OŠTEĆENJE
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
PRIPREMA ZA POTRES

KVARNER, DALMACIJA, MEĐIMURJE - ne postoji organizirana (seizmička) obnova!

Je li moguće da u hrvatskim gradovima i općinama koji se nalaze na potresno aktivnim područjima ne postoji konstuktivno ojačanje objekata pa čak niti u straroj jezgri? Provjerili smo tu informaciju za Dubrovnik, Ston, Makarsku, Sinj, Trilj, Split, Šibenik, Zadar, Vinodol, Rijeku, Čakovec i Prelog.

Nakon posljednjih velikih potresa koju su pogodili grad Zagreb, Zagrebačku, Sisačko-moslavačku, Krapinsko-zagorsku i Karlovačku županiju i ostavili brojne probleme na stambenim objektima te nedavnih, ne tako jakih, potresa u Jadranskom moru i okolici Splita te potom u Šibeniku, mnogi suvlasnici su nam slali upite kako i gdje mogu provjeriti koliko snažan potres im zgrada može izdržati (o čemu smo pisali ovdje). Osim toga zanimalo ih je, s obzirom na to da se veliki dio Hrvatske nalazi na potresno aktivnim područjima te na velike potrese iz prošlosti, kako se njihovi gradovi/općine:

  • pripremaju u slučaju jačeg potresa
  • postoji li kod njih organizirana (seizmička) obnova stambenih objekata
    • po uzoru na onu iz Dubrovnika (o tome možete više pročitati ovdje)
    • ili bilo kakva druga
  • jesu li počeli s konstruktivnim ojačanjem stambenih objekata i kulturnih objekata (bar u staroj gradskoj jezgri)
  • kako se još pripremaju za eventualne jače potrese i oštećenja imovine

Sukladno nekim povijesnim informacijama Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu te upitima suvlasnika, upite smo poslali Stonu, Makarskoj, Sinju, Trilju, Splitu, Šibenku, Zadru, Vinodolu, RijeciČakovcu i Prelogu. Nažalost, nakon više mailova i poziva unutar 20 dana, nismo uspjeli dobiti odgovore ovih 'ne boldanih'. U Dubrovnik nismo slali upit jer smo o njihovom iskustvu već pisali ovdje, a o stanju nedavno pogođenim županijama već i 'ptice na grani znaju'.

Procjeni rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj možete vidjeti ovdje (potres počinje od stranice 204). Zanimljivu brošuru o potresima u Hrvatskoj možete na stranicama geologija.hr, a svako bar 'preletite' i znanstveni rad 'Rizik od potresa za Hrvatsku: pregled istraživanja i postojećih procjena sa smjernicama za budućnost'

Geologija.hr - najveći potresi Hrvatska

STON

Povijesne crtice

Posljednja dva snažna potresa koja su pogodila Ston 5. i 17. rujna 1996. magnitude 5,6 po Richteru, sravnila su sa zemljom tri sela Dubrovačkog primorja i srušila ili teško oštetila brojne kuće povijesnoj jezgri Stona sagrađene u 14 stoljeću. U tom je potresu 350 objekata srušeno ili oštećeno do mjere da su prestali biti sigurni za korištenje. Nije bilo ljudskih žrtava. Najprije je stiglo 60 kamp kućica, a nakon toga su stizali i kontejneri od kojih je kasnije napravljeno improvizirano naselje u kojem su neki ljudi živjeli punih deset godina. Obnovljene su srušene, a složenim postupkom injektiranja betona seizmički su učvršćene trešnjom oštećene kuće u povijesnoj jezgri. Obnova je trajala 20 godina. (Slobodna Dalmacija).

Pripreme za dalje

Iako je tada seizmologom dr. Marijan Herak rekao da je učestalost ponavljanja ovakvih potresa na širem području Dubrovnika oko 20 godina, ZGRADOnačelnik.hr nije uspio saznati direktno od općine Ston što rade da bi se dalje spriječila takva šteta.

Jedino na što smo naišli na njihovim stranicama je službeni glasnik iz 2021. gdje se spominju zadaće u sustavu civilne zaštite u slučaju potresa, o čemu možete više pročitati ovdje. No s obzirom da su relativno nedavno obnovljene građevine i to postupkom injektiranja betona, nadamo se da su dovoljno seizmički čvrste. 

MAKARSKA

Povijesne crtice

7. siječnja 1962. započela je serija potresa koja je punih 15 dana pogađala Makarsku i makarsko primorje s katastrofalnim posljedicama. 11. siječnja te iste godine to područje je pogodio potres magnitude 6,2 stupnja po Richteru. Prema podacima koje je prikupio znanstvenik Ivan Hrstić (pogledajte ovdje) u Makarskoj i na području Makarskog primorja od 7. do 22. siječnja 1962. u potresu je direktno srušeno 285 objekata, a čak 557 ih je oštećeno u toj mjeri da su kasnije morali biti srušeni. (makarsko-primorje.com). Nakon dva navedena potresa kod Makarske opaženi su morski udari, a nakon velikog Makarskog potresa 11. siječnja 1962., tsunami je na mareografskoj postaji u Splitu uzrokovao raspon morske razine od oko 7 cm (Geofizički odsjek). U nedavnoj povijesti na tom području bili su potresi oko 4 stupnja po Richteru.

Pripreme za dalje

Nažalost, ZGRADOnačelnik.hr nije uspio saznati direktno od grada Makarske što rade da bi se dalje spriječile takve posljedice.

Jedino na što smo naišli na njihovim stranicama je informacija da je Gradsko društvo Crveni križ Makarska krajem 2016. dobilo od Grada potporu za nabavku primarne opreme i uniformi, a Hrvatski Crveni križ je tiskao letak 'Potres'.

Dokument procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća nismo našli za grad Makarsku (iako znamo da je ga moraju imati) dok jesmo za neke druge općine i gradove u Splitsko-dalmatinskoj županiji, poput Brela, Kaštela, Omiš itd.

TRILJ, SINJ

Povijesne crtice

2. srpnja 1898. dogodio se razoran potres na području Sinjskog polja, kod Trilja, s magnitudom od 6,6 stupnjeva prema Richteru. Najviše su stradala mjesta Turjaci, Košute, Čaporice, Gardun, Grab, Trilj, Vedrine i Vojnić. Neke su kuće potpuno srušene, puno ih je bilo oštećeno, spominju se odroni kamenja i pukotine u tlu. Stradale su crkve i škole. U nekim bunarima nestalo je vode. U mjestu Vedrine pojavio se novi izvor vode. Stradalo je šest osoba, a bilo je i 12 teško ranjenih. U Vojniću i Turjacima su kuće uglavnom bile porušene, a piše se da je u Gardunu, Košutah, Trilju i Čaporicah pola kuća porušeno. U nekim navodima stoji da je oštećeno 2.365 zgrada za stanovanje i gospodarstvenih zgrada. Oko deset tisuća ljudi ostalo je bez krova nad glavom. Kažu da su seizmografi širom Europe zabilježili taj potres, pa čak i onaj koji se nalazio 1.784 km od epicentra udaljenoj Estoniji (Geofizički odsjek).

Inače, među zadnjim potresima koji se snažnije osjetili u Splitsko-dalmatinskoj županiji bili su oko 4,5 stupnja po Richteru.

Pripreme za dalje

Iz grada Trilja su nam odgovorili da su donijeli dokument Procjene rizika od velikih nesreća u kojoj je između ostalog opisan i potencijalna ugroza od potresa te da imaju uspostavljen Stožer civilne zaštite koji redovno funkcionira, a osnovana je i Postrojba civilne zaštite opće namjene. U gradu ne postoji organizirana seizmička obnova te za sada nema ojačavanja zgrada i drugih preventivnih priprema za potencijalne potrese.

Iz grada Sinja nismo dobili odgovor. Na njihovim stranicama smo našli informaciju da i oni imaju dokument Procjene rizika od velikih nesreća, no nismo ga uspjeli pronaći na internetu.

SPLIT

Povijesne crtice

Osim velikih potresa na području Sinjskog polja, kod Trilja, 1898. i velikog potresa 1962. u Makarskom primorju, u zadnje vrijeme područje okolice Splita pogađali su potresi oko 4,5 stupnja po Richteru. Posljednji jači, snage 4,8 po Richteru bio je 2016. osam kilometara zapadno od Splita, odnosno u moru pokraj Slatina na otoku Čiovu. Osim što je u brojnim dalmatinskim mjestima izazvao paniku, potres je izazvao i manju materijalnu štetu poput pucanja zidova ili padanja stvari s polica, no potres je oštetio i splitsku Palaču pravde i Banovinu.

Po procjenama stručnjaka, maksimalni intenzitet potresa koji može zadesiti Dalmaciju kreće se od 6,3 do 7 stupnjeva po Richteru.

Pripreme za dalje

Iako ZGRADOnačelnik.hr nije dobio odgovore na pitanja direktno od grada Splita, iz rada Stanka Piplovića iz 1989. možemo saznati ponešto o otpornosti povijesne jezgre Splita na katastrofe, a profesor Mihanović je rekao za Dalmatinski portal da su zgrade u Splitu projektirane prema seizmološkom proračunu temeljenom na snazi potresa koji se događa jednom u 475 godina te da, ovisno o dubini potresa, tek jačina iznad 6,5 po Richteru može učiniti veću štetu, a ona od 5,5 po Richteru vjerojatno će također učiniti veću materijalnu štetu ali su u tom slučaju splitske zgrade sigurne.

Iz teksta Slobodne Dalmacije saznajemo da je u sklopu Javne vatrogasne postrojbe formiran Specijalistički tim za spašavanje iz ruševina od 22 osobe s certifikatima i potražnim psom. U Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja je pet potražnih timova koje čini pet ljudi s pet potražnih pasa. U slučaju potrebe aktivira se vatrogasni sustav preko Stožera CZ-a te timovi dolaze na područje pogođeno nesrećom.

Plan djelovanja CZ-a Grada Splita sadrži i popis pravnih osoba u sustavu civilne zaštite sa smještajnim kapacitetima i osiguranjem prehrane (koristit će se onaj koji bude statički ispravan), kao i popis lokacija za formiranje šatorskih naselja.

Kao i većina gradova i općina, Gradsko vijeće je u siječnju 2019. donijelo Procjenu rizika od velikih nesreća za grad Split u kojoj su identificirane prijetnje među kojima je i potres.

Kako bi se smanjila šteta u slučaju potresa, preventivna mjera je protupotresno projektiranje i građenje građevina sukladno odgovarajućim tehničkim propisima i hrvatskim i europskim normama. U toj procjeni stoji da su stanovi izgrađeni nakon 1964. godine u načelu otporni na potrese intenziteta do 7. stupnja MKS ljestvice. S obzirom na godine izgradnje grad je podijeljen u tri zone.

Prva je najstarija i najugroženija, a riječ je o području stare gradske jezgre, kotarevima Grad i Varoš. Druga je neposredno uz centar grada, uključuje kvartove Lučac Manuš, Bačvice, Gripe, Lovret, Meje, Spinut i Bol, a treća zona je područje ostalih gradskih kotareva gdje je većina objekata građena u periodu od 1964. do 1985. godine. Na temelju Procjene rizika od velikih nesreća izrađen je Plan djelovanja civilne zaštite grada Splita.

Postrojbe opće namjene i povjerenici CZ-a daju potporu temeljnim operativnim snagama, a u slučaju potresa njihova bi zadaća bila informiranje lokalnog stanovništva i distribucija uputa za postupanje, prihvat prijevoznih sredstava na mjestu okupljanja, pomoć pri evakuaciji, smještaju i zbrinjavanju ugroženog stanovništva, pomoć pri sanaciji terena, logistika na mjestima prihvata, distribucija hrane, dopremanje najnužnijih sredstava za život.

Također, početkom lipnja 2021. grad Split je u suradnji s operativnim snagama sustava civilne zaštite i Područnog ureda civilne zaštite Split danas, organizirao i održao terensko-pokaznu vježbu 'Epicentar 2021'. Scenarij vježbe je zasnovan na pretpostavkama razornog potresa i potresne opasnosti i rizika za ljude, imovinu, kritičnu infrastrukturu na lokaciji stare jezgre Grada Splita. Više možete pročitati ovdje.

 ŠIBENIK

Povijesne crtice

Ako se gledaju karte sa seizmičkim podacima, kao i one koje procjenjuju hazard, šibensko područje ne spada baš u najkritičnija područja u Hrvatskoj. Jedan od jačih na tom području dogodio se upravo nedavno, u lipnju 2021., magnitude 4,7 po Richteru s epicentrom u Vrpolju. Nije bilo osobite štete na građevinama (manja oštećenja žbuke u domaćinstvima) niti ozlijeđenih.

Pripreme za dalje

Prema informacijama koje je ZGRADOnačelnik.hr dobio od grada Šibenika postoji Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za Grad Šibenik u 2021. koji možete vidjeti ovdje (potres je od stranice 27). U njemu su prognoze mogućih potresa na šibenskom području kao i mjere civilne zaštite u slučaju potresa te neke druge mjere koje uključuju suradnju u slučaju potresa s nadležnim tijelima i raznim institucijama. Do 30. studenog 2021. će se donijeti plan djelovanja za 2022. radi određenja mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda.

Također, kako su nam rekli iz Grada, Uprava Grada Šibenika nije osnovala i nema bilo kakav Odjel ili Organizaciju koji bi se bavili sa mogućim problemima ili obnovom objekata nakon nekog razornog potresa. Konzervatorski odjel Šibenika pri ministarstvu će sigurno biti odgovorni za moguće obnove palača i stambenih objekata u staroj jezgri. U slučaju da se dogodi jači potres kažu da će odgovorit kvalitetno i da će sve biti u Zakonskim okvirima.

Napominju da su vlasnici stambenih objekata su odgovorni za održavanje svoje imovine.

ZADAR

Crtice iz povijesti

Prema statističkim podacima o dosadašnjoj pojavi potresa u tom području, mogu se izdvojiti određeni lokaliteti u kojima se dogodio najveći broj potresa. To su otoci: Vir, Ugljan, Pašman, Dugi otok i Kornati, zatim samo mjesto Zadar te Zemunik i Benkovac. Najjači se smatraju potresi koji su se dogodili u davnoj prošlosti: 1280., 1300., 1399., 1768. godine, a koji su imali pretpostavljenu magnitudu oko 6,0 Richtera. Dogodili su se u Zadarskom kanalu tj. između grada Zadra i otoka Ugljana. Slične jačine bili su i potresi koji su se dogodili pod morem na zapadnoj strani Dugog otoka 1343. i 1418. godine, također procijenjene magnitude veće od 6,0. U istom području dogodio se jaki potres 1963. godine magnitude 5,1 po Richteru. Procjenjuje se da se u području Zadra mogu dogoditi potresi intenziteta oko 8,6 stupnjeva po Richteru koji mogu na više načina djelovati na tlo, objekte i ljude. Potresi te jačine mogu dovesti do oštećenja oko jedne trećine svih objekata; urušavaju se krovovi kuća, nastaju značajne pukotine na nosivim zidovima, urušavaju se stare i slabije građene kuće. (Zadarski list)

U bliskoj povijesti okolicu Zadra pogađaju potresi između 3,5 i 4,5 stupnja po Richeru.

Pripreme za dalje

Iako nismo dobili službeni odgovor iz Grada Zadra, na njihovim stranicama smo našli informaciju da i oni izradili dokument Procjene rizika od velikih nesreća (od str. 55) te da imaju plan djelovanja civilne zaštite za Grad kojeg možete vidjeti ovdje.

Vrlo zanimljivu analizu pod nazivom 'Što ako se Zadru dogodi potres' možete vidjeti ovdje.

VINODOL

Crtice iz povijesti

Područje Vinodola u prošlosti je doživjelo nekoliko vrlo snažnih potresa. Posljednji takav dogodio se 12. ožujka 1916. istočno od Novog Vinodolskog intenziteta 5,8 po Richteru. Nakon njega dogodio se mnogo slabijih naknadnih potresa, a još jedan vrlo jaki potres (naknadni) dogodio se 14. srpnja iste godine magnitude 5,4. Potres je najveću štetu prouzročio u Grižanama gdje oštetio preko stotinu kuća, pri čemu ih je dvadesetak bilo neupotrebljivo za stanovanje, neke cijevi vodovoda su pukle, cesta u Blaškoviću je raspucana. Nešto manje šteta bilo je i na području Bribira. U te dvije općine bilo je oštećeno oko 1000 stambenih i gospodarskih objekata. Napravio je štete i u Triblju, Senju, Baškoj, Brinju, Fužinama, Liču, Vratima, Drežnici. Unatoč Prvom svjetskom ratu, što je značilo tešku gospodarsku situaciju i nedostatak ljudstva, obnova je dovršena u nešto više od godinu dana. (Geofizički odsjek)

U vrlo bliskoj povijesti, okolicu Vinodola, Crikvenice i sl. pogađaju potresi od 2,5 do 3,5 stupnja po Richteru.

Pripreme za dalje

Iako na stranicama općine Vinodol nismo našli dokument procjene rizika od velikih nesreća, iz dnevnog reda Općine vidjeli smo da on postoji (pogledajte ovdje). Također je i ustrojena postrojba civilne zaštite. Dokument procjene rizika za grad Novi Vinodolski možete vidjeti ovdje. Prijedlog procjene rizika od velikih nesreća cijele Primorsko-goranske županije možete vidjeti ovdje.

RIJEKA

Crtice iz povijesti

Rijeka se nalazi na seizmički aktivnom području te je kroz povijest zabilježeno nekoliko snažnih zemljotresa. Osim snažnih potresa iz 1321., 1323. i 1511. Najjači udar bio je 17. prosinca 1750., kada su u gradu stradale mnoge građevine. U svibnju 1751. zabilježen je i plimni val izazvan potresom. Potres s epicentrom kraj Bakra zabilježen je 1776. godine.

U povijesnim dokumentima ostalo je zabilježeno, da je zbog zemljotresa koji se dogodio početkom sedamdesetih godina 19. stoljeća, čak i Rječina potekla iz novoga izvora. Prema zapisu jednog isusovačkog redovnika, jaki udari počeli su trešnjom zemlje 28. studenoga nešto iza devet sati navečer, a nastavili su se sve do 17. prosinca. Manje su posljedice imali potresi od 10. kolovoza do početka studenoga 1838. Jaki su potresi zabilježeni od veljače do svibnja 1870. godine s epicentrom u Klani, gdje su mnoge kuće bile oštećene, a potres se osjetio i u Opatiji. Na istom području (Klana, Volosko, Opatija) niz podrhtavanja tla zabilježeno je i u proljeće 1896. Seizmološkim mjerenjima u XX.st. zabilježeno je 11 potresa s magnitudom većom od 5 stupnjeva MCS, od kojih je najjači bio 12. ožujka 1916. godine (stradali su vinodolsko područje i Senj), a ostali su imali epicentar oko Klane i na južnom dijelu otoka Krka. Potres 5–6 stupnjeva MCS bio je 21. veljače 1992. godine s epicentrom oko Lipe i Rupe. (Vatrogasna zajednica PGŽ)

Potresi jačine oko 4,5 prema Richteru na širem riječkom području događaju se u prosjeku svakih deset godina, što nikako ne znači da se radi o pravilnom intervalu godina. Tako je 4,7 pogodio riječko područje 2014., a serija potresa sličnog inteziteta uslijedila je i 2017.

Pripreme za dalje

Prije odgovora kojeg je ZGRADOnačelnik.hr dobio od Grada Rijeke, predlažemo da pročitate odgovor koji su napisali na pitanje 'Koliko je grad Rijeka spreman na potencijalnu situaciju razornog potresa' kojeg možete pronaći ovdje. Odgovor koji su uputili nama prenosimo u cijelosti:

'Većina riječkih stambenih naselja (Gornja i Donja Vežica, Krimeja, Trsat, Kozala, Škurinje, Krnjevo, Kantrida, Donja Drenova i druga) građena su nakon potresa u Skopju 1963. godine, tako da je velik broj zgrada u Rijeci građen u skladu s potresnim propisima iz tog vremena tako da je i najveći broj građevina viših od 22 metra građen je prema protupotresnim propisima.

Također, nekadašnja Općina Rijeka je kao jedina u Republici Hrvatskoj posjedovala dokument Mikroseizmička rajonizacija Općine Rijeka, izrađen još 1971. i 1972. godine, koji je određivao seizmičnost pojedinih dijelova tadašnje Općine Rijeke.

To mikroseizmičko zoniranje rađeno je prema tada poznatim svjetskim znanstvenim metodama, što je još jedan dokaz da je gradnja u Rijeci itekako u prošlosti vodila računa o seizmičkim uvjetima gradnje.

Sustavna protupotresna obnova na starim zgradama, prvenstveno u staroj gradskoj jezgri je izuzetno kompleksna, od konzervatorskih propisa kojima većina tih zgrada podliježe pa do imovinsko pravnih odnosa.

Rijeka u svom Generalnom urbanističkom planu od 2007. godine ima kartu s očekivanim intenzitetom potresa u pojedinim dijelovima grada te je orijentirana na aktivno osposobljavanje i pripremanje sustava civilne zaštite za potencijalnu situaciju razornog potresa na riječkom području.

Prije svega ulaže se u obuku i opremu Hrvatske gorske službe spašavanja i Javne vatrogasne postrojbe grada Rijeke koja ima posebno educirani tim vatrogasaca za djelovanje u slučaju potresa i spašavanje iz ruševina.

U proteklih nekoliko godina za potrebe civilne zaštite Grada Rijeke nabavljeni su između ostalog, vibrafon+vibraskop s bežičnim detektorima za pretraživanje i spašavanje iz ruševina, prikolica za smještaj i prijevoz opreme za spašavanje iz ruševina, quad + prikolica za prijevoz quada i opreme, EBC aparati za rezanje i bušenje svih materijala cjevastim elektrodama, agregat, koluti s produžnim kablovima, razne vrste ljestava, povlačna dizalica – tirfor, oprema za spašavanje iz dubina, razne vrste specijalnih nosila, ventilatori za dovod zraka spašavateljima u ruševinama, kompletna osobna i zaštitna oprema za pripadnike civilne zaštite od kaciga, naočala i maski - respiratora, do potpuno opremljenih šatora.

Isto tako, za slučaj pada fiksne i mobilne telefonije uslijed potresa uspostavljen je i Potporni telekomunikacijski centar koji radi režimom rada 24/7/365 i interoperabilan je s postojećom kratkovalnom mrežom Županijskog centra 112 te mrežom operativnih snaga sustava civilne zaštite (vatrogasci, HGSS).'

Plan djelovanja Grada Rijeke u području prirodnih nepogoda za 2021. možete vidjeti ovdje, a prijedlog procjene rizika od velikih nesreća cijele Primorsko-goranske županije možete vidjeti ovdje.

ČAKOVEC, PRELOG

Crtice iz povijesti

1738. godine, u rano proljeće, dogodio se u Međimurju vrlo jak potres. Oskudne informacije o njegovim posljedicama mogu se naći u nekoliko izvornih spisa (dokumenata, rukopisa, članaka), ali se navode različiti datumi. Poznato je da se potres, osim u cijelom Međimurju, osjetio i u mjestu Ruše (kod Maribora u Sloveniji) te u Páki (Mađarska). Najjači efekti potresa bili su na području od Štrigove do Preloga. Podaci u literaturi ukazuju na značajne štete na sakralnim objektima u mjestima Štrigova, Selnica, Čakovec (stradao je i dvorac), Sveta Jelena (današnji Šenkovec), Sveti Juraj u Trnju, Prelog i Zlatar. Zbog obilja šuma u Međimurju je sve do sredine XVIII. stoljeća tradicijska gradnja bila od drvene građe, osim za istaknute velikaške i crkvene zgrade, te je to vjerojatno glavni razlog što su štete nastale uglavnom na takvim objektima. Na osnovi do sada prikupljenih podataka o štetama i stanju objekata u to vrijeme procjenjujemo da je epicentar potresa bio u blizini današnjeg Šenkovca, a intenzitet potresa u epicentru iznosio je VII °MSK ljestvice, a možda i malo više zbog lokalnih uvjeta tla. To je ujedno i najjači poznati potres u Međimurju (Geofizički odsjek). Potres značajne snage pogodio je ovo područje 1880.

Nedavni potresi u 2020. uzrokovali su štetu i u Međimurju.

Pripreme za dalje

Iz grada Čakovca smo dobili sljedeći odgovor: 'Nakon nedavnog potresa u Čakovcu, naručili smo petnaest pregleda zgrada s izradom elaborata/izvještaja o stanju starijih zgrada izgrađenih prije 1968. godine u vlasništvu Grada Čakovca, od dva pravna subjekta stručna za to područje, od kojih je do danas završeno trinaest (od 15 zgrada je 10 pod konzervatorskom zaštitom).

Dvanaest zgrada je ocijenjeno pozitivo - kao 'uporabljive', s određenim preporukama za lokalne sanacije na nekonstrukcijskim elementima koje će se izvoditi u obimu redovnog održavanja istih. Jedna zgrada je privremeno neuporabljiva u dijelu potkrovlja pa smo temeljem izvješća naručili projekt sanacije putem upravitelja zgrade, za koji je zatražena ponuda.

Nakon odrađivanja ove faze planiramo naručiti provjeru i drugih zgrada u vlasništvu Grada Čakovca za koje se ukaže potreba.

Grad Čakovec se nalazi na seizmički aktivnom području, međutim, kako nije moguće predvidjeti intenzitet/jakost potresa tako nije moguće procijeniti niti ugroženost građevina od mogućih potresa.

Detaljnija procjena građevinskog fonda Čakovca u pogledu seizmičke ugroženosti analizirana je u okviru Procjene rizika od velikih nesreća za područje Grada Čakovca.'

Procjenu Međimurske županije možete vidjeti ovdje.

Iz grada Preloga nismo dobili odgovor, a na internetu nismo uspjeli pronaći dokument Procjene rizika.

ZAKLJUČAK

Prema dobivenim informacijama, osim u Dubrovniku, a ne računajući trenutne okolnosti u gradu Zagrebu, Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Karlovačkoj županiji, u niti jednoj gore navedenoj općini ili gradu ne postoji organizirana (seizmička) obnova ni konstruktivna ojačanja objekata pa čak niti u staroj jezgri.

Inače, izrada procjene rizika od velikih nesreća obaveza je načelnika, gradonačelnika i župana jedinica lokalne, područne i regionalne samouprave (JLP(R)S) temeljem članka 17. Zakona o sustavu civilne zaštite. Procjene rizika polazišni su dokument za izradu svih planova i aktivnosti na smanjenju rizika od katastrofa, prioritizaciju ulaganja te održivi razvoj. Državna uprava za zaštitu i spašavanje donijela je Pravilnik o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća na području Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te Kriterije za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade procjena rizika od velikih nesreća na razinama JLP(R)S kako bi procjene rizika od velikih nesreća bile jednoobrazne i usporedive. 

Za sada se jedinica lokalne (regionalne) samouprave drže onoga što je propisano Zakonima, npr. Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (vidi članak 3) i ne rade ono što ne moraju (npr. seizmičko ojačavanje stare jezgre).

A sve što se izgradilo nakon 1964., smatraju dovoljno otpornim.

Otpornost građevina

Kako prenosi tportal, otpornost zgrada ovisi o godištu gradnje tako da zgrade građene:

  • do 1945. imaju inicijalnu razinu potresne otpornosti, što znači da su najmanje otporne na potrese
  • od 1946. do 1964. imaju minimalnu razinu
  • od 1965. do 1981. nisku razinu
  • od 1982. do 1998. srednju razinu
  • od 1998. naovamo imaju visoku razinu potresne otpornosti
  • Novije zgrade dodatno se dijele na one:
    • od 1998. do 2012., koje karakterizira 75-100 posto mjerodavnog potresnog opterećenja
    • na zgrade mlađe od sedam godina, koje su uz europske norme za projektiranje dosegnule 100 posto potresnog opterećenja (no, ne zaboravimo ni na mane novorgadnje).

Ovaj put smo vam dali više informacija, a manje savjeta, no zapamtite:

Pratite rubriku OBNOVA NAKON POTRESA i vjerujemo da ćete pronaći korisne savjete i informacije. Sretno!