Petrinja
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
ODLUKA VLADE

Ovo su detaljne promjene u novom Programu mjera obnove nakon potresa

Uporedili smo stari i novi Program mjera i izvojili SVE dijelove teksta koji su NOVI. 

Praćenjem procesa obnove i povezane problematike dalje se propisuju odredbe u svrhu uvođenja boljih i novih rješenja koja građanima i provedbenim tijelima olakšavaju postupanje i poduzimanje radnji u obnovi te se detaljnije uređuju određena otvorena pitanja, a sve u svrhu ubrzanja procesa obnove, stoji u odluci Vlade.

Posebna pozornost posvećena je poticanju građana na samoobnovu te se u tu svrhu uvodi naknada za poslove koordinacije samoobnove.

U postupcima samoobnove odnosno kod postupaka dodjele novčane pomoći podnositelj zahtjeva ima pravo na naknadu za poslove koordinacije samoobnove koja predstavlja trošak podnositelja zahtjeva prilikom provedbe samoobnove. To se tiče postupka dodjele novčane pomoći:

  • za konstrukcijsku obnovu
  • za obnovu konstrukcije zgrade u okviru rekonstrukcije zgrade
  • umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće

Također se propisuje da građani prilikom isplate novčane pomoći:

  • ostvaruju i pravo na refundaciju plaćenog PDV-a

Za slučaj u kojem se osoba stambeno zbrinjava darovanjem stana u vlasništvu Republike Hrvatske navodi se da:

  • nema obveze plaćanja poreza na promet nekretnina.

U svrhu ubrzanja postupka, uvodi se mogućnost da Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine naloži provedbenom tijelu osiguranje usluge izrade nalaza prije donošenja Odluke o obnovi, kako bi se, kao prvi korak, utvrdio stupanj oštećenja zgrade i dao jasan smjer u kojem se zgrada obnavlja.

Nadalje, uređuje se pitanje građenja zgrada kao jedna od mjera za ostvarivanje stambenog zbrinjavanja osoba pogođenih potresom na području na kojem je proglašena katastrofa s čime u vezi se propisuju smjernice za gradnju i ostali potrebni elementi.

Kod postojećih smjernica u postupcima obnove detaljnije se razrađuju potrebni elementi radi jasnoće i lakšeg postupanja provedbenih tijela te sudionika u obnovi.

Zbog pojave globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda nužno je bilo pristupiti revidiranju maksimalnih cijena za robu, radove i usluge utvrđene u tablicama, te će se iste iz navedenog razloga ažurirati kvartalno, ili po potrebi češće.

Radi pojednostavljenja publikacije ažuriranih tablica u trenutnim okolnostima one su izdvojene iz samog teksta Programa mjera te će se objavljivati na mrežnoj stranici Ministarstva.

Noviteti u novom Programu mjera

Iz novog programa mjera izdvojili smo samo NOVE dijelove teksta, dakle koji nisu postojali u dosadašnjem Programu mjera obnove. 

6.4.1. Operativni koordinator

U slučajevima samoobnove, nakon dovršene obnove obiteljskih kuća, višestambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih zgrada, operativni koordinator može po potrebi izraditi Izvješće za utvrđivanje i ocjenu činjenica opravdanosti troškova konstrukcijske samoobnove.

Aktivnosti koje, između ostaloga, sadrži Izvješće su sljedeće:

– utvrđivanje da li je radove na popravku konstrukcije izveo ovlašteni izvođač radova tj. da li je radove privremene zaštite zgrade izveo ovlašteni izvođač radova u skladu s elaboratom popravka nekonstrukcijskih elemenata izrađenim od ovlaštene osobe, odnosno projektom popravka građevinske konstrukcije

– utvrđivanje opravdanog troška za Zakonom propisane kategorije radova (novčana pomoć za privremenu zaštitu potresom oštećene postojeće višestambene, stambeno-poslovne, poslovne zgrade, obiteljske kuće)

– utvrđenje opravdanih troškova projekta obnove, stručnog nadzora građenja i građevinskih radova popravka konstrukcije zgrade temeljem ispostavljenih ispravnih računa. Usporedbom vrijednosti između opravdanih troškova i najveće vrijednosti projekta obnove, stručnog nadzora građenja i građevinskih radova popravka konstrukcije zgrade, operativni koordinator utvrđuje iznos novčane pomoći za popravak konstrukcije zgrade. Novčana pomoć ne može biti veća od vrijednosti projekta obnove, stručnog nadzora građenja i građevinskih radova popravka konstrukcije na koju vlasnik odnosno suvlasnici imaju pravo temeljem Zakona i točke 11. ovoga Programa.

Aktivnosti koje se provode pri tom utvrđivanju obavezno uključuju:

– obilazak lokacija i zgrada, odnosno očevid i pregled izvedenih radova na terenu, fotografiranje izvedenih radova,

– u slučaju teško dostupnih ili nedostupnih dijelova postojeće zgrade te ako je predmetna zgrada u stanju upitne preostale stabilnosti i mehaničke otpornosti te ulazak u istu prijeti sigurnosti i zdravlju ljudi, Izvješće temeljiti na podacima dobivenim iz postojeće dokumentacije o izvedenim radovima privremene zaštite na zgradi,

– pregled i analiza dostavljene dokumentacije (računi, situacije, projekti, elaborati, građevinski dnevnik, građevinska knjiga, izvješća nadzornih inženjera i dr.)

– Izjava operativnog koordinatora kao sastavni dio Izvješća da nije sudjelovao u preliminarnom pregledu zgrade koja je predmet Izvješća, te da nije sudjelovao u svojstvu projektanta ili nadzornog inženjera kod izvođenja radova koji su predmet utvrđivanja.

7. KONZERVATORSKE SMJERNICE, POSEBNI UVJETI I SUGLASNOSTI RADI ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA....

U svrhu ubrzanja procesa i efikasnosti obnove zgrada te prioritetnog zadovoljavanja temeljnog zahtjeva za mehaničku otpornost i stabilnost građevine, u skladu s člankom 16. stavkom 2. Zakona, projektiranje i obnova zgrada, a koje nisu pojedinačno zaštićena kulturna dobra, odnosno ne pripadaju kategoriji vrednovanja Z/A, može se obavljati u fazama.

Prva faza projekta i radova odnosi se na popravak, pojačanje i/ili cjelovitu obnovu konstrukcije u skladu sa smjernicama iz ovoga Programa.

U slučaju kada konstrukcijska obnova bitno utječe na arhitektonsku plastiku zgrade, prije početka projektiranja i/ili izvođenja radova potrebno je izraditi snimak postojećeg pročelja kao podlogu za drugu fazu do cjelovite obnove pročelja i/ili cjelovite obnove zgrade.

Druga faza obnove zgrade podrazumijeva projektiranje i izvođenje radova do cjelovite obnove pročelja i/ili zgrade u skladu s posebnim uvjetima koje po službenoj dužnosti utvrđuje nadležno javnopravno tijelo u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara te restauratorske i konzervatorske i druge istražne radove i elaborate.

Bitnim utjecajem na pročelje zgrade smatraju se radovi i intervencije na istakama pročelja preko cca 5 cm i zadiranje u plastiku pročelja, odnosno onaj zahvat koji nije moguće prekriti žbukom.

Intervencije na pročeljima zgrada u zoni zaštite koje su unutar debljine postojeće žbuke ili značajno ne utječu na promjenu debljina slojeva žbuke (unutar cca 5 cm) te zahvati kojima se ne mijenja odnosno ne narušava oblik i položaj arhitektonske plastike, te se nesmetano omogućuje buduća rekonstrukcija svih elemenata pročelja, ne smatraju se razlogom za pokretanjem konzervatorsko-restauratorskih radova niti postoji potreba za davanje projekta konstrukcijske obnove na potvrdu nadležnom konzervatorskom odjelu ili zavodu Grada Zagreba za zaštitu spomenika kulture i prirode.

Potrebno je o početku radova obavijestiti nadležno tijelo iz područja zaštite kulturnih dobara.

8.1.2. Zahtjev za obnovu zgrade

Obvezni sastojci ugovora o obnovi:

IZBAČENO:  1. suglasnost korisnika na projekt obnove, a što korisnik potvrđuje svojim potpisom ugovora o obnovi

NOVA TOČKA - 8.3.2. Trošak koordinacije samoobnove

U postupcima samoobnove odnosno kod postupaka dodjele novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu, novčane pomoći za obnovu konstrukcije zgrade u okviru rekonstrukcije zgrade i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, podnositelj zahtjeva ima pravo na naknadu za poslove koordinacije samoobnove koja predstavlja trošak podnositelja zahtjeva prilikom provedbe samoobnove.

Trošak koordinacije samoobnove kod novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu obiteljske kuće tijekom obnove, nakon dovršene obnove i za obnovu konstrukcije zgrade u okviru rekonstrukcije zgrade, iznosi 20.000,00 kuna.

Trošak koordinacije samoobnove kod novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće koja se isplaćuje tijekom gradnje i nakon dovršene gradnje, iznosi 25.000,00 kuna.

Trošak koordinacije samoobnove kod novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade prije početka obnove, tijekom obnove, nakon dovršene obnove i za obnovu konstrukcije zgrade u okviru rekonstrukcije zgrade, za zgradu do 700 m² GBP iznosi 40.000,00 kuna, za zgradu od 700 m² do 1.500 m² GBP iznosi 60.000,00 kuna, za zgradu preko 1.500 m² GBP iznosi 80.000,00 kuna.

Trošak koordinacije samoobnove isplaćuje se nakon provedene obnove odnosno nakon dostave okončane situacije za izvedene radove, prilikom isplate novčane pomoći, osim u slučaju novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu zgrade prije početka obnove kada se isplaćuje po donošenju Rješenja o novčanoj pomoći.

8.3.5. Prilozi uz zahtjev za novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu

11.1.2. iznimno za zahtjeve koji su podneseni do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 117/21.), javnobilježnički ovjerena punomoć svih suvlasnika zgrade dana predstavniku suvlasnika u kojoj mora biti izričito navedeno da su suvlasnici zgrade suglasni da podnositelj zahtjeva naveden imenom, prezimenom, adresom prebivališta i OIB-om može u njihovo ime podnijeti zahtjev za novčanu pomoć i da ih zastupa, te da podnositelju zahtjeva daju suglasnost da se odobreni iznos uplati na njegov IBAN tekući račun s nazivom banke kod koje je račun otvoren, a na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć te dokaz da su odobreni računi plaćeni izvođaču radova s računa predstavnika suvlasnika ili javnobilježnički ovjerena punomoć dana suvlasniku od većine suvlasnika zgrade u kojoj mora biti izričito navedeno da su suvlasnici zgrade suglasni da podnositelj zahtjeva naveden imenom, prezimenom, adresom prebivališta i OIB-om može u njihovo ime podnijeti zahtjev za novčanu pomoć i da ih zastupa, te da daju suglasnost da se odobreni iznos novčane pomoći uplati upravitelju na IBAN računa zgrade s nazivom banke kod koje je račun otvoren, a na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć

8.3.6. Prilozi uz zahtjev za novčanu pomoć za troškove izrade projekta

IZBAČENO - 6.2. pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja zgrade

NOVA TOČKA - 8.4. PREDUJAM KOD SAMOOBNOVE OBITELJSKIH KUĆA

8.4.1. Predujam

Građanima koji zadovoljavaju uvjete za isplatu novčane pomoći za popravak konstrukcije obiteljske kuće u skladu s člankom 36. Zakona ili za isplatu novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće u skladu s člankom 37. Zakona, ostvaruju pravo na isplatu predujma.

Zahtjev za isplatu predujma podnosi vlasnik/suvlasnik obiteljske kuće.

Podnositelj zahtjeva za isplatu predujma dostavlja zahtjev za isplatu predujma iz točke 8.4.2. ovoga Programa te odgovarajuće priloge.

8.4.2. Zahtjev za isplatu predujma

Zahtjev za isplatu predujma predaje se, ovisno o mjesnoj nadležnosti, Fondu za obnovu, odnosno Središnjem državnom uredu.

Zahtjev za isplatu predujma sadrži:

1. ulogu podnositelja zahtjeva: vlasnik/suvlasnik

2. podatke o podnositelju zahtjeva: ime i prezime vlasnika/suvlasnika, OIB, broj telefona ili mobitela, e-mail, adresa (stanovanje za vlasnika/suvlasnika)

3. broj katastarske čestice (k.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je zgrada izgrađena ili broj zemljišnoknjižne čestice (zk.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je zgrada izgrađena

4. točna adresa obiteljske kuće (županija, grad/naselje, ulica i kućni broj)

5. podatke o vlasniku/suvlasnicima obiteljske kuće.

8.4.3. Uvjeti za odobrenje isplate predujma

Zahtjev za isplatu predujma može biti odobren samo u slučaju da podnositelj zahtjeva ispunjava uvjete za isplatu novčane pomoći što dokazuje dostavom odgovarajuće dokumentacije predviđene točkama 8.3.5. odnosno 8.3.6. ovoga Programa, pri čemu je potrebno uzeti u obzir da dijelom predviđene dokumentacije za isplatu novčane pomoći, podnositelj zahtjeva ne raspolaže u trenutku predaje zahtjeva za isplatom predujma.

Provedbeno tijelo može prethodno utvrditi kategoriju uporabljivosti zgrade.

8.4.4. Način isplate predujma

Predujam će se, u pravilu, isplaćivati u dva dijela.

Prvi dio predujma, namijenjen za troškove izrade projekta, može iznositi najviše 15.000,00 kuna te isti može biti isplaćen odmah po sklapanju ugovora iz točke 8.4.5. ovoga Programa. Cijena projekta utvrđuje se ponudom izvršitelja usluge za izradu projekta.

Drugi dio predujma namijenjen je za izvođenje radova te isti može iznositi najviše 25 % novčane pomoći na koju bi korisnik imao pravo sukladno projektu i ovome Programu. Drugi dio se isplaćuje nakon ishođenja suglasnosti provoditelja tehničko-financijske kontrole na projekt.

8.4.5. Ugovor o isplati predujma

Prije isplate predujma, podnositelj zahtjeva će potpisati ugovor s Fondom za obnovu odnosno Središnjim državnim uredom, kojim će se urediti prava i obveze ugovornih strana, kao i posljedice u slučaju da podnositelj zahtjeva ne bude mogao dokazati da su sredstva potrošena namjenski ili u slučaju da sredstva ne budu potrošena u predviđenom roku.

Uvjet za isplatu drugog djela predujma je da podnositelj zahtjeva priloži zadužnicu ovjerenu kod javnog bilježnika na ukupan iznos koji će biti isplaćen, kao i potvrdu, odnosno presliku podataka iz Očevidnika za plaćanje koji se vodi kod Financijske agencije, ne stariju od 30 dana, iz koje proizlazi da mu računi nisu u blokadi.

Rok u kojem predujam mora biti namjenski potrošen iznosi dvije godine od uplate sredstava na račun podnositelja zahtjeva.

Ako korisnik predujam ne potroši namjenski ili ga ne potroši u zadanom vremenskom okviru, vratit će primljene iznose isplatitelju, sa zateznom kamatom koja se obračunava od dana isplate predujma.

Ugovorom će se predvidjeti obveza podnositelja zahtjeva za isplatu predujma za podnošenje zahtjeva za isplatu novčane pomoći za popravak konstrukcije obiteljske kuće odnosno zahtjeva za novčanu pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće.

Ugovorom će se predvidjeti mogućnost prijeboja isplaćenog predujma s iznosom novčane pomoći tako da se iznos odobrene novčane pomoći umanji za iznos prethodno isplaćenog predujma.

8.5.1. Smjernice za provedbu organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata zgrade

Nabava i ugradnja kondenzacijskih bojlera u sklopu organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata potresom oštećenih zgrada predstavlja opravdan trošak. Predmetno se odnosi na slučajeve izvođenja radova na popravku dimovodnih kanala dimnjaka oštećenih potresima.

Toplinske dizalice također predstavljaju opravdan trošak uz uvjet oštećenja dimovodnih kanala uslijed potresa.

U slučaju u kojem je na zgradi koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, zbog potresa došlo do oštećenja nekonstrukcijskih elemenata, a nije došlo do oštećenja konstrukcije, odnosno ima dodijeljenu klasifikaciju uporabljivosti U1-Uporabljivo bez ograničenja i U2-Uporabljivo s preporukom, ista se može obnoviti popravkom nekonstrukcijskih elemenata, odnosno u organiziranom popravku istih.

9.1. SMJERNICE ZA POPRAVAK NEKONSTRUKCIJSKIH ELEMENATA

Postupak provedbe popravka nekonstrukcijskih elemenata zgrade oštećenih u potresu od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. provodi se na način kako slijedi:

10. Iznimno, kupljeni i ugrađeni građevni materijal u svrhu nekonstrukcijske obnove predstavlja opravdani trošak u okviru novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu, srazmjerno veličini oštećene zgrade, ako je kupljen do stupanja na snagu ovoga Programa.

9.2. KONSTRUKCIJSKA OBNOVA ZGRADE

Projekt obnove popravkom, pojačanjem i/ili cjelovitom obnovom konstrukcije izrađuje se za zgradu kao konstrukcijsku cjelinu. Projekt obnove zgrade može se izraditi za dio zgrade, odnosno funkcionalnu cjelinu zgrade ako je izrađen Elaborat postojećeg stanja građevinske konstrukcije zgrade za cijelu zgradu kao konstrukcijsku cjelinu po kojem moraju postupati svi funkcionalni dijelovi zgrade (ulazi) i ako se istim Elaboratom dokaže da se konstrukcijskom obnovom dijela, funkcionalne cjeline zgrade postiže tehničkim propisom propisana razina konstrukcijske obnove cijele zgrade kao konstrukcijske cjeline. Pod funkcionalnom cjelinom ne podrazumijeva se jedan pojedinačni posebni dio, odnosno stan ili poslovni prostor.

Tako izrađen Projekt obnove za dio zgrade će se smatrati Projektom obnove cijele zgrade kao konstrukcijske cjeline.

.....

Radovi koje obnova konstrukcije zgrade može obuhvaćati su:

7. Radovi na zamjeni vanjske stolarije (prozori i vrata) i unutarnje stolarije (unutarnja vrata) isključivo u obuhvatu nužnom za popravak odnosno pojačanje konstrukcije, a isključivo na elementima koji su tijekom obavezne konstruktivne obnove nužno oštećeni područjem zahvata obnove

...

Ako se, prilikom izvođenja radova na popravku i/ili pojačanju i/ili cjelovitoj obnovi konstrukcije (razina 2, 3 i 4) kojima se u velikoj mjeri utječe na postojeći sustav instalacija, utvrdi da je postojeći instalacijski sustav trošan, zastario i da ne zadovoljava važećim tehničkim propisima i normama te da isti sustav nije moguće nadograditi izvođenjem novih instalacija, a slijedom navedenoga da na istim neće biti moguće izvršiti ispitivanja kojima se dokazuje funkcionalnost, uporabljivost i ispravnost instalacijskog sustava (sukladno važećim tehničkim propisima), izvršit će se zamjena postojećeg sustava instalacija u cijelosti uključivo i zamjenu, odnosno izvođenje novih priključaka na javne i/ili interne sustave vodovoda i odvodnje (hidrofori, cisterne vode, sabirne jame i sl.), niskonaponsku elektroenergetsku mrežu, distribucijsku mrežu plina. Pri tome zamjena postojećih instalacija predstavlja prihvatljiv trošak.

Prilikom i nakon izvođenja radova popravka i/ili pojačanje konstrukcije (razina 2 i 3) kojima se u manjoj mjeri utječe na postojeće instalacije, a ne utječu na cjelokupni instalacijski sustav zgrade, odnosno radovi koji uzrokuju manja lokalna oštećenja u građevinskim elementima zgrada, dijelove postojećih instalacija potrebno je zamijeniti odgovarajućim materijalima sukladnim postojećima.

Radovi obnove konstrukcije zgrada završavaju izvođenjem potrebnih završnih zidarskih radova, što uključuje izradu grube i fine žbuke unutarnjih zidova i stropova, izvođenje radova na vanjskoj toplinskoj ovojnici zgrade (ako je postojala) do završnog dekorativnog sloja te izradu podloge za polaganje podne obloge (izravnavajući sloj estriha), isključivo na građevinskim elementima koji su oštećeni u potresu.

Iznimno od gornjeg odlomka i u slučaju radova na obnovi konstrukcije uslijed kojih su nužni radovi uklanjanja, rušenja i demontaža postojećih završnih slojeva podova, zidnih obloga i sanitarne opreme, završnim radovima se smatraju dobava i montaža sanitarne opreme i izvođenje završnih podnih te zidnih obloga u stambenim jedinicama u obuhvatu koji je nužan za stanovanje.

Kao opravdani trošak prihvaća se završni sloj žbuke na pročelju, u debljini 1 – 1,5 cm koji se izvodi iz plemenite, vodobojne, paropropusne, zaštitne i dekorativne mineralne žbuke, površine, zrnatosti i obrade poput izvorne.

Ako je neophodno izvesti vanjske obloge ojačanja, koje mijenjaju gabarite građevine, a zbog postizanja zahtijevane razine potresne otpornosti, iste se mogu provesti prema Zakonu.

Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro izrađuje se u skladu s posebnim uvjetima koje po službenoj dužnosti utvrđuje nadležno javnopravno tijelo u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

Ako je u skladu s izdanim posebnim uvjetima potrebno izvesti istražne restauratorsko konzervatorske radove s dokumentacijom i potom konzervatorsko-restauratorski elaborat za izvođenje radova isti su opravdani trošak.

Provedbeno tijelo će procijenjenu vrijednost nabave za navedene usluge i radove utvrditi po provedenim postupcima nabave.

Ako je u skladu s Geotehničkim elaboratom nakon provedenih geotehničkih istražnih radova potrebno izvesti sanaciju tla, trošak istih je opravdani trošak.

Provedbeno tijelo će procijenjenu vrijednost nabave za navedene radove utvrditi po provedenim postupcima nabave.

Ako bi konstrukcijska obnova zgrade bila u financijskom nesrazmjeru u odnosu na uklanjanje i izgradnju zamjenske zgrade, provodi se uklanjanje i izgradnja zgrade sukladno Zakonu i ovom Programu, ako projektant isto utvrdi u projektnoj dokumentaciji, uvažavajući sve relevantne okolnosti vezane uz opće stanje zgrade, te uz suglasnost vlasnika.

9.3. SMJERNICE ZA GRADNJU ZAMJENSKIH OBITELJSKIH KUĆA

U korisnu tlocrtnu površinu zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće ne uračunava se površina unutarnjeg stubišta.

Za obiteljske kuće koje nisu imale priključak na plinsku mrežu, predviđa se izvedba priključka do glavnog ventila prema uvjetima lokalnog distributera plina (ako je provedena plinofikacija).

Instalacija odvodnje izvodi se uključujući priključak ako je u naselju obnovljena ili izvedena javna odvodnja, ili do nepropusne sabirne jame ako je obiteljska kuća imala istu.

Vodovodna mrežu izvodi se uključujući priključak ako postoji vodovodna mreža. U slučajevima kad je kuća imala vodu iz vlastitog zdenca onda se izvodi priključak na isti.

Za kuće koje nisu imale izveden priključak na javni ili interni sustav vodoopskrbe predviđa se izvedba priključka na sustav javne vodoopskrbe ako je izgrađen u naselju ili izvedba fiksne cisterne za vodu ako se ne može osigurati spoj s postojećom vodovodnom mrežom ili ista ne postoji. Cisterna za vodu mora biti izvedena po svim pravilima struke i može biti tipska (kupljena) ili izvedena na licu mjesta. Na jednom području preporučuje se koristiti ista tipska rješenja ako je moguće. Odabir izvedbe ovisi o ekonomskoj isplativosti, što provjeravaju provedbena tijela.

Za kuće koje nisu imale izveden priključak na javni ili interni sustav sanitarne odvodnje, predviđa se izvedba priključka na sustav javne odvodnje ako je izgrađen u naselju ili izvedba nepropusne sabirne jame ako se ne može osigurati spoj s postojećom mrežom odvodnje ili ista ne postoji. Sabirna jama mora biti izvedena po svim pravilima struke i može biti tipska (kupljena) ili izvedena na licu mjesta. Na jednom području preporučuje se koristiti ista tipska rješenja ako je moguće. Odabir izvedbe ovisi o ekonomskoj isplativosti, o čemu odlučuju provedbena tijela.

Prilikom projektiranja odvodnje projektant treba uvažiti mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom na području na kojem se projektira zamjenska obiteljska kuća.

Projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće, između ostaloga, sadržava grafičke prikaze koje je potrebno imati na gradilištu kao i nacrte armature.

NOVA TOČKA - 9.3.1. Smjernice za izvođenje završnih radova na zamjenskim obiteljskim kućama

Projektiranje i izvođenje završnih radova u slučaju građenja zamjenskih obiteljskih kuća mora biti tako da su završni radovi izvedeni prema pravilima struke odnosno sukladno normativima i standardima za tu vrstu radova u građevinarstvu tako da se zadovolji funkcija, postojanost, stabilnost, sigurnost, preciznost, trajnost, estetski izgled, racionalnost ekonomičnost, higijensko-tehnički uvjeti i kvaliteta.

Završna podna obloga u suhim prostorijama treba biti gotovi dvoslojni parket, a u ulaznom prostoru i u mokrim prostorima keramičke pločice. Keramičke pločice su kvalitete I klase, s tim da je visina obloga u kupaonici i nužniku do visine vrata, dok je u kuhinji visine 1,5 m od kote gotovog poda.

Vanjska stolarija izvodi se kao PVC s roletama ili žaluzinama i ostakljenjem dvostrukim izolirajućim staklom.

Konstrukcija krovišta radi se drvena s pokrovom.

Električne te instalacije vodovoda i odvodnje obnavljaju se prema pravilima struke za tu vrstu radova.

Za kuće koje nisu imale priključak na plinsku mrežu, predviđa se izvedba priključka do glavnog ventila prema uvjetima lokalnog distributera plina (ako je provedena plinofikacija).

Instalacija odvodnje izvodi se uključujući priključak ako je u naselju obnovljena ili izvedena javna odvodnja, ili do septičke jame ako je kuća imala sabirnu jamu.

Vodovodna mreža izvodi se uključujući priključak ako postoji vodovodna mreža. U slučajevima kad je kuća imala vodu iz vlastitog zdenca onda se izvodi priključak na isti.

Sanitarije trebaju biti keramičke I. klase.

Dimnjake izvesti iz lagane konstrukcije.

9.3.2. Smjernice za opremanje zamjenske obiteljske kuće

Odredbom članka 5. stavaka 2. i 3. Zakona pravo na opremanje zamjenskih obiteljskih kuća ostvaruju vlasnici/suvlasnici koji ostvaruju pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće.

Opremanje zamjenske obiteljske kuće provodi provedbeno tijelo isplatom vlasnicima/suvlasnicima koji ostvaruju pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće putem isplate novčane pomoći za opremanje zamjenske obiteljske kuće.

Korisnik prava na opremanje zamjenskih obiteljskih kuća dužan je sredstva utrošiti na opremanje obiteljske kuće s najnužnijim namještajem, kućanskim aparatima i opremom:

1. krevet s madracem

2. noćni ormarić

3. garderobni ormar

4. radni stolić i stolac za djecu do 18 godina

5. kuhinjski stol i stolice

6. kuhinjski element (donji)

7. viseći kuhinjski element

8. kuhinjski element sa sudoperom

9. štednjak

10. hladnjak

11. perilica rublja.

Broj predmeta iz točaka 1., 2., 3. i 4. uvećava se prema broju članova obitelji.

NAMJEŠTAJ

1. KUHINJA I BLAGOVAONICA

– kuhinjski element sa sudoperom i sifonom

– kuhinjski element s policom i vratima

– viseći kuhinjski element s ladicom i dvojim vratima

– kuhinjski stol i stolice

– stolica

BIJELA TEHNIKA

– hladnjak

– električni štednjak

– perilica rublja

2. SOBA ZA SPAVANJE

– krevet s podnicom

– madrac

– garderobni ormar

– noćni ormarić

3. DJEČJA SOBA

– dječji krevet s podnicom

– dječji madrac

– dječji garderobni ormar

– noćni ormarić

– radni stol

– dječja stolica

4. DNEVNI BORAVAK

– trosjed na razvlačenje

– stolić

– ormar za dnevni boravak: regal za TV

5. KUPAONICA I WC

– kupaonsko ogledalo s policom

– kupaonski ormarić

– držač za ručnike

– držač za wc papir, zidni, s poklopcem

– WC daska

6. HODNIK

– garderobni set za hodnik

Iznos novčane pomoći za opremanje zamjenske obiteljske kuće iznosi:

1. za 1 člana obitelji 46.000,00 kuna

2. za 2 člana obitelji 52.000,00 kuna

3. za 3 člana obitelji 59.000,00 kuna

4. za 4 člana obitelji 65.000,00 kuna

5. za 5 članova obitelji 71.000,00 kuna.

NOVA TOČKA - 9.3.3. Smjernice za gradnju višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada

Višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade gradit će se na mjestu uklonjenih višestambenih i stambeno poslovnih zgrada osim u slučaju klizišta i drugih geoloških promjena koje su prouzročile promjenu temeljnih karakteristika tla i ako je preneseno vlasništvo cijelog zemljišta na kojem je planirana gradnja na Republiku Hrvatsku. Višestambene i stambeno-poslovne zgrade mogu se graditi i na drugoj odgovarajućoj lokaciji.

Na području na kojem je proglašena katastrofa gradnju višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada provodi Središnji državni ured temeljem odluke Ministarstva.

Minimalan broj stanova u novoj višestambenoj zgradi mora zadovoljiti broj stanova za vlasnika i/ili srodnika vlasnika uništenih stanova na toj lokaciji, a koji ostvaruju pravo na isti sukladno Zakonu.

Moguće je projektirati i veći broj stanova od broja postojećih ako je to dopušteno sukladno lokacijskim uvjetima i prostorno planskoj dokumentaciji, a svojim oblikovanjem nova zgrada mora činiti skladnu cjelinu prilagođenu okolnoj izgradnji.

Odgovarajuća veličina stana utvrđuje se sukladno Zakonu.

Iznimno, odgovarajućom stambenom površinom smatra se i površina koja odstupa do +/ – 5 m².

Stan čini cjelinu i mora imati najmanje: ulazni pretprostor, prostor za pripremanje hrane, kupaonicu s nužnikom i sobu.

Garsonijera mora imati pretprostor, dnevni boravak s prostorom za spavanje i pripremom hrane, te kupaonicu s nužnikom.

Jednosobni stan mora imati pretprostor, dnevni boravak s prostorom za blagovanje, kuhinju i kupaonicu s nužnikom.

Jednoipolsobni stan mora imati pretprostor, dnevni boravak s prostorom za blagovanje, sobu od min. 6 m², kuhinju i kupaonicu s nužnikom.

Dvosobni stan mora imati pretprostor, dnevni boravak s blagovanjem, spavaću sobu od min. 8 m², kuhinju i kupaonicu s nužnikom.

Dvoipolsobni stan mora imati pretprostor, hodnik, dnevni boravak s prostorom za blagovanje, spavaću sobu od min. 8 m² i dodatnu sobu od min. 6 m², kuhinju i kupaonicu s nužnikom, te dodatni nužnik u odvojenoj prostoriji.

Trosobni stan mora imati pretprostor, hodnik, dnevni boravak s prostorom za blagovanje, dvije spavaće sobe od min. 8 m², kuhinju, kupaonicu s nužnikom i dodatni nužnik u odvojenoj prostoriji.

Troipolsobni stan mora imati pretprostor, hodnik, dnevni boravak s prostorom za blagovanje, dvije spavaće sobe od min. 8 m², dodanu sobu od min. 6 m², kuhinju, kupaonicu s nužnikom, dodatni nužnik u odvojenoj prostoriji, te garderobu.

Četverosobni stan mora imati pretprostor, hodnik, dnevni boravak s prostorom za blagovanje, tri spavaće sobe od min. 9 m², kuhinju, kupaonicu s nužnikom, dodatni nužnik u odvojenoj prostoriji te garderobu.

Novi stanovi uređuju se do potpune gotovosti i uporabljivosti.

Projektiranje zgrada vrši se sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji te Zakonu o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji. Prilikom projektiranja i izvođenja zamjenskih višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada primjenjuju se sve odredbe Zakona o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji izuzev dijela koji se odnosi na ishođenje građevinske dozvole. Gradnji višestambenih i stambeno poslovnih zgrada pristupa se na temelju ishođenih potvrda na glavni projekt nakon prijave početka građenja i iskolčenja sukladno Zakonu o gradnji.

11. DODATAK

Iznos poreza na dodanu vrijednost isplaćuje se na troškove opravdane privremenim situacijama odnosno okončanim obračunom do najvišeg iznosa prema rješenju o obnovi odnosno rješenju o novčanoj pomoći.

Preuzmite novi Program mjera obnove nakon potresa.

Što je do sada napravljeno u obnovi nakon potresa pročitajte u izvješću

Pratite rubriku OBNOVA NAKON POTRESA i vjerujemo da ćete pronaći korisne savjete i informacije. Sretno!