Što krov skriva? Upozorenje iznad naših glava koje ne smijemo ignorirati

Iako su nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa 2020. godine svi pogledi bili usmjereni prema raspuklim fasadama i urušenim dimnjacima, jedan dio zgrada ostao je gotovo nevidljiv u javnosti, iako često presudan - krovna konstrukcija. Upravo zato nastavljamo naš serijal tekstova koji se temelji na znanstvenim studijama i razgovorima sa stručnjacima. Ovaj put, proučili smo što se događa s drvenim krovovima u starim stambenim zgradama prije i nakon potresa, i zašto ih nikako ne smijemo zanemarivati.

Gdje prestaje zid, a počinje problem?

U stambenim zgradama sagrađenima krajem 19. i početkom 20. stoljeća živimo, radimo, prolazimo hodnicima, čujemo škripu stepenica i vjetar na tavanu, no rijetko razmišljamo što se točno nalazi iznad naših glava. Rijetko tko od nas digne pogled prema gore. Ne prema nebu, nego prema potkrovlju, tavanu, onom nevidljivom dijelu zgrade iznad nas. A upravo tamo, u konstrukcijama koje već desetljećima nose težinu krova, čuči jedan od najopasnijih i najzanemarenijih problema naših zgrada. Potresi koji su pogodili Zagreb i potom Petrinju 2020. godine doslovno su ogolili te dijelove naših zgrada. Puno se pričalo o zidovima, dimnjacima, temeljenju. No jedna je komponenta i dalje ostala u sjeni - drvene krovne konstrukcije. 

Studija koju smo ovaj put proučavali donosi detaljan uvid u stanje drvenih krovova prije i poslije potresa. I to ne teorijski, nego na stvarnom primjeru jedne zgrade javne namjene u Zagrebu. Ova studija ne bavi se „fasadom“ problema, već srži - drvenim krovnim konstrukcijama u starim zidanim zgradama, kakve nalazimo ne samo u Zagrebu, već i u Osijeku, Sisku, Karlovcu, Rijeci, Splitu, Varaždinu, Šibeniku i drugim gradovima čiji centri baštine arhitekturu iz doba Austro-Ugarske. Premda proučavana zgrada nije stambena, pouke koje donosi vrijede za sve slične zgrade. A takvih je na tisuće po cijeloj Hrvatskoj.

Nevidljiva struktura, vidljiva šteta

Krovne konstrukcije analizirane u studiji izrađene su od drva, najčešće u formi tradicionalnih sustava s kraljevskim ili dvostrukim veznim gredama (tzv. "king post" ili "queen post"), elementima tipičnim za gradnju iz 19. stoljeća. Nosivi dijelovi takvih krovova leže izravno na zidovima, bez dodatnih horizontalnih poveznica i bez modernih sidrenja. U normalnim uvjetima, takvi krovovi mogu desetljećima funkcionirati, no kada dođe do potresa, nedostatak povezivanja i horizontalnog ukrućenja postaje kritična slabost. U Zagrebu se to pokazalo vrlo konkretno - desetci dimnjaka urušili su se, dijelovi krovova propali, a tavanske grede (koje su godinama podnosile težinu crijepa i snijega) napukle su, pomaknule se ili ispale iz ležišta.

- Osim vlage i truleži, koji su najuočljiviji pokazatelji, na ugroženost drvene krovne konstrukcije upućuju i manje očiti znakovi. To su prisutnost sitnih rupica i piljevine koje ukazuju na aktivnost drvenih nametnika, promjene boje ili mirisa drva povezane s kemijskom degradacijom, kao i neujednačena deformacija ili savijanje elemenata koje se ne može objasniti uobičajenim opterećenjem. Dodatno, pukotine uzduž vlakana, dotrajali spojevi i slično bitno utječu na otpornost krovne konstrukcije. Treba istaknuti da su barem u Zagrebu krovišta u relativno dobrom stanju, a ako nisu bila izložena vlazi, često su još uvijek izvorna iz vremena gradnje zgrade. Sitniji problemi ipak se javljaju jer neka krovišta nemaju zadovoljavajuću stabilizaciju izvan ravnine - objasnio nam je Mislav Stepinac s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i jedan od autora studije.

Primjeri iz studije upozoravaju kako drveni elementi i njihovi spojevi, posebno oni koji su već načeti vlagom, starošću ili prethodnim prenamjenama, gube sposobnost nošenja i prijenosa sila koje se javljaju u potresu. Šteta tada nije samo estetska, ona ugrožava strukturalnu sigurnost cijele zgrade.

- Tavanski prostori u stambenim zgradama često se prenamjenjuju radi stvaranja dodatnog korisnog prostora, što je razumljivo s aspekta vlasnika, ali pritom se rijetko konzultiraju građevinski inženjeri (projektanti). Nakon potresa u Zagrebu pokazalo se da su mnogi drveni elementi krovišta bili nestručno rezani zbog ugradnje vrata, prozora ili pregradnih zidova, iako su upravo ti elementi bili presudni za stabilnost cijele krovne konstrukcije. Nažalost, sustavnog nadzora nad stanjem drvenih tavanskih konstrukcija u Hrvatskoj nema, a procjene njihova stanja u praksi se rijetko provode. Često se događa da se izvorna krovišta jednostavno uklanjaju i zamjenjuju novim drvenim ili čeličnim elementima, premda izvorna rješenja u velikom broju slučajeva predstavljaju vrlo kvalitetna i dugoročno održiva inženjerska rješenja prilagođena upravo ovakvom tipu zgrada. Time se gubi i konstruktivna i povijesna vrijednost, a nova rješenja nerijetko nisu nužno bolja niti primjerenija od postojećih - rekao je Stepinac. 

Proučena zgrada u Zagrebu - lekcija za sve

Autori studije analizirali su stanje krovne konstrukcije zgrade Državnog zavoda za statistiku u Zagrebu, izgrađene krajem 19. stoljeća. Rijetka je sreća da su već prije potresa provedena ispitivanja krovišta radi planirane prenamjene tavanskog prostora, pa su se nakon potresa mogli usporediti konkretni podaci prije i poslije oštećenja.

Zaključci su bili jasni:

• spojevi između drvenih greda i ziđa pokazali su znakove slabljenja
• grede su bile oslabljene zbog vlage, truleži i prethodnih neadekvatnih intervencija
• krovna konstrukcija, iako nije potpuno popustila, zahtijevala je hitne intervencije
• zgrada je klasificirana kao privremeno neupotrebljiva (PN2), a to bi, da je riječ o stambenoj zgradi, značilo iseljavanje stanara.

Ova analiza je dragocjena jer pruža konkretne, brojčane i fotografske dokaze o ponašanju drvenih krovova tijekom potresa i nudi uvide koji mogu spasiti živote i imovinu u budućnosti.

- Jednostavan vizualni pregled može otkriti određene probleme, osobito one vidljive golim okom poput prodora vlage, truleži, napada nametnika, deformacija ili pukotina. Takav pregled koristan je kao prva mjera jer omogućuje rano prepoznavanje potencijalnih rizika. Međutim, vizualni pregled nikada ne može dati potpunu sliku nosivosti drvene krovne konstrukcije, pa je u slučaju sumnje ili opaženih nepravilnosti potrebno provesti detaljniju statičku analizu i po potrebi poludestruktivna ili nedestruktivna ispitivanja - kaže Stepinac.

I što sada?

Bez obzira nalazite li se u Zagrebu, Sisku, Karlovcu, Osijeku, Varaždinu, Rijeci ili Šibeniku, ako vaša zgrada datira iz razdoblja prije Drugog svjetskog rata, vrlo je vjerojatno da se iznad vas nalazi drvena krovna konstrukcija slična onoj iz ove studije.

Evo nekoliko ključnih preporuka za sve koji žive ili upravljaju takvim zgradama:

• Obavite tehnički pregled tavanskog prostora - redovno, uz pomoć stručnjaka. Vizualni pregled greda, spojeva i općeg stanja može otkriti rane znakove problema.
• Ne ignorirajte vlagu i trulež - to su tihi ubojice drva. Mokre mrlje, neugodni mirisi, oguljena boja i sl. su znakovi za uzbunu.
• Prenamjene (npr. tavanski stanovi) moraju imati projekt statičke sanacije. Bez toga, postoji rizik narušavanja konstrukcijskog sustava.
• Zatražite statičku procjenu od ovlaštenih inženjera, osobito ako se vaša zgrada nalazi u potresno aktivnom području.
• Spojevi i sidrenje su najslabija karika. Provjerite postoji li sidrenje krovne konstrukcije za zidove, i ako ne postoji, neka se izvede.

- Najčešće greške stanara i upravitelja vezane uz krovne konstrukcije u starim zgradama odnose se na nestručne i nekontrolirane intervencije. To se prije svega odnosi na prenamjene tavanskih prostora u stambene jedinice, gdje se zbog ugradnje prozora, vrata ili pregradnih zidova često režu ili uklanjaju drveni elementi koji su osnovni elementi za cjelokupnu stabilnost krovišta. Osim toga, česta je greška i nekontrolirano opterećivanje tavana dodatnim instalacijama, spremištima ili novim slojevima krovnog pokrova, bez prethodne provjere nosivosti - kaže Stepinac i dodaje da se nerijetko izostavlja i redovito održavanje, pa se problemi poput prodora vlage ili napada nametnika otkrivaju tek kada već postoji značajna šteta. Preporuka je da svaku intervencija u krovnoj konstrukciji vodi ovlašteni građevinski inženjer s iskustvom u radu na drvenim konstrukcijama.

Ovo nije problem samo Zagreba

- Optimalna, ali pristupačna obnova tavanske konstrukcije u starijoj zgradi trebala bi započeti konzultacijom s ovlaštenim građevinskim inženjerom, i to projektantom konstrukcija. Njegova je uloga da na temelju pregleda postojećeg stanja procijeni nosivost i stabilnost krovišta, identificira kritične elemente i predloži mjere sanacije. U praksi to znači da prvi korak upravitelja ili stanara treba biti službeni zahtjev za izradu stručne procjene stanja konstrukcije. Na temelju takve procjene moguće je izraditi projekt sanacije/obnove koji uključuje minimalno invazivne zahvate, poput zamjene ili pojačanja pojedinih oslabljenih elemenata, ugradnje stabilizacija izvan ravnine, ili poboljšanja spojeva, umjesto potpune zamjene cijele konstrukcije - zaključuje Stepinac.

Povijesna jezgra Zagreba bila je najpogođenija u nedavnim potresima, no slične zgrade postoje diljem Hrvatske. Osijek, Rijeka, Karlovac, Varaždin, Sisak, Split... Svi oni imaju stambene blokove sagrađene između 1850. i 1940. godine, s gotovo identičnim konstrukcijskim sustavima. Jedina razlika je što neki još nisu doživjeli potres. No seizmička karta Hrvatske jasno pokazuje - pitanje nije „hoće li“, nego „kada“.

Vrijeme je da više ne gledamo samo zidove i fasade. Pogledajmo i prema gore. Na vrijeme. Krov, iako nevidljiv iz ulice, može biti izvor opasnosti. Ova studija otkriva da pravovremena analiza stanja drvenih krovova može spriječiti katastrofu. Oni su konstrukcijski element koji rijetko tko ozbiljno pregledava. Sve dok se ne uruši. Vrijeme je da prestanemo zatvarati oči pred tavanskim problemima. Jer potres neće birati gdje će udariti - ali možemo birati hoćemo li ga dočekati spremni.

PROČITAJTE CIJELI RAD 

Napomena: Tekst se temelji na studiji "Procjena drvenih krovnih konstrukcija prije i nakon potresa" (Assessment of Timber Roof Structures before and after Earthquakes) koju su izradili profesori Nikola Perković, Mislav Stepinac, Vlatka Rajčić i Jure Barbalić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Pratite rubriku OBNOVA NAKON POTRESA i vjerujemo da ćete pronaći korisne savjete i informacije. Sretno!

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!

Drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr-u uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.