgrade te gradnju zamjenske obiteljske kuće
• Obrazac 3 - Zahtjev za novčanu pomoć
• Obrazac S - Zahtjev za stambeno zbrinjavanje

Zahtjevi se predaju Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Zagrebu, Ulica Republike Austrije 20:

• osobno u pisarnici
• preporučeno poštom s naznakom: 'Zahtjev – obnova nakon potresa'
• u Informativnom centru obnova, Ulica kneza Mislava 2 u Zagrebu
• u izmještenim uredima Ministarstva:
• Sisak: od 1.4.2022. na adresi Ulica Ivana Meštrovića 28
• Petrinja: Trg Stjepana Radića 8
• Glina: Trg bana Josipa Jelačića 2
• pomoću aplikacije e-Obnova u sustavu e-Građani.

Rok za podnošenje svih zahtjeva je 31. prosinca 2023.

PROBLEMI

Obnova nakon potresa, barem u dijelu višestambenih zgrada, pada na prvome koraku - zgrada mora ispuniti DVA uvjeta.

1. Mora imati upravitelja zgrade
2. Suvlasnici moraju donijeti ODLUKU (natpolovičnom većinom suvlasničkih udjela) kojom podnose zahtjev za obnovu i zastupanje

Dio zgrada nema upravitelja, iako su to zakonskim propisima obvezne imati. No problem je donošenje odluke. Bez obzira bila zgrada mala (odnosno imala ona 4 stana ili 15 stanova), većina 'kvadrata' mora donijeti odluku. Upravo o tome svjedoči prva rečenica ovoga teksta. Nezainteresiranost suvlasnika, financijska nemogućnost ili jednostavno nebriga, sprječavaju u početku barem malo snažniji opseg obnove nakon potresa. 

Nema novca

A sve navedeno temelji se u problemu nedostatka novca. I s jedne (suvlasničke) i s druge (državne) strane. Naime, štete izazvane potresima su ogromne, radi se o :

• 86 milijardi kuna za Zagreb i okolicu 
• 41,6 milijardi kuna za Banovinu

To je ukupno oko 128 milijardi kuna stoga je bilo potrebno osigurati dostatna sredstva iz europskih i međunarodnih izvora kako bi se ovaj skupi i dugotrajni proces mogao provesti. 

Novac koji je dobiven iz europskih izvora NE FINANCIRA obnovu privatne imovine. Ono što je dobiveno, oko jednu milijardu eura, utrošit će se za obnovu JAVNIH zgrada. 

Pretpostavimo da je šteta na privatnoj imovini oko 100 milijardi kuna. A proračun države, za jednu godinu (u ovome slučaju 2022. godinu), iznosi:

• Ukupni prihodi - 171 milijardu kuna
• Ukupni rashodi - 185 milijardi kuna   

Država kaže da se za obnovu privatnih kuća/zgrada osiguravaju sredstva državnog proračuna te proračuna županija dok se za obnovu infrastrukture i zgrada javne namjene koriste sredstva europskih fondova, konkretno Fonda solidarnosti Europske unije i NPOO-a kao i međunarodna sredstva (zajam Svjetske banke).

Dakle, (su)vlasnici zgrada i kuća ne mogu tako skoro očekivati obnovu jer je matematika, nažalost, vrlo egzaktna znanost - dva plus dva uvijek je četiri. Ako je za obnovu privatne imovine nakon potresa potrebno onoliko novca koliko (gotovo) država ima na raspolaganju u samo jednoj godini, vrlo je jasno da će obnova trajati godinama, a realnije je reći desetljećima. 

Bilo kako bilo, 'DRŽAVA' NEĆE doći u zgradu/kuću suvlasnika i reći - evo, sad ćemo obnoviti ovu nekretninu. (Su)vlasnici SAMI MORAJU krenuti u postupak, koji god da odaberu jer ako sada ne krenu, postoji velika vjerojatnost da njihova nekretnina neće biti obnovljena idućih DESET godina. 

Prema informacijama s internetskih stranica Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, do 24. listopada 2022. godine sveukupno su (za zagrebački i petrinjski potres) zaprimili 20.002 zahtjeva te donijeli 6.718 akata. Kada se navedeni podaci zbroje i oduzmu, do spomenutog datuma broj izdanih akata iznosi trećinu ukupno primljenih. Treba napomenuti da broj izdanih akata ne mora značiti da je riječ o broju riješenih predmeta. 

Samoobnova

Temeljem novog Programa mjera, koji je stupio na snagu krajem srpnja 2022. godine, za obnovu obiteljskih kuća omogućen je:

•  avans za izradu projekta
• 25 posto avansa za izvođenje radova
• naknada za troškove koordinacije (voditelja samoobnove) u iznosu od 20.000 do 80.000 kuna, ovisno o vrsti i veličini nekretnine

Trošak koordinacije je naknada vlasnicima za njihov angažman i uloženo vrijeme. Trošak konstrukcijske obnove objekta država pokriva u stopostotnom iznosu, a novim su programom, s obzirom na globalni poremećaj cijena građevinskog materijala i cijene izjednačene s tržišnim cijenama.

Pročitajte još:

• Povećala se novčana pomoć za sanaciju nakon potresa 
• Prijavite se na ORGANIZIRANU obnovu nekonstrukcijskih elemenata
• SAMOOBNOVA - Postupak gradnje zamjenske obiteljske kuće
• SAMOOBNOVA - Pravila igre za KONSTRUKCIJSKU obnovu
• SAMOOBNOVA - Pravila igre za NEKONSTRUKCIJSKU obnovu
• Što je samoobnova i kako je pokrenuti?

Izradu i objavljivanje serijala tekstova pod naslovom 'Kaos u zgradi širi se oko zgrade – kako kolektivnu odgovornost proširiti na širu zajednicu', autora Tina Bašića, financijski je podržala Agencija za elektroničke medije kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2022. godinu, a u cijelosti ga objavljuje portal Savjeti.hr.