Potres u Petrinji
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
ZGRADOnačelnik.hr
TUŽNA OBLJETNICA

Prošlo je 1.095 dana od 'petrinjskog' potresa

2020. godina mnogima će ostati urezana u pamćenju zbog epidemije koronavirusa koja nas je uvelo u 'novo normalno', zbog potresa koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i okolne županije, a na dan kojega je i pao snijeg u glavnome gradu, pa su ljudi 'goli i bosi' istrčali na ožujsku mećavu nakon što su im se domovi zatresli, a ponajviše će se pamtiti po još razornijem petrinjskom potresu koji je zaključio tu godinu.

Dvije godine, 11 mjeseci i 30 dana ili 35 mjeseci i 30 dana ili 156 tjedana i tri dana ili 1.095 dana ili 26.280 sati... Jednostavnije rečeno, točno je tri godine od potresa koji je pogodio Petrinju, Sisak i područje Banovine 29. prosinca 2020. godine.

Ali i tri godine devet mjeseci i devet dana od potresa koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio Zagreb i okolicu. Imao je magnitudu 5,5 prema Richterovoj ljestvici. 

Da, živimo na seizmički aktivnom području i potresi su u prošlosti pogađali Hrvatsku i okolicu. Kroz povijest je na našem području protutnjalo i protreslo više razornih potresa, a evo pregleda nekih od njih: 

  • Veliki potres u Dubrovniku 1667. godine - gotovo je uništio grad. Usmrtio je oko tri tisuće ljudi, a danima nakon harao je veliki požar. 
  • U lipnju 1757. godine snažan potres pogodio je Viroviticu - nakon dva jaka udara, uslijedilo je 54 manjih. 
  • U studenom 1880. godine jako je stradao Zagreb, a epicentar je bio u Medvednici. Ta je tragedija odnijela jedan život, ozlijeđeno je 29 ljudi, više od 1500 objekata je bilo oštećeno, a mnogi su se stanovnici nakon toga iselili iz grada. Nakon tog potresa, do travnja 1881. godine zabilježeno je još 185 podrhtavanja tla. 
  • 1909. godine potres od 6 stupnjeva po Richteru pogodio je Pokupsko
  • 1942. godine tresla se Imotska krajina uz magnitudu od 6,2 po Richteru
  • U siječnju 1962. godine potres od 6,2 po Richteru uzdrmao je Makarsko primorje kada je jako napukla makarska riva u duljini od 700 metara, nakon toga se dva tjedna zemlja tresla još 54 puta. U tom je periodu oštećeno je oko 11 tisuća objekta, a 13 posto stanovništva ostalo je bez krova nad glavom
  • 1996. godine potres je uzdrmao Pelješac kada je najviše stradao Ston u kojem je srušen veliki broj objekata koji su se godinama nakon toga obnavljali
  • Ranom zorom, 22. ožujka 2020. u 6 sati i 24 minute Zagreb i okolne županije pogodio je potres magnitude 5,5 po Richteru, a nakon njega bilo je mnogo manjih naknadnih potresa.
  • 28. prosinca 2020. godine u 6:30 u jutro s epicentrom kod Siska dogodio se potres 5,2 po Richteru, nakon kojeg je uslijedilo nekoliko manjih i jedan jači o 4,7 po Richteru malo prije 8 sadi.
  • 29. prosinca 2020. godine potres od 6,3 po Richteru pogodio je Banovinu, kada su Petrinja i Glina teško stradale, a Sisak nešto manje. Potresi su se osjetili i ostavili posljedice i u četiri okolne županije. Naknadna podrhtavanja događaju se još i danas. 

Snažni potresi nisu mimoišli ni nama susjedne zemlje:

  • 1927. godine treslo se Ljubinje u Bosni i Hercegovini (6,0 po Richteru)
  • 1969. Banja Luka (6,6 po Richteru)
  • Skoplje 1963. godine, a tada je poginulo tisuću ljudi i oko tri tisuće je ozlijeđeno (6,9 po Richteru). Nakon tog potresa zemlje bivše Jugoslavije morale su graditi zgrade po novim, protupotresnim standardima.
  • te onaj najjači iz 1979. godine kada je potres magnitude 7 stupnjeva po Richteru prodrmao Crnogorsko primorje. U njemu je poginula 101 osoba u Crnoj Gori i 35 u Albaniji
  • Sjeverozapadnu Albaniju je 26. studenog 2019. godine pogodio potres magnitude 6,4 s epicentrom 12 kilometara zapadno-jugozapadno od Mamurrasa. Podrhtavanje se osjetilo u albanskom glavnom gradu Tirani te sve do Taranta i Beograda koji se nalazi oko 370 kilometara od epicentra.
  • Posljednjih nekoliko godina jaki potresi (6,5 po Richteru) pogađali su središnju Italiju u kojoj je poginulo skoro tristo ljudi

I normalno je, koliko god to ne želimo, da će se takve prirodne katastrofe događati, ali je jako bitno da kao društvo/država budemo spremni na to i poduzmemo sve preventivne mjere da ljudi ne stradaju, da nam se kuće, zgrade, škole, bolnice znatno ne oštete, da sustav ne kolabira.

Ne ponovilo se.

Podsjećamo na par bitnih i korisnih tekstova:

  • Potres pripada skupini prirodnih rizika koji se ne mogu predvidjeti i s određenom se vjerojatnošću mogu dogoditi u bilo kojem trenutku te mogu biti razorni po svojoj snazi.

POTRES - Pridržavanje propisa o gradnji ključ je sigurnog korištenja zgrada

  • Što se događa s primarnom otpornosti zgrade na potres nakon jačeg potresa, kako na zgrade utječu naknadni potresi, što se nakon potresa događa s materijalima od kojih je izgrađena zgrada, kako dogradnje i adaptacije utječu na statiku zgrade, koje i kakve su zgrade otpornije na potrese, što se može poduzeti da bi zgrade bile sigurnije... To su samo neka od pitanja na koja su nam odgovore dali član Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo izv. prof. dr. sc. Mario Uroš s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i koordinator pri Hrvatskom centru za potresno inženjerstvo izv. prof. dr. sc. Josip Atalić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kako potresi i 'aftershockovi' utječu na (primarnu) otpornost zgrade?

  • Naravno da nas je potres sve nekako resetirao i podsjetio da je tu i da je to neki rizik s kojim moramo živjeti. I sad odjednom pokušavamo popraviti sve što nismo desetljećima napravili. I to je problem. Teško je odjednom sve kapacitete preorijentirati, educirati za takvu ozbiljnu stvar kao što je rekonstrukcija nakon potresa. Teško ćemo građane odjednom 'poravnati', da svi razmišljaju u jednome smjeru, koliko god da se nama to činilo logično.

Josip Atalić: Obnova zgrada mora trajati vječno

  • S kojim se realnim problemima susreću dionici obnove nakon potresa, kakvo je konstrukcijsko stanje zgrada, koliko bi mogla trajati obnova, što bi se trebalo poduzeti i što o svemu misli struka, otkrio nam je Mislav Stepinac s Građevinskog fakulteta.

Glavni problem (ne)obnove je nedovoljna svijest o tome gdje živimo i mogućim posljedicama potresa

  • Pored Zagreba, Siska, Petrinje, Gline (koji se u javnosti najviše spominju kao simboli dvaju posljednjih potresa), jedan grad u Hrvatskoj s 'potresima se bori' već stoljećima. To je Grad Dubrovnik. Naime, najjači potres koji je pogodio Hrvatsku dogodio se u 17. stoljeću. Dubrovnik je 6. travnja 1667. godine treslo 7,6 po Richteru. A potres koji je Dubrovnik pogodio 1979. godine u 7 sati i 19 minuta magnitude 7.0 jedinica Rihterove ljestvice i 9 stupnjeva Mercallijeve ljestvice s epicentrom u moru petnaestak kilometara od crnogorske obale između Bara i Ulcinja, na Uskrs, u desetak sekundi koliko je trajao, izazvao je strašne posljedice na širem dubrovačkom području. Odmah nakon toga, Dubrovnik je krenuo u organiziranu obnovu - osnovali su Zavod za obnovu Dubrovnika (ZOD), ustanovu koja se već više od 40 godina kontinuirano bavi obnovom Grada Dubrovnika.

Dubrovnik već 40 godina ima Zavod za obnovu nakon potresa

  • Je li moguće da u hrvatskim gradovima i općinama koji se nalaze na potresno aktivnim područjima ne postoji konstruktivno ojačanje objekata pa čak niti u staroj jezgri? Provjerili smo tu informaciju za Dubrovnik, Ston, Makarsku, Sinj, Trilj, Split, Šibenik, Zadar, Vinodol, Rijeku, Čakovec i Prelog.

KVARNER, DALMACIJA, MEĐIMURJE - ne postoji organizirana (seizmička) obnova!

  • Koliku jačinu potresa vaša zgrada može izdržati? Pitanje je to koje su mnogi suvlasnici i predstavnici suvlasnika počeli postavljati u posljednje vrijeme. Kontaktirali smo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine iz kojeg su nam odgovorili da iako se 'seizmički certifikat' uvodi u pravnu regulativu tek u Zakonu o obnovi Zagreba i okolice, moguće je i za postojeće zgrade izračunati otpornost na jačinu potresa.

Želite znati koliko snažan potres može izdržati vaša zgrada? Evo kome se morate obratiti

  • Iako vjerujemo da većina Hrvata zna što treba učiniti u slučaju potresa, nije zgorega to još jednom ponoviti i naglasiti.

5 koraka koje obavezno treba učiniti u slučaju potresa

  • Serija potresa i drugih nedaća koje nas ne napuštaju, i nema odgovora na pitanja kada će prestati, sve nas je primorala na razmišljanje o tome što učiniti i kako se pripremiti za najgore. Nadamo se da do toga neće doći, ali svejedno bismo svi trebali biti spremni. Ako ništa drugo, možda si tako dajemo određenu dozu sigurnosti.

Torba za bijeg: Što sve treba imati pri ruci u hitnim situacijama

Pozitivni primjeri:

Kako su krenuli u samostalnu obnovu nakon potresa i obnovili zgradu

MUKE PO SAMOOBNOVI - Od crvene naljepnice do sigurnijeg doma

Pratite rubriku OBNOVA NAKON POTRESA i vjerujemo da ćete pronaći korisne savjete i informacije. Sretno!

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.